DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 44 <-- 44 --> PDF |
OLnačajne obljetnice Prof. dr ing. MIHOVIL GRAĆANIN (PRIGODOM 70 GODIŠNJICE ŽIVOTA) Na dan 11. svibnja 1971. navršio je 70 godina života naš ugledni pedagog i znanstvenik prof, dr ing. Mihovil Gračanin. Tom značajnom obljetnicom M. Gračani n je ujedno ispunio 40 godina svoje nastavne djelatnosti i gotovo 50 godina plodonosnoga istraživačkog rada, kojim se još i danas aktivno bavi. M. Gračani n se rodio u Skelanima na Drini, u obitelji sa sedmero djece Otac mu Đuro, carinski činovnik, bio je porijeklom iz Josipdola kod Ogulina, a majka Rozalija r. Tomšić iz Gruža. Osnovnu školu i realnu gimnaziju završio je god. 1919. u Sarajevu. Iste godine se upisao na Poljoprivredni fakultet u Pragu, gdje god. 1923. stječe naslov inženjera agronomije. Godine 1922. upisao je, kao izvanredni slušač, na Prirodoslovnom fakultetu Karlova univerziteta botaniku te organsku i fizikalnu kemiju. Na osnovi disertacije »Neka opažanja o djelovanju ZnSÜ4 na tok različitih fizioloških procesa u biljnom organizmu« postiže god. 1925. naslov doktora prirodnih nauka. U to je vrijeme već bio zaposlen kao znanstveni suradnik u Biokemijskom institutu u Pragu. Godine 1926. M. Gračani n se vraća u domovinu i postaje šef Agrokemijskog odsjeka Poljoprivredne stanice na Topčideru, a zatim u Osijeku- Odatle dolazi krajem godine 1527. na mjesto asistenta na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Slijedeće godine već su mu povjerena predavanja iz tloznanstva slušačima agronomije i šumarstva, a god. 1929. je izabran za docenta na osnovi rasprave »Pedološka istraživanja fakultetskog dobra Maksimir«. Godine 1931. postao je izvan |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 45 <-- 45 --> PDF |
redni, a god. 1934. redovni profesor iz pedologije (za šumare i agronome) te iz ishrane bilja i mehaničke obrade tla (za agronome). Na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu radio je do godine 1952. Na poziv Filozofskog fakulteta Univerziteta u Skoplju M. Gračani n nastupa god. 1955. mjesto redovnog profesora iz fiziologije i ekologije bilja, na kojoj dužnosti ostaje sve do god. 1965. kad odlazi u mirovinu i ujedno se vraća u Zagreb. Kroz četiri decenije svoje pedagoške djelatnosti M. Gračani n je odgojio brojne generacije agronoma, šumara i prirodoslovaca u dobre radnike, sposobne stručnjake i priznate znanstvenike. Tijekom gotovo 5 desetljeća aktivnoga istraživalačkog rada, kojega su rezultati objavljeni u 135 publikacija na hrvatskom ili svjetskim jezicima, M. Gračani n je dao golem doprinos pedologiji, biljnoj ekologiji i biljnoj fiziologiji te njihovoj praktičnoj primjeni. M. Gračani n je aktivno sudjelovao u mnogim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, član je različitih internacionalnih naučnih organizacija i tijela pa je obavljao ili još i sad obavlja različite funkcije. Za poznatu i priznatu pedagošku, znanstvenu i društvenu djelatnost M. Gračani n je dobio značajna javna priznanja i nagrade. Odazivajući se želji mnogobrojnih učenika, stručnjaka i znanstvenika da se prigodom ovog jubileja oda dužno priznanje ovom našem eminentnom učenjaku — tiskana je početkom 1972. godine, uz financijsku pomoć Agrokombinata u Zagrebu i Republičkog fonda za naučni rad SR Hrvatske »Spomenica uz 70. obljeinicu prof, đr ing. Mihovila Gračanina«. SPOMENICA UZ 70 OBLJETNICU PROF. DR. ING. MIHOVILA GRAČANINA FESTSCHRIFT ANIXSSLICII DES 70-sten GEBURTSTAGES VON PROF. DR. ING. MIHOVIL GRAČANIN MEMORIAL VOLUME AT THE 70th ANNIVERSARY OF PROFESSOR MIHOVIL GRAČANIN Izdavač Spomenice je Agrokombinat-Zagreb, a njeni glavni urednici su dr ing. Ivo Delač i dipl. ing. Ivo Božić. Na 276 stranica te vrlo sadržajne i reprezentativne publikacije objavljene su 32 studije. koje je izradilo 18 stranih i 22 stručnjaka iz različitih krajeva naše zemlje. Format knjige je B-5, a uvez kartonski. U Spomenici su opisani život i djela M. Gračanina , a u nizu pojedinih studija tretiram su zanimljivi i aktualni problemi prvenstveno iz oblasti pedologije, zatim iz biljne ekologije i fiziologije te srodnh prirodnoznanstvenih područja. Uloga prof- M. Gračanin a u odgoju mnogobrojnih generacija šumarskih stručnjaka, 25 godišnja aktivna i konstruktivna suradnja u tada zajedničkom Poljoprivredno- šumarskom fakultetu, njegov doprinos razvitku ekološko-bioloških disciplina važnih za šumarsku nauku i praksu te zaokružen impozantni istraživačkopublicistički opus . . . velik su razlog da i mi šumari, prilikom ove časne obljetnice, čestitamo i odamo zasluženo priznanje uglednom slavljeniku prof, dr M. Grača ni n u. Zato ovaj prostor — posvećen životu i djelu M. Gračanin a s kratkim pregledom rasprava, koje su njemu u počast priređene i u Spomenici objavljene — neka bude skromni ali iskren znak pažnje i zahvalnosti naše šumarske struke tom zaslužnom pedagogu i istraživaču! |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 46 <-- 46 --> PDF |
* * * Delač , I.: Život i djelo prof, dra ing. Mihovila Gračanina (Str. 1—16). 11. svibnja 1971. prof, dr M. Grac a n in je navršio 70 godina života i gotovo 50 godina plodnog znanstvenog rada, kojim se počeo baviti u Fiziološkom institutu prof, dra Nčmec a u Pragu 1922. godine. U tom institutu glasovitog češkog fiziologa specijalizira u biljnoj fiziologiji, a u Biokemijskom institutu u biokemiji biljaka i tla. U zajednici s rukovodiocem Biokemijskog instituta A. Nemeco m objavljuje u Comptes rendus Francuske akademije znanosti u Parizu (t. 181 i t. 182, Paris. 1912) zapažene znanstvene radove o utjecaju reakcije tla na adsorpciju fosforne kiseline i kalija i o utjecaju svjetlosti na adsorpciju fosforne kiseline i kalija po biljkama. U izdanjima pak Ministarstva poljopriveđe u Pragu izlazi iste godine njihova »Studija o reakciji tala i kartografiranju eksperimentalnog dobra Visoke škole za poljoprivredu i šumarstvo u Netlukima«. Biokemijski institut povjerava mu kritično proučavanje vrijednosti Neubauer- Schneiderove metode određivanja ekološki aktivnog fosfora i kalija. Radovi o fiziološkom značenju cinka i o katalazi izrađeni u Fiziološkom institutu i objavljeni u berlinskom »Biochemische Zeitschrift« zapaženi su i mnogi citirani u svjetskoj literaturi, pa i u priručnicima kao što je S c h a r r e r ov a »Biochemie der Spurenelemente«, u Aichenlehmanovoj »Keimungsphysiologie der Gräser« a isto tako i studije o aktivnosti katalaze kod autotrofnih biljaka i o odnosu aktivnosti katalaze i vitaliteta sjemena, u encimologijama. Istraživanja o fiziologiji hranidbe i o rastu biljaka stalna su opsesija prof dra M. Gračanina. Brojni su njegovi radovi s tog područja o fiziološkom djelovanju različitih bioelemenata, o simptomima njihove deficijencije kod viših biljaka, o procesima primanja vode i iona odnosno molekula, te o odnosu sorpcije iona i vode, odnosno transpiracije. Njegova teza o autonomiji procesa primanja iona s jedne i vode s druge strane kod viših biljaka izazvala je svjetsku znanstvenu pažnju, te je i danas predmet znanstvenih diskusija i istraživanja. (Vidi popis radova.) Posebnu pažnju obraća ekološkim istraživanjima, tj. odnosu edafskih faktora i vegetacije, odnosno biljnih vrsta. Ovamo pripadaju radovi o djelovanju raznih bioelemenata na razvoj korijenova sistema, vizuelni simptomi njihova nedostatka, kao i radovi o odnosu između pedosistematskih i vegetacijskih jedinica u našoj domovini. Na osnovi dugogodišnjih usporednih ekološko-pedoloških i fitocenoloških istraživanja u zajednici s prof, drom I. Horvato m zaključuje da između sistematskih jedinica pedosfere i vegetacijskih jedinica postoje zakoniti odnosi. Iz tih istraživanja rezultira rad »Metodika ekoloških istraživanja tla« u Priručniku za istraživanje i kartiranje vegetacije. Nema sumnje da su ti radovi dali poticaja i mlađim generacijama da nastave istraživanja te vrste, a ujedno pridonijela boljem upoznavanju značenja sistematike tala, za teoriju i praksu Ekološko-fiziološka istraživanja silom prilika kasnije intenzivnije nastavlja u Skopju nakon neopravdanog uklanjanja s PŠ fakulteta u Zagrebu, pa i po povratku iz Skopja 1965 u Institutu za botaniku Sveučilišta u Zagrebu. Iz tog vremena poznati su njegovi sistematski radovi o ulozi vode u biljnoj fiziologiji (»Prilog ekološkoj metodi određivanja inertne vode tla«), pa o amilolitičkoj i fosforolitičkoj aktivnosti biljnih tkiva, o odnosu aktivnih oblika P u tlu i anorganskog fosfora u biljnim organima, o utjecaju koncentracije vodikovih i hidroksilnih iona na reakciju biljnog soka i disanje biljaka, zatim o veličini i hodu transipracije nekih specijesa u prirodnim uvjetima i. konačno, prva sistemska istraživanja kod nas o transpiracionoj sposobnosti vegetacije Hrvatske, uključivši tu i istraživanja o deficitu vlažnosti biljnih organa, kao i stanje stoma. Polazeći od spoznaje da je poljoprivredna proizvodnja osim genetskim određena još i vanjskim ekološkim svojstvima, napose tla, prof. Gračanin istražuje »Značenje korijenova sistema za opskrba biljaka vodom«, daje »Ekološku ocjenu vrijednosti retencionog kapaciteta za vođu«, ispituje odnos između ekološkog statusa N u tlu, i NO.i u biljnim organima, proučava ekološka svojstva različitih pedosistematskih jedinica i traži zakonitosti između statusa bioelemenata u tim jedinicama i biljkama. Opravdano smatra da se tek temeljitim upoznavanjem ekoloških faktora i njihova utjecaja na aktivnost živih stanica mogu stvarati znanstveni temelji za visoku i kvalitetnu biološku proizvodnju. U novijem radu »Principi fertilizacije tla« na pri |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 47 <-- 47 --> PDF |
mjerima iznosi znanstvene principe hranidbe, toliko potrebne ne samo našoj nauci nego i svakodnevnoj praksi, da bi se izbjegla nepotrebna lutanja. Znanstveni rad prof. Gračanina odvija se već gotovo 50 godina pod različitim, nekad i vrlo teškim okolnostima. Prilike mu u tom pogledu nisu išle na ruku, a ipak je vrlo mnogo dao, za razliku od drugih, koji su imali povoljnije prilike, a dali su vrlo malo. Posjedujući ogromno znanje kao pedolog-ekolog i fiziolog, najviše se približava našoj stvarnosti i primjeni znanstvenih dostignuća u praksi. Polazeći od uvjerenja da proučavanje pedosistematskih jedinica i njihovo prirodoznanstveno razvrstavanje imaju najveće značenje za ekologiju i karakteriziranje ekosistema uopće, Gračanin mnogo vremena poklanja problemu klasifikacije naših tala i pronalaženju onih karakterističnih znakova i svojstava po kojima se tla mogu razvrstavati u prirodne skupine (redove, razrede, tipove, podtipove itd.). Jasno mu je da bez temeljitog poznavanja fiziografije različitih tala naše domovine, njihove geneze i dinamike, ne može biti uspješnog svrstavanja naših tala u pedosistematske skupine, isto tako kao što se ne mogu zamisliti fitocenološka istraživanja i kartiranje vegetacije bez poznavanja flore. Da bi svoje znanstveno uvjerenje potvrdio istraživanjima na tlu naše domovine, istražuje vrištinska tla Like, vertikalnu zonalnost krških tala Senja i bliže okolice, tala naših otoka (Paga, Raba, Visa, Korčule i dr.), zatim tala Moslavine, Požeške kotline, Posavlja i Korduna, Hrvatskog zagorja, tala BiH itd. Na osnovi brojnih istraživanja na terenu i u laboratoriju, a polazeći uvijek od pretpostavke da su tla prirodno historijska tijela »sui generis« s posebnim karakterističnim znakovima i svojstvima te da njihovom genezom i dinamikom vladaju određeni zakoni, koje može otkriti samo znanost — pedologija, prof. Gračanin dolazi do ogromnog vlastitog znanstvenog, metodološkog i nastavnog materijala. Njegova dugogodišnja proučavanja pojedinih sistematskih jedinica tla, geneze hidromorfnih tala, slanjača, morfologije i geneze rendzina, geneze crvenica, zatim adsorpcijskog kompleksa podzolastih tala i litoralnih crvenica Hrvatske, geografije pojedinih tala, obogaćuju ga novim znanstvenim mislima i spoznajama o dinamici različitih tipova tla i dovode do novih shvaćanja o načelima klasifikacije tala- Te svoje poglede iznosi u radu (JAZU 1950. god.) pod naslovom »Prilog genetskoj klasifikaciji tala«, obuhvativši sve glavne tipove naših tala. Istodobno, da bi olakšao studentima studij, a napose praktične vježbe iz pedologije, kad je bilo upisano više od 1000 studenata, već 1945. god. izdaje »Mali pedološki praktikum«, koji je prvi te vrste u našoj zemlji. God. 1946. izlazi prvi dio Pedologije — »Geneza tala«, a 1947. drugi dio, »Fiziograi´ija tala«. U 1950. objavljen je i treći dio, »Sistematika tala«. Tako Pedologija dobiva zaokruženu cjelinu. To je poslije Kišpatićeva »Zemljoznanstva« iz 1877. god. prvi hrvatski udžebnik pedologije dokumentiran rezultatima istraživanja naše domovine. Taj golemi posao uz redovitu nastavu i druge dužnosti koje je prof. Gračanin obavljao mogao je biti dovršen samo uz natprosječne napore i energiju. Zato ga Ministarstvo prosvjete SRH već 1949. god- nagrađuje za postignute uspjehe u organizaciji nastave i znanstvenog rada, a Vlada SRH dodjeljuje mu 1950. prvomajsku nagradu za uspjehe u znanstveno-publicističkom radu. I danas se može reći da su to ne samo udžbenici za studente koji žele naučiti pedologiju nego su to djela trajne vrijednosti i priručnici za agronome, šumare, tehničare, geobotaničare i druge prirodoznance, kao i za specijalizirane pedologe, u kojima nalaze čitav niz znanstvenih spoznaja, a mlađi kako treba znanstveno raditi. U Pedologiji, davši joj visok znanstveni biljeg, kao i drugim svojim djelima, prof. Gračanin donosi nove poglede na genezu i na klasifikaciju tala. Ti su radovi bili poticaj mnogim kasnijim doktorandima. Na njih se s posebnom pažnjom osvrću i strani pedolozi, kao prof. Ku r on u »Zeitschrift für Bodenkunde und Pflanzenernährung«. To čini i prof, dr Mückenhause n u svom pismu upućenom prof, dru Ehwaldu, u kom navodi da je njemački sistem klasifikacije tala izgrađen uz respektiranje ideja Pallmanna i Gračanina. Prof. Eh w aid potvrđuje da je klasifikacija i razgraničavanje njemačkih tala (sistema), kao i njihovo povezivanje u pedosistematske jedinice višeg reda izvršeno »in Übereinstimmung mit Pallmann und Gračanin«. Prof. dr Mückenhause n u svom djelu »Entstehung, Eingenschaften und Systematik der Böden der Bundesrepublik Deutschland« iscrpno prikazuje Gračaninov sistem klasifikacije tala. To čine i mnogi drugi evropski pedolozi. Tako poznati talijanski pedolog prof, dr F. M a n z i n i, baveći se Gračaninovom sistematikom smeđih tala, piše o »scuola naturalistica centroeuropea« (Pallmann. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Gračanin, Kubiena, Mückenhausen), pozivajući se na ideje zagrebačke pedološke škole. To Hni i prof- dr P. Schachtsc habel u svom razvrstavanju crvenica (Bodenkunde, I. Teil, 1960). Radovi prof. Gračanina baš iz tog razdoblja dobili su i najveće strano priznanje, pobudivši interes svjetske znanosti. U znak priznanja njegova rada na području fundamentalne pedologije Njemačko pedološko društvo bira ga 1957. za svog dopisnog člana (ta je počast do tada dana još samo trojici pedologa). Tom prilikom prof, dr F. Scheffer , predsjednik Njemačkog pedološkog društva, u pismu upućenom dru Gračaninu među ostalim ističe: »In Ihren hervorragenden Arbeiten zur Bodensystematik haben Sie uns allen wertvolle Anregungen gegeben und damit gezeigt dass Sie in vorderster Linie der bodenkundlichen Forschungen stehen. Zugleich aber möchten wir Ihre hohen Verdienste zur Forderung der internationalen Zusammenarbeit würdigen «. Iste godine redakcija međunarodnog časopisa »Agrochimica« izabire ga za člana redakcije. Grčki pedolog D. Kastani s u svom prikazu tala Grčke ističe da se oslanjao na »sistematische« genetische und typologische Gesichtspunkte von Kubiena, Mückenhausen und Gračanin (1965). Također prof, dr P. Schaufelberge r (Columbia) odaje priznanje prof. Gračaninu time što grupi Na-Mg-tala daje naziv »G r a č a n i n - S o e 1«. Tako su radovi prof. Gračanina citirani u mnogobrojnim stranim časopisima i radovima te su bili pobuda mnogim u njihovu znanstvenom radu- Istodobno se ti i drugi radovi iz pedologije nisu ograničili samo na probleme geneze i klasifikacije nego i na ispitivanje bitnih fizikalnih, kemijskih i mikrobioloških svojstava pojedinih sistematskih jedinica. Iz njegovih prikaza u radovima zaključuje se o plodnosti i produktivnosti tla, o vodnom režimu, dinamici biljnih hraniva, eroziji, potrebnim melioracionim mjerama i o načinu privođenja kulturi za održanje i povećanje plodnosti tla. U te radove svakako se uklapa i rad »Mjesečni kišni faktori i njihovo značenje u pedološkim istraživanjima«, kojim su se u svim poslijeratnim pedološko-hidrološkim studijama i elaboratima širom SFRJ mnogo služili mlađi znanstveni radnici i stručnjaci odgojeni na njegovim djelima ili u neposrednim vezama. Kod nas je, ne samo u SRH nego i u drugim republikama, prof. Gračanin svojim radom i djelima stvorio školu mlađih pedologa i ujedno stručnu hrvatsku terminologiju i pojmove, koji su ostavili neizbrisiv trag. Toga se ne trebamo odricati, nego to moramo dalje njegovati i time se ponositi. U radovima prof. Gračanina očituje se ne samo ogromno literarno poznavanje suvremene znanstvene problematike već i bogati rezultati njegova znanstvenog rada, njegovo autorsko poimanje i osvjetljavanje problematike. U njegovim radovima otkriva se dokumentirana dosljednost, neprekidna težnja za znanstvenom istinom, stalan slijed suvremenih spoznaja i istraživanja, visoka znanstvena tolerantnost i otvaranje mogućnosti novim otkrićima, spoznajama i dogradnji istraženog novim istraživanjima i otkrićima, ne smatrajući ništa savršenim i konačnim, ako je to novo bolje i znanstveno fundirano. Nove spoznaje i dogradnju već istraženog i sam iznosi u svojim kasnijim radovima poslije izdanja Pedologije, osobito daljnjim istraživanjima podzolastih tala, zatim crvenica i hidromorfnih tala, kao što se to vidi iz popisa radova pod red. br. 84, 85, 89, 90, 92, 95, 116, 120, 121, 124 i 128. Iz popisa znanstvenih radova prof. Gračanina može se sigurno zaključiti da je on, prikupivši prethodno ogroman znanstveni materijal s terena naše domovine, kao pisac pun poleta, bio najplodniji upravo tada (1952) kad je bezobzirno, bez odluke tada ustaljenih i uobičajenih fakultetsko-univerzitetskih foruma, bez ikakva disciplinskog postupka, bez obrazloženja i mogućnosti priziva bio uklonjen kao nastavnik i znanstveni radnik s PS fakultetu. Pojedincima nije odgovaralo otvoreno iznošenje misli i uspjesi prof. Gračanina pa im je uspjelo da zaplaše svoju sredinu »višim forumima « koji o tom nisu ništa znali ili su znali vrlo malo, ali nepotpuno, mada je na njih prilijepljena krivnja i odgovornost. Nekima nije osobito odgovarao njegov radni elan, kao i priznanja koja je počeo dobivati za svoj rad. Upravo se tada očekivalo da će prof. Gračanin poput Pedologije uskoro objaviti i udžbenik iz hranidbe bilja, bez kojeg smo ostali sve do danas. Pokušalo se da prof. Gračanin ne samo potpuno onemogući u svom znanstvenom radu nego da mu se slomi i duh, pošto je ujedno lišen i golemog materijala koji je skupljao gotovo 25 godina, kao i laboratorija, i to u zenitu njegovih znanstvenih otkrića i spoznaja do kojih je došao. Treba li isticati da je time nanesena ogromna šteta ne samo prof. Gračaninu, već prije svega poljoprivrednoj nauci uopće, a napose hrvatskoj? Valja dodati da su se ta značajna znanstvena ostvarenja prof. Gračanina odvijala poslije rata u isto vrijeme kad je bio ogro |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 49 <-- 49 --> PDF |
man priliv studenata na PŠ fakultet i kad je održavao nastavu i vježbe iz tri predmeta (što ih danas drže tri profesora). Ali ogromna duhovna i znanstvena energija prof. Gračanina nije se dala slomiti. I u vrijeme kad je tri godine bio bez službe, prof. Gračanin radi u okviru mogućnosti, u improviziranom laboratoriju u svom stanu i dopunjuje svoje započeto djelo, što se vidi iz popisa znanstvenih radova, koji su dijelom objavljeni. Tada svoja znanstvena shvaćanja primjenjuje izravno u praksi i radi za nju. Znanstvena aktivnost prof. Gračanina uskoro opet dolazi do punog izražaja. Kao pripadnik generacije nakon prvog svjetskog rata, slavenonfilski orijentiran i kao rodoljub radije prihvaća poziv Filozofskog fakulteta u Skopju da primi dužnost redovitog profesora fiziologije i ekologije bilja nego pozive iz inozemstva. U Skopju organizira nastavu i laboratorije za znanstvena istraživanja, posebno mlađih makedonskih biologa-asistenata. Za vrijeme