DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Gračanin, Kubiena, Mückenhausen), pozivajući se na ideje zagrebačke pedološke škole. To Hni i prof- dr P. Schachtsc habel u svom razvrstavanju crvenica (Bodenkunde, I. Teil, 1960). Radovi prof. Gračanina baš iz tog razdoblja dobili su i najveće strano priznanje, pobudivši interes svjetske znanosti. U znak priznanja njegova rada na području fundamentalne pedologije Njemačko pedološko društvo bira ga 1957. za svog dopisnog člana (ta je počast do tada dana još samo trojici pedologa). Tom prilikom prof, dr F. Scheffer , predsjednik Njemačkog pedološkog društva, u pismu upućenom dru Gračaninu među ostalim ističe: »In Ihren hervorragenden Arbeiten zur Bodensystematik haben Sie uns allen wertvolle Anregungen gegeben und damit gezeigt dass Sie in vorderster Linie der bodenkundlichen Forschungen stehen. Zugleich aber möchten wir Ihre hohen Verdienste zur Forderung der internationalen Zusammenarbeit würdigen «. Iste godine redakcija međunarodnog časopisa »Agrochimica« izabire ga za člana redakcije. Grčki pedolog D. Kastani s u svom prikazu tala Grčke ističe da se oslanjao na »sistematische« genetische und typologische Gesichtspunkte von Kubiena, Mückenhausen und Gračanin (1965). Također prof, dr P. Schaufelberge r (Columbia) odaje priznanje prof. Gračaninu time što grupi Na-Mg-tala daje naziv »G r a č a n i n - S o e 1«. Tako su radovi prof. Gračanina citirani u mnogobrojnim stranim časopisima i radovima te su bili pobuda mnogim u njihovu znanstvenom radu- Istodobno se ti i drugi radovi iz pedologije nisu ograničili samo na probleme geneze i klasifikacije nego i na ispitivanje bitnih fizikalnih, kemijskih i mikrobioloških svojstava pojedinih sistematskih jedinica. Iz njegovih prikaza u radovima zaključuje se o plodnosti i produktivnosti tla, o vodnom režimu, dinamici biljnih hraniva, eroziji, potrebnim melioracionim mjerama i o načinu privođenja kulturi za održanje i povećanje plodnosti tla. U te radove svakako se uklapa i rad »Mjesečni kišni faktori i njihovo značenje u pedološkim istraživanjima«, kojim su se u svim poslijeratnim pedološko-hidrološkim studijama i elaboratima širom SFRJ mnogo služili mlađi znanstveni radnici i stručnjaci odgojeni na njegovim djelima ili u neposrednim vezama. Kod nas je, ne samo u SRH nego i u drugim republikama, prof. Gračanin svojim radom i djelima stvorio školu mlađih pedologa i ujedno stručnu hrvatsku terminologiju i pojmove, koji su ostavili neizbrisiv trag. Toga se ne trebamo odricati, nego to moramo dalje njegovati i time se ponositi. U radovima prof. Gračanina očituje se ne samo ogromno literarno poznavanje suvremene znanstvene problematike već i bogati rezultati njegova znanstvenog rada, njegovo autorsko poimanje i osvjetljavanje problematike. U njegovim radovima otkriva se dokumentirana dosljednost, neprekidna težnja za znanstvenom istinom, stalan slijed suvremenih spoznaja i istraživanja, visoka znanstvena tolerantnost i otvaranje mogućnosti novim otkrićima, spoznajama i dogradnji istraženog novim istraživanjima i otkrićima, ne smatrajući ništa savršenim i konačnim, ako je to novo bolje i znanstveno fundirano. Nove spoznaje i dogradnju već istraženog i sam iznosi u svojim kasnijim radovima poslije izdanja Pedologije, osobito daljnjim istraživanjima podzolastih tala, zatim crvenica i hidromorfnih tala, kao što se to vidi iz popisa radova pod red. br. 84, 85, 89, 90, 92, 95, 116, 120, 121, 124 i 128. Iz popisa znanstvenih radova prof. Gračanina može se sigurno zaključiti da je on, prikupivši prethodno ogroman znanstveni materijal s terena naše domovine, kao pisac pun poleta, bio najplodniji upravo tada (1952) kad je bezobzirno, bez odluke tada ustaljenih i uobičajenih fakultetsko-univerzitetskih foruma, bez ikakva disciplinskog postupka, bez obrazloženja i mogućnosti priziva bio uklonjen kao nastavnik i znanstveni radnik s PS fakultetu. Pojedincima nije odgovaralo otvoreno iznošenje misli i uspjesi prof. Gračanina pa im je uspjelo da zaplaše svoju sredinu »višim forumima « koji o tom nisu ništa znali ili su znali vrlo malo, ali nepotpuno, mada je na njih prilijepljena krivnja i odgovornost. Nekima nije osobito odgovarao njegov radni elan, kao i priznanja koja je počeo dobivati za svoj rad. Upravo se tada očekivalo da će prof. Gračanin poput Pedologije uskoro objaviti i udžbenik iz hranidbe bilja, bez kojeg smo ostali sve do danas. Pokušalo se da prof. Gračanin ne samo potpuno onemogući u svom znanstvenom radu nego da mu se slomi i duh, pošto je ujedno lišen i golemog materijala koji je skupljao gotovo 25 godina, kao i laboratorija, i to u zenitu njegovih znanstvenih otkrića i spoznaja do kojih je došao. Treba li isticati da je time nanesena ogromna šteta ne samo prof. Gračaninu, već prije svega poljoprivrednoj nauci uopće, a napose hrvatskoj? Valja dodati da su se ta značajna znanstvena ostvarenja prof. Gračanina odvijala poslije rata u isto vrijeme kad je bio ogro |