DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 47     <-- 47 -->        PDF

mjerima iznosi znanstvene principe hranidbe, toliko potrebne ne samo našoj nauci
nego i svakodnevnoj praksi, da bi se izbjegla nepotrebna lutanja.


Znanstveni rad prof. Gračanina odvija se već gotovo 50 godina pod različitim,
nekad i vrlo teškim okolnostima. Prilike mu u tom pogledu nisu išle na ruku, a ipak
je vrlo mnogo dao, za razliku od drugih, koji su imali povoljnije prilike, a dali su
vrlo malo.


Posjedujući ogromno znanje kao pedolog-ekolog i fiziolog, najviše se približava
našoj stvarnosti i primjeni znanstvenih dostignuća u praksi. Polazeći od uvjerenja
da proučavanje pedosistematskih jedinica i njihovo prirodoznanstveno razvrstavanje
imaju najveće značenje za ekologiju i karakteriziranje ekosistema uopće, Gračanin
mnogo vremena poklanja problemu klasifikacije naših tala i pronalaženju onih karakterističnih
znakova i svojstava po kojima se tla mogu razvrstavati u prirodne
skupine (redove, razrede, tipove, podtipove itd.). Jasno mu je da bez temeljitog poznavanja
fiziografije različitih tala naše domovine, njihove geneze i dinamike, ne
može biti uspješnog svrstavanja naših tala u pedosistematske skupine, isto tako kao
što se ne mogu zamisliti fitocenološka istraživanja i kartiranje vegetacije bez poznavanja
flore. Da bi svoje znanstveno uvjerenje potvrdio istraživanjima na tlu naše
domovine, istražuje vrištinska tla Like, vertikalnu zonalnost krških tala Senja i bliže
okolice, tala naših otoka (Paga, Raba, Visa, Korčule i dr.), zatim tala Moslavine, Požeške
kotline, Posavlja i Korduna, Hrvatskog zagorja, tala BiH itd.


Na osnovi brojnih istraživanja na terenu i u laboratoriju, a polazeći uvijek od
pretpostavke da su tla prirodno historijska tijela »sui generis« s posebnim karakterističnim
znakovima i svojstvima te da njihovom genezom i dinamikom vladaju
određeni zakoni, koje može otkriti samo znanost — pedologija, prof. Gračanin dolazi
do ogromnog vlastitog znanstvenog, metodološkog i nastavnog materijala. Njegova
dugogodišnja proučavanja pojedinih sistematskih jedinica tla, geneze hidromorfnih
tala, slanjača, morfologije i geneze rendzina, geneze crvenica, zatim adsorpcijskog
kompleksa podzolastih tala i litoralnih crvenica Hrvatske, geografije pojedinih
tala, obogaćuju ga novim znanstvenim mislima i spoznajama o dinamici različitih
tipova tla i dovode do novih shvaćanja o načelima klasifikacije tala- Te svoje
poglede iznosi u radu (JAZU 1950. god.) pod naslovom »Prilog genetskoj klasifikaciji
tala«, obuhvativši sve glavne tipove naših tala.


Istodobno, da bi olakšao studentima studij, a napose praktične vježbe iz pedologije,
kad je bilo upisano više od 1000 studenata, već 1945. god. izdaje »Mali pedološki
praktikum«, koji je prvi te vrste u našoj zemlji. God. 1946. izlazi prvi dio Pedologije
— »Geneza tala«, a 1947. drugi dio, »Fiziograi´ija tala«. U 1950. objavljen je
i treći dio, »Sistematika tala«. Tako Pedologija dobiva zaokruženu cjelinu. To je poslije
Kišpatićeva »Zemljoznanstva« iz 1877. god. prvi hrvatski udžebnik pedologije
dokumentiran rezultatima istraživanja naše domovine. Taj golemi posao uz redovitu
nastavu i druge dužnosti koje je prof. Gračanin obavljao mogao je biti dovršen samo
uz natprosječne napore i energiju. Zato ga Ministarstvo prosvjete SRH već 1949.
god- nagrađuje za postignute uspjehe u organizaciji nastave i znanstvenog rada, a
Vlada SRH dodjeljuje mu 1950. prvomajsku nagradu za uspjehe u znanstveno-publicističkom
radu. I danas se može reći da su to ne samo udžbenici za studente koji
žele naučiti pedologiju nego su to djela trajne vrijednosti i priručnici za agronome,
šumare, tehničare, geobotaničare i druge prirodoznance, kao i za specijalizirane pedologe,
u kojima nalaze čitav niz znanstvenih spoznaja, a mlađi kako treba znanstveno
raditi. U Pedologiji, davši joj visok znanstveni biljeg, kao i drugim svojim
djelima, prof. Gračanin donosi nove poglede na genezu i na klasifikaciju tala. Ti su
radovi bili poticaj mnogim kasnijim doktorandima. Na njih se s posebnom pažnjom
osvrću i strani pedolozi, kao prof. Ku r on u »Zeitschrift für Bodenkunde und
Pflanzenernährung«. To čini i prof, dr Mückenhause n u svom pismu upućenom
prof, dru Ehwaldu, u kom navodi da je njemački sistem klasifikacije tala izgrađen
uz respektiranje ideja Pallmanna i Gračanina. Prof. Eh w aid potvrđuje da je
klasifikacija i razgraničavanje njemačkih tala (sistema), kao i njihovo povezivanje
u pedosistematske jedinice višeg reda izvršeno »in Übereinstimmung mit Pallmann
und Gračanin«. Prof. dr Mückenhause n u svom djelu »Entstehung, Eingenschaften
und Systematik der Böden der Bundesrepublik Deutschland« iscrpno prikazuje
Gračaninov sistem klasifikacije tala. To čine i mnogi drugi evropski pedolozi.
Tako poznati talijanski pedolog prof, dr F. M a n z i n i, baveći se Gračaninovom
sistematikom smeđih tala, piše o »scuola naturalistica centroeuropea« (Pallmann.