njegova djelovanja svi su doktorirali, a većina je postigla i docenturu. U Skopju je ujedno direktor Biološkog instituta Prirodno- matematskog fakulteta, direktor Botaničkog zavoda i Botaničke bašte, glavni urednik »Bulletin, scientifique« za SRJVI, glavni urednik časopisa PM fakulteta »Biologija«, predsjednik Društva na biolozite na SRM, član redakcije »Acta Musei Macedonici«, predsjednik Komisije za polaganje profesorskih ispita iz biologije itd. U 1962/1963. je i nastavnik fiziologije na Filozofskom fakultetu u Prištini. U isto vrijeme prof- Gračanin stiže da znanstveno stvara na području fiziologije i ekologije bilja, napose o ulozi vode u biljnoj fiziologiji, sorpciji iona i si., što se vidi iz popisa radova za to vrijeme. Kao priznanje za taj rad 1965. god. Predsjednik Republike odlikuje ga »Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem« povodom 20. godišnjice oslobođenja, a »za naročite zasluge stečene dugogodišnjim radom na polju znanosti, kulture i prosvjete kao i za postignute uspjehe na uzdizanju stručnih i znanstvenih kadrova čime je učinjen doprinos širenju bratstva i jedinstva među našim narodima«. Druga sredina, kojoj treba odati priznanje, bolje je uvidjela vrijednost i dala zasluženo priznanje prof. Gračaninu, za razliku od vlastite sredine. Nakon 1965. god. prof. Gračanin se od svoje volje vraća ponovo u Zagreb, gdje je već od 1963. god. vanjski suradnik Botaničkog instituta Prirodoslovno-matematskog fakulteta, a od 1965. god. i honorarni redoviti profesor za tri kolegija postdiplomskog studija. Od 19G6. je konzultant za pitanje plodnosti tla. hranidbe biljaka i fertilizacije Agrokombinata u Zagrebu- U tom razdoblju organizira u Botaničkom vrtu Sveučilišta i u laboratoriju Agrokombinata opsežna ekipna istraživanja, čime izravno radi na primjeni znanosti u praksi. Kroz ovo vrijeme publicira 21 znanstveni rad sam ili sa svojim suradnicima, što može i danas poslužiti kao primjer kako se znanstveno i ekipno radi za praksu. No nije to prvi slučaj suradnje s znanstvenim ustanovama, koje prvenstveno rade za praksu. Poznata je njegova suradnja sa Zavodom za agropedologiju u Sarajevu i s Duhanskim institutom u Mostaru. Lik prof. Gračanina ne bi bio potpun kad ne bismo naveli i njegov ostali publicistički i prosvjetiteljski rad. Uz više od 130 znanstvenih radova i djela navedenih u popisu radova, prof. Gračanin objavio je velik broj popularnih prikaza iz područja pedologije, ekologije i hranidbe bilja u domaćim i stranim časopisima. Velik broj članaka štampan je u Prirodi, Poljoprivrednom glasniku, Gospodarskom listu, Hrvatskoj enciklopediji, Cehosiovensky zemedelec itd. Osim toga objavio je više od 300 recenzija znanstvenih radova i u domaćim i stranim časopisima kao što su Zemedelsky Archiv (Praha), Biedermann´s Zentralblatt f. Agriculturchemie, Arhiv za poljoprivedne nauke, Agronomski glasnik, Poljoprivredna znanstvena smotra, Bilten savezne planske komisije itd. Kao važan rad na popularizaciji znanosti valja napomenuti i 10-godišnju aktivnost (1929—1940) u Seljačkom sveučilištu u Zagrebu kojim je upravljao poznati pedagog i pisac prof, dr J. Turić . Smatrajući da se sav naš privredni,pa i poljoprivredni život mora temeljiti na znanstvenim načelima te da samo prosvijetljeni seljak može podići našu poljoprivrednu proizvodnju na evropski nivo, prof. Gračanin je održavao seljacima brojna predavanja i vježbe o tlu i biljnoj hranidbi a s njima vodio je i razgovore o problemima poljoprivredne proizvodnje, pravilno ocjenjujući ulogu znanosti u praktičnoj primjeni izravno kod samih proizvođača, pa je i na taj način došlo do izražaja javno i društveno djelovanje prof. Gračanina. Još je jasnija društvena i znanstvena aktivnost prof. Gračanina ako se 461 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 50 <-- 50 --> PDF |
navedu njegove javne i društvene funkcije koje ima i koje je imao u našim i inozemnim organizacijama- Uz dužnost i funkcije na PŠ fakultetu vezane uz njegov nastavni i laboratorijski rad, koje je obavljao kao predstojnik Zavoda za tloznanstvo (kasnije Pedološkog, instituta) od 1929. do 1952. god., kao predstojnik Zavoda za ishranu bilja od 1931— 1952. god. i kao dekan 1935—1936. god., prof. Gračanin je obavljao i mnoge druge javne i društvene funkcije. OSTALE JAVNE I DRUŠTVENE FUNKCIJE U ZEMLJI 1. Predsjednik Jugoslavenske sekcije Međunarodnog pedološkog društva od 1931—1940. 2. Urednik »Poljoprivredne znanstvene smotre«, Zagreb 1941—1952. 3. Predsjednik Komisije za polaganje profesorskih ispita na srednjim poljoprivrednim školama prije rata i za polaganje profesorskih ispita iz biologije na srednjim školama Skopje do 1964. 4. Glavni urednik znanstvenih edicija Poljoprivrednog nakladnog zavoda Zagreb 1947—1949. 5. Urednik Hrvatske enciklopedije za poljoprivredne nauke do 1945. 6- Glavni urednik Godišen zbornik MPF Skopje, serija Biologija do 1964. 7. Glavni urednik Bulletin Scientifique Savjeta akademija SFRJ, za SRM od 1956—1964. 8. Član redakcije: Acta Musei Macedonici, Skopje do 1964. Acta Botanica Croatica, Zagreb do 1970. 9. Predsjednik Hrvatskog prirodoslovnog društva Zagreb 1943. 10. Predsjednik Društva na biolozite Skopje, 1958. MEĐUNARODNA AKTIVNOST 1. Član Međunarodnog pedološkog društva od 1928. do danas 2. Potpredsjednik Komisije za fiziku tla međunarodnog pedološkog društva za razdoblje 1935—1940. (Oxford) 3. Potpredsjednik IV komisije Kongresa međunarodnog pedološkog društva, Amsterdam 1950. 4. Član American Society of Plant Physiologist od 1957. 5. Član Deutsche Botanische Gesellschaft od 1957. 3- Član Societe Europeenne de Culture, Venecija od 1960. POČASNA ČLANSTVA, ODNOSNO FUNKCIJE 1. Član Masarykove Akademie Prace, Praha, od 1932. 2. Dopisni član Československe Akademie Zemedelske, Praha od 1936. 3. Dopisni član JAZU Zagreb od 1940 do 1951, kad se zahvalio. 4. Permanentni član Institut, internationale des rechersches betteraviere (Bruxelles 1932. do 1954., kad se zahvalio). 5. Dopisni član Češke botaničke společnosti (od 1939). 6. Dopisni član Njemačkog pedološkog društva (od 1957). 7. Član redakcije međunarodnog časopisa Agrochimica, Pisa (od 1957). SUDJELOVANJE NA MEĐUNARODNIM KONFERENCIJAMA I KONGRESIMA 1. Na konferenciji za fiziku tla Međunarodnog pedološkog društva u Pragu sa dva referata 1929. 2. Na konferenciji za plodnost tla Međunarodnog pedološkog društva, s referatom., 19293. Na Drugom međunarodnom pedološkom kongresu u Moskvi 1930. s referatom. 462 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 51 <-- 51 --> PDF |
4. Na Međunarodnom poljoprivrednom kongresu u Budimpešti 1934. s referatom. 5. Na Međunarodnom pedodloškom kongresu u Oxfordu 1935. sa dva referata. 6. Na Međunarodnoj konferenciji za fiziku tla u Beču 1937. 7. Na Međunarodnom poljoprivrednom kongresu u Dresdenu 1939. 8. Na Međunarodnom pedološkom kongresu u Amsterdamu 1950. sa dva referata. 9. Na konferenciji Njemačkog pedološkog društva u Berlinu 1957, na Međunarodnom simpoziju o fosforu u Procchio na Elbi, 1953. s referatom, na Simpoziju o dušiku u Sevigli 1960. s referatom. 10. Godine 1956. (u ljetnom semestru) predaje na Prirodoslovno-matematskom fakultetu u Hamburgu kao profesor-gost kolegij: Einführung in die genetische Bodenkunde «. U geografskom seminaru istog fakulteta održava predavanja pod naslovom: »Gliederung der Böden Südosteuropas«. 11. Na poziv Visoke tehničke škole u Hannoveru 1960. god. predaje o temi: »Das dinarische Karsgebiet in bodenkundlichen und allgemein biologischer Betrachtung«. 12. Na poziv Njemačke akademije u Berlinu 1960. god. predaje o temi: »Zum Roterdeproblem «. Prof. Gračanin je za svoj rad dobivao i određena priznanja i nagrade pa je potrebno i to posebno navesti. DOMAĆE NAGRADE I PRIZNANJA 1. Nagrada saveznog ministarstva poljoprivrede u Beogradu (1946) za »Mali pedološki praktikum«, Zagreb 1945. 2. Nagrada Sekretarijata za prosvjetu, nauku i kulturu za uspjehe postignute u organizaciji nastave i znanstvenog rada na PŠ fakultetu u Zagrebu, 1949. 3- Prvomajska nagrada Vlade NRH za godinu 1950. za uspješan znanstveno-publicistički rad. 4. Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem Predsjednika Republike »za naročite zasluge stečene dugogodišnjim radom na polju nauke, kulture i prosvjete, a za postignute uspjehe na uzdizanju stručnih i naučnih kadrova, čime je učinjen doprinos širenju bratstva i jedinstva među našim narodima«, 1965. god. Te nagrade i priznanja koje je prof. Gračanin ipak dobivao nisu bile formalne i po dužnosti, nego su mu dodijeljene za stvaran rad. U svrhu i daljnjeg osvjetljavanja dosljednosti prof. Gračanina kao stručnjaka i profesora, te njegova pristajanja samo uz otvoreno iznošenje mišljenja neće biti naodmet da se navedu samo tri slučaja iz nedaleke prošlosti, o čemu je sačuvana dokumentacija. U tadašnjoj Akademiji znanosti i umjetnosti prof. Gračanin je predložio (a akademik pok. Vladimir Nazor odmah podržao) da se ondašnjoj vladi uputi poslanica protiv uvođenja korijenskog pravopisa (koji je tada bio ozakanjen) a to je trebao dalje dostaviti tadašnji rektor, član Akademije prof. Ivšić. Odbio je kandidaturu za rektora s obrazloženjem da će rektorsku dužnost primiti kad se: — Sveučilištu vrati puna autonomija — repariraju štete nanesene Hrvatskom sveučilištu nakon 5. XI 1941. — dokine odredba po kojoj rektora i dekane imenuje poglavnik. Osim toga kao predsjednik Komisije za polaganje drugog diplomskog ispita odbio je zahtjev maršala Kvaternika da se slovačkim studentima kao privilegij odobri polaganje III diplomskog ispita bez položenog II diplomskog ispita, čemu se pridružio i tadašnji dekan prof, dr P. Kvakan. Svakako, to za ondašnje prilike nije bila mala stvar i svaki komentar je suvišan. Iznoseći ovo kao dio plodonosnog rada i aktivnosti prof. Gračanina na polju znanosti, ovim mu njegovi bivši đaci i poštovaoci odaju priznanje i zahvalnost za afirmaciju poljoprivredne znanosti uopće, napose hrvatske, u čiju se povijest svakako neizbrisivo upisao, svojim temeljnim i brojnim radovima, te nepokolebljivom znanstvenom dosljednonšću. Sada mu mogu poželjeti ustrajnost, zdravlje i dug život za još veće uspjehe njegova djela. 463 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 52 <-- 52 --> PDF |
POPIS NAUČNIH RADOVA PROF. M. GRACANINA (do 1945. godine) 1. Nekterä pozorovani o vlivu ZnS04 na pruznych fysiologickych procesu v tele rostlinnem (Einige Beobachtungen über die Wirkung von ZnSÜ4 auf den Verlauf verschied, physiologischer Prozesse im Pflanzenorganismus) Praha 1924. Dissert, an der Karl´s Universität, Prag. 2. Influence de la reaction du sol sur l´absorption du phosphor et du potassium en presence de divers engrais phosphates. Avec A. Neraec . Comptes rendus de l´Academie de Sciences, t. 181, p. 194., Paris 1925. 3. Studie o povaze a vyznamu reakce puđ a mapoväni pozemku dvora Netluky škol. zavodu vys. skoly zemed. a lesniho inzenyrstvi v Uhfinevsi (Etudes sur la reaction du sol et la cartographie du degre d´acidite de champs de la ferme experimental de l´Ecole superiere d´agriculture et silviculture de Prague etc.). Avec A. N e in e c. Sbornik vyzkum. Ustavu. Sv. 7, Praha 1925. 4. Ein Beitrag zur Kenntnis der Katalasewirkung bei autotrophen Pflanzen. Biochemische Zeitschrift, Bd. 168, Hf 4/5, Berlin 1926. 5. Influence de la ruiniere sur l´absorption de l´acide phosphorique et du potassium par les plantes. Avec A. Nemec . Comptes rendus des seances de l´Academie des Sciences, T. 182, p. 806, Paris 1925. 6. Sur la question de la catalase comme indicateur de la faculte vitale des sentences. Annales de la science agronomique franc, et etrangere. Nov.—dec, Paris 1926. 7. Über das Verhältnis zwischen der Katalaseaktivität und der Samenvitalität. Biochemische Zeitschrift, Ed. 180, Hf. 1/3, Berlin 1927. 8. Ein Beitrag zur Zinkfrage in der Pflanzenbiochemie. Biochem. Zeitschrift, Bd. 194, Hf. 1/3, Berlin 1928. 10. Studie o vlivu teploty a osvetleni na resorpci drasla a kyseliny fosforećne z pudy. S. A. N e m c e m. Zemed. Archiv roč. XX. č. 9—10., Praha 1929. 11. Pedološka istraživanja fakultetskog dobra Maksimir (pedološke studije na maloj površini). (Bodenkundliche Untersuchungen des Fakultetsgutes Maksimir). (Eine bodenkund. Studie auf kleiner Fläche). Habilitationsschrift, Zagreb 1929. 12. Der Einfluss des Lichtes auf die Resorption von Kali und Phosphorsäure bei Neubaueruntersuchungen. Mit A. Nemec . Zeitschrift f. Pflanzenenernährung, Dg. u. Bodenkunde, T. A. Bd. XVI, Hf. 1/2, S. 102—110, Berlin 1930. 13. O vlivu väpna na resorpci kyseliny fosforečne a drasla z pudy. Mit A. Nemec . Zemedelsky Archiv, roč. XX., č. 7—8, Praha 1929. 14. Beitrag zur Kenntnis der Neubauer´schen Keimpflanzenmethodes zur Bestimmung des wurzellöslichen Nährstoffvorrates im Boden. Verhandlungen der IV. Kommission der Internat. Bodenkund. Gesellschaft in Königsberg, Berlin 1929. 15. Über die Wirkung des Kalkes auf die Wurzellöslichkeit von Phosphorsäure und Kali in den Ackerböden. Mit A. Nemec . Zeitschrift f. Pflanzenernährung. Dg. u. Bodenkunde, T. B. Jahrg. IX, Hf. 3. S. 126—131, Berlin 1930. 16. Über den Einfluss des Natriumnitrats und Ammoniumsulfats auf die Kali- und Phosphorsäureaufnahme aus dem Boden. Zeitschrift f. Pflanzenernährung, Dg. u. Bodenkunde, T. B., Hf. 7, S. 300—309, Berlin 1930. 17. O ortofosfornoj kiselini kao komponenti umjetnih gnojiva i aktivnom spoju tla (Über die Orthophosphorsäure als Düngemittelkomponente und aktive Bodenverbindung). Godišnjak Sveučilišta, Zagreb 1930. 18. Zur Frage der »Negativen Werte« bei der Bodenuntersuchung nach Neubauer- Schneider. Zeitschrift f. Pflanzenernährung, Dg., u. Bodenkunde, T. A., XVII. Hf. 2, S. 115—118, Berlin 1930. 19. Pedološka istraživanja vriština Ličkog polja (Pedologische Untersuchungen des Heidegebietes von Ličko polje). Poljopr. knjižnica, A. Znanstveni radovi, H. 1. Zagreb 1931. 20. Pedološka istraživanja Senja i bliže okolice (Recherches pedologiques des sols de Senj et ses proches environs). Glasnik za šumske pokuse — Annales pro experimentis foresticis, 8, Zagreb 1931. Publikacije tiskane poludebelo izašle su kao samostalne knjige. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 53 <-- 53 --> PDF |
21. Aparatura za određivanje glinenih čestica pipet-metodom (Eine Apparatur für die Bestimmung des Rohtones mittels Pippetmethode). Glasnik za šumske pokuse — Annales pro experimentis foresticis, 3, Zagreb 1931. 22. Istraživanje tla šumskog rasadnika u Crikvenici (Un examen pedologique dans la pepiniere de Crikvenica). Glasnik za šumske pokuse — Annales pro experimentis foresticis, Bd. 3, S. 151—157, Zagreb 1931. 23. Istraživanja relacije između duljinskog rasta korijenova sistema i sadržine fiziološki aktivnog dušika u hranjivom supstratu (Forschungen über die Beziehung zwischen Längenwachstum der Wurzeln und dem Stickstoffgehalt im Nährsubstrat) »Rad« Jugoslav. Akademije znanosti i umjetnosti, knj. 244, S. 94—125 i »Izviješća raspravama« Bd. 26, S. 24—32, Zagreb 1932. 24. Contribution ä l´etude de la relation entre la transpiration et la resorption des ions. Comptes rendus de lAcademie des Sciences. T. 125, S. 899—901, Paris 1932. 25. La concentration des ions comme facteur de la resorption. Comptes rendus de lAcademie des Sciences, T. 195, Paris 1932. 26. The effect of light on the resorption of salt by plants. Preslia, Bulletin de la Societe Botanique Tschecoslovaque Vol. XI, Praha 1932. 27. Die Salzböden des nordöstlichen Adriagebietes als klimatogene Bodentypen. Ein Beitrag zur Kenntnis ihrer Zusammensetzung, Genesis, Dynamik und systematischer Stellung. Bodenkundliche Forschungen. Bd. IV, Nr. 1, S. 20—40, Berlin 1934. 28. Koncentracija hranjivog supstrata kao raktor razvoja korijenova sistema biljaka. (Koncentration der Nährlösung als Faktor des Wurzel Wachstums). Schriften d. Laboratoriums f. Pflanzenernährung d. Landw. forstwirtschaft. Fakultät. H. 1, Zagreb 1935. 29. Die Temperaturwirkungen bei der mechanischen Bodenanalyse. Transaction of the Third International Congress of Soil Science, Vol. I., Oxford 1935. 30. Zur Frage der Bestimmung der »wurzellöslichen« Bodenphosporsäure nach der Zitronensäuremethode. Transaction of the Third International Congress of Soil Science, Vol. I, Oxford 1935. 31. Pedološka studija otoka Paga (Pedologische Studie über die Insel Pag). Glasnik za šumske pokuse — Annales pro experimentis foresticis, S. 107—187, Zagreb 1935. 32. Reakcija tla i primanje kloriona po biljkama. Prilog k problemu interferirajućeg djelovanja iona kod procesa resorpcija (Die Reaktion des Bodens und die Chloraufnahme durch die Pflanzen). Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog društva. Sv. XLI—XVLIII, Zagreb 1936. 33. Sorpcija fosforne kiseline u glavnim tipovima naših tala. I. Podzoli (Die Sorption der Phosphorsäure in unseren wichtigsten Bodentypen. I. Podsolboden). Arhiv Ministarstva Poljoprivrede, god. III, sv. 4, Beograd 1936. 34. Koncentracija kalija kao faktor razvoja korijenova sistema (Die Kali-Konzentration als Faktor Wurzelwachstums). Schriften des Laboratoriums f. Pflanzenernährung, H. 4, Zagreb 1937. 35. Biljno-hranidbena vrijednost dalmatinskih fosforita. (Der fertilisierende Wert der Phosphorsäure dalmatinischer Phosphorite). Arhiv Ministarstva poljoprivrede, Jahrg. IV, H. 8, Beograd 1937. 36. Die Sorption der Phosphorsäure in dalmatinischen Roterden. Bodenkunde und Pflanzenernährung, 9/10, S. 141—150, Berlin 1938. 37. Kloroza vinove loze na otoku Visu. (Die Chlorose der Weinrebe auf der Insel Vis.). Arhiv Ministarstva poljoprivrede, Jahrg. V. H. 13, Beograd 1938. 38. Klasifikacija tala po teksturi (Die Bodenklassifikation nach Textur). Glasnik za šumske pokuse — Annales pro experimentis foresticis, 6.390—404, Zagreb 1938, 39. Simptomi nedovoljne ishrane biljaka magnezijom (Symptome mangelhafter Magnesiaernährung der Pflanzen). Poljoprivredna naučna smotra. Bd. 1, S. 5— 21, Zagreb 1939. 40. Novi prilog k pitanju utjecaja dušika na razvoj korijenova sistema leguminoza (Ein neuer Beitrag zur Wirkung des Stickstoffes auf die Wurzelentwicklung der Leguminosen). Poljoprivredna naučna smotra, Bd. 1, S. 66—74, Zagreb 1939. 41. Da li je propadanje loze na podlozi Aramon X Rupestris Ganzin I edafski uvjetovano? (Wird das Zurückgehen der veredelten Weingärten auf Aramon X Rupestris Ganzin 1 Unterlage edaphysch bedingt?). Arhiv Ministarstva poljoprivrede, Jahrg. VI, H. 15, Beograd 1939. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 54 <-- 54 --> PDF |
42. Prilog geografiji podzolastih tala Hrvatske (Ein Beitrag zur Geographie der podsoligen Boden Kroatiens). Hrvatski geografski glasnik Nr. 8—10, S. 59—62, Zagreb 1939. 43. Prilog problemu fertilizacije u borbi protiv suše (The problem of fertilization in the fight against dryness). Sbornik praci k pocte sedesityeh narozenin Dr. V. Brdlika, Praha 1939. 44. Zagrebačka film-lak metoda uzimanja otisaka pedoloških profila. La methode film-laque zagrebienne pour prendre les empreinte des profus pedologiues). S Đ. Janekovićem . Poljoprivredna naučna smotra. 2, S. 44—53, Zagreb 1940. 45. The Zagreb Film-Laquer method of taking pedological soil profile samples. With Đ. Janeković . Bodenkundliche Forschungen Bd. VII, Nr. 1/2, S. 22—32, Berlin 1940. 46. Klasifikacija skeletnih tala (Zur Klassifikation der Skelettböden). Poljoprivredna naučna smotra, 2, S. 33—40, Zagreb 1940. 47. A contribution to the classification of skeletal soils. Bodenkundl. Forschungen. Band VII, Nr. 1/2, S. 33—39, Berlin 1940. 48. Geneza džomba (Über die Genesis der Dschombenböden). Poljoprivredna naučna smotra, 3, S. 53—63, Zagreb 1941. 49. Prilog poznavanju adsorpcijskog kompleksa hrvatskih podzolastih tala. S. J. Verlić . Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Knj. 271 (84), S. 157— —194, Zagreb 1941. 50. Contribution to the Cognition of the Adsorbing Complex of Croatian Podzolie soils. Bulletin International de l´Academie Croate des Sciences et des Beaux- Arts, Classe d. sciences mathematiques et naturelles, livr. 34, S. 58—75, Zagreb 1941. 51. Prilog morfologiji i genezi rendzina Hrvatske (Ein Beitrag zur Morphologie und Genesis der Rendzinaböden Kroatiens). Poljodjelska znanstvena smotra, Bd. 4, S. 22—43, Zagreb 1941. 52. K pojmu fiziološke i gnoj ive vrijednosti hranjivih tvari (Zum Begriff des physiologischen und des düngenden Wertes der Nährstoffe). Poljodjelska znanstvena smotra, 5 S. 48—54, Zagreb 1942. 53. Znakovi nedovoljne prehrane biljaka kalcijem (Über die Kennzeichen des Kalkmangels). Poljodjelska