DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 47 <-- 47 --> PDF |
mjerima iznosi znanstvene principe hranidbe, toliko potrebne ne samo našoj nauci nego i svakodnevnoj praksi, da bi se izbjegla nepotrebna lutanja. Znanstveni rad prof. Gračanina odvija se već gotovo 50 godina pod različitim, nekad i vrlo teškim okolnostima. Prilike mu u tom pogledu nisu išle na ruku, a ipak je vrlo mnogo dao, za razliku od drugih, koji su imali povoljnije prilike, a dali su vrlo malo. Posjedujući ogromno znanje kao pedolog-ekolog i fiziolog, najviše se približava našoj stvarnosti i primjeni znanstvenih dostignuća u praksi. Polazeći od uvjerenja da proučavanje pedosistematskih jedinica i njihovo prirodoznanstveno razvrstavanje imaju najveće značenje za ekologiju i karakteriziranje ekosistema uopće, Gračanin mnogo vremena poklanja problemu klasifikacije naših tala i pronalaženju onih karakterističnih znakova i svojstava po kojima se tla mogu razvrstavati u prirodne skupine (redove, razrede, tipove, podtipove itd.). Jasno mu je da bez temeljitog poznavanja fiziografije različitih tala naše domovine, njihove geneze i dinamike, ne može biti uspješnog svrstavanja naših tala u pedosistematske skupine, isto tako kao što se ne mogu zamisliti fitocenološka istraživanja i kartiranje vegetacije bez poznavanja flore. Da bi svoje znanstveno uvjerenje potvrdio istraživanjima na tlu naše domovine, istražuje vrištinska tla Like, vertikalnu zonalnost krških tala Senja i bliže okolice, tala naših otoka (Paga, Raba, Visa, Korčule i dr.), zatim tala Moslavine, Požeške kotline, Posavlja i Korduna, Hrvatskog zagorja, tala BiH itd. Na osnovi brojnih istraživanja na terenu i u laboratoriju, a polazeći uvijek od pretpostavke da su tla prirodno historijska tijela »sui generis« s posebnim karakterističnim znakovima i svojstvima te da njihovom genezom i dinamikom vladaju određeni zakoni, koje može otkriti samo znanost — pedologija, prof. Gračanin dolazi do ogromnog vlastitog znanstvenog, metodološkog i nastavnog materijala. Njegova dugogodišnja proučavanja pojedinih sistematskih jedinica tla, geneze hidromorfnih tala, slanjača, morfologije i geneze rendzina, geneze crvenica, zatim adsorpcijskog kompleksa podzolastih tala i litoralnih crvenica Hrvatske, geografije pojedinih tala, obogaćuju ga novim znanstvenim mislima i spoznajama o dinamici različitih tipova tla i dovode do novih shvaćanja o načelima klasifikacije tala- Te svoje poglede iznosi u radu (JAZU 1950. god.) pod naslovom »Prilog genetskoj klasifikaciji tala«, obuhvativši sve glavne tipove naših tala. Istodobno, da bi olakšao studentima studij, a napose praktične vježbe iz pedologije, kad je bilo upisano više od 1000 studenata, već 1945. god. izdaje »Mali pedološki praktikum«, koji je prvi te vrste u našoj zemlji. God. 1946. izlazi prvi dio Pedologije — »Geneza tala«, a 1947. drugi dio, »Fiziograi´ija tala«. U 1950. objavljen je i treći dio, »Sistematika tala«. Tako Pedologija dobiva zaokruženu cjelinu. To je poslije Kišpatićeva »Zemljoznanstva« iz 1877. god. prvi hrvatski udžebnik pedologije dokumentiran rezultatima istraživanja naše domovine. Taj golemi posao uz redovitu nastavu i druge dužnosti koje je prof. Gračanin obavljao mogao je biti dovršen samo uz natprosječne napore i energiju. Zato ga Ministarstvo prosvjete SRH već 1949. god- nagrađuje za postignute uspjehe u organizaciji nastave i znanstvenog rada, a Vlada SRH dodjeljuje mu 1950. prvomajsku nagradu za uspjehe u znanstveno-publicističkom radu. I danas se može reći da su to ne samo udžbenici za studente koji žele naučiti pedologiju nego su to djela trajne vrijednosti i priručnici za agronome, šumare, tehničare, geobotaničare i druge prirodoznance, kao i za specijalizirane pedologe, u kojima nalaze čitav niz znanstvenih spoznaja, a mlađi kako treba znanstveno raditi. U Pedologiji, davši joj visok znanstveni biljeg, kao i drugim svojim djelima, prof. Gračanin donosi nove poglede na genezu i na klasifikaciju tala. Ti su radovi bili poticaj mnogim kasnijim doktorandima. Na njih se s posebnom pažnjom osvrću i strani pedolozi, kao prof. Ku r on u »Zeitschrift für Bodenkunde und Pflanzenernährung«. To čini i prof, dr Mückenhause n u svom pismu upućenom prof, dru Ehwaldu, u kom navodi da je njemački sistem klasifikacije tala izgrađen uz respektiranje ideja Pallmanna i Gračanina. Prof. Eh w aid potvrđuje da je klasifikacija i razgraničavanje njemačkih tala (sistema), kao i njihovo povezivanje u pedosistematske jedinice višeg reda izvršeno »in Übereinstimmung mit Pallmann und Gračanin«. Prof. dr Mückenhause n u svom djelu »Entstehung, Eingenschaften und Systematik der Böden der Bundesrepublik Deutschland« iscrpno prikazuje Gračaninov sistem klasifikacije tala. To čine i mnogi drugi evropski pedolozi. Tako poznati talijanski pedolog prof, dr F. M a n z i n i, baveći se Gračaninovom sistematikom smeđih tala, piše o »scuola naturalistica centroeuropea« (Pallmann. |