DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 49 <-- 49 --> PDF |
man priliv studenata na PŠ fakultet i kad je održavao nastavu i vježbe iz tri predmeta (što ih danas drže tri profesora). Ali ogromna duhovna i znanstvena energija prof. Gračanina nije se dala slomiti. I u vrijeme kad je tri godine bio bez službe, prof. Gračanin radi u okviru mogućnosti, u improviziranom laboratoriju u svom stanu i dopunjuje svoje započeto djelo, što se vidi iz popisa znanstvenih radova, koji su dijelom objavljeni. Tada svoja znanstvena shvaćanja primjenjuje izravno u praksi i radi za nju. Znanstvena aktivnost prof. Gračanina uskoro opet dolazi do punog izražaja. Kao pripadnik generacije nakon prvog svjetskog rata, slavenonfilski orijentiran i kao rodoljub radije prihvaća poziv Filozofskog fakulteta u Skopju da primi dužnost redovitog profesora fiziologije i ekologije bilja nego pozive iz inozemstva. U Skopju organizira nastavu i laboratorije za znanstvena istraživanja, posebno mlađih makedonskih biologa-asistenata. Za vrijeme njegova djelovanja svi su doktorirali, a većina je postigla i docenturu. U Skopju je ujedno direktor Biološkog instituta Prirodno- matematskog fakulteta, direktor Botaničkog zavoda i Botaničke bašte, glavni urednik »Bulletin, scientifique« za SRJVI, glavni urednik časopisa PM fakulteta »Biologija«, predsjednik Društva na biolozite na SRM, član redakcije »Acta Musei Macedonici«, predsjednik Komisije za polaganje profesorskih ispita iz biologije itd. U 1962/1963. je i nastavnik fiziologije na Filozofskom fakultetu u Prištini. U isto vrijeme prof- Gračanin stiže da znanstveno stvara na području fiziologije i ekologije bilja, napose o ulozi vode u biljnoj fiziologiji, sorpciji iona i si., što se vidi iz popisa radova za to vrijeme. Kao priznanje za taj rad 1965. god. Predsjednik Republike odlikuje ga »Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem« povodom 20. godišnjice oslobođenja, a »za naročite zasluge stečene dugogodišnjim radom na polju znanosti, kulture i prosvjete kao i za postignute uspjehe na uzdizanju stručnih i znanstvenih kadrova čime je učinjen doprinos širenju bratstva i jedinstva među našim narodima«. Druga sredina, kojoj treba odati priznanje, bolje je uvidjela vrijednost i dala zasluženo priznanje prof. Gračaninu, za razliku od vlastite sredine. Nakon 1965. god. prof. Gračanin se od svoje volje vraća ponovo u Zagreb, gdje je već od 1963. god. vanjski suradnik Botaničkog instituta Prirodoslovno-matematskog fakulteta, a od 1965. god. i honorarni redoviti profesor za tri kolegija postdiplomskog studija. Od 19G6. je konzultant za pitanje plodnosti tla. hranidbe biljaka i fertilizacije Agrokombinata u Zagrebu- U tom razdoblju organizira u Botaničkom vrtu Sveučilišta i u laboratoriju Agrokombinata opsežna ekipna istraživanja, čime izravno radi na primjeni znanosti u praksi. Kroz ovo vrijeme publicira 21 znanstveni rad sam ili sa svojim suradnicima, što može i danas poslužiti kao primjer kako se znanstveno i ekipno radi za praksu. No nije to prvi slučaj suradnje s znanstvenim ustanovama, koje prvenstveno rade za praksu. Poznata je njegova suradnja sa Zavodom za agropedologiju u Sarajevu i s Duhanskim institutom u Mostaru. Lik prof. Gračanina ne bi bio potpun kad ne bismo naveli i njegov ostali publicistički i prosvjetiteljski rad. Uz više od 130 znanstvenih radova i djela navedenih u popisu radova, prof. Gračanin objavio je velik broj popularnih prikaza iz područja pedologije, ekologije i hranidbe bilja u domaćim i stranim časopisima. Velik broj članaka štampan je u Prirodi, Poljoprivrednom glasniku, Gospodarskom listu, Hrvatskoj enciklopediji, Cehosiovensky zemedelec itd. Osim toga objavio je više od 300 recenzija znanstvenih radova i u domaćim i stranim časopisima kao što su Zemedelsky Archiv (Praha), Biedermann´s Zentralblatt f. Agriculturchemie, Arhiv za poljoprivedne nauke, Agronomski glasnik, Poljoprivredna znanstvena smotra, Bilten savezne planske komisije itd. Kao važan rad na popularizaciji znanosti valja napomenuti i 10-godišnju aktivnost (1929—1940) u Seljačkom sveučilištu u Zagrebu kojim je upravljao poznati pedagog i pisac prof, dr J. Turić . Smatrajući da se sav naš privredni,pa i poljoprivredni život mora temeljiti na znanstvenim načelima te da samo prosvijetljeni seljak može podići našu poljoprivrednu proizvodnju na evropski nivo, prof. Gračanin je održavao seljacima brojna predavanja i vježbe o tlu i biljnoj hranidbi a s njima vodio je i razgovore o problemima poljoprivredne proizvodnje, pravilno ocjenjujući ulogu znanosti u praktičnoj primjeni izravno kod samih proizvođača, pa je i na taj način došlo do izražaja javno i društveno djelovanje prof. Gračanina. Još je jasnija društvena i znanstvena aktivnost prof. Gračanina ako se 461 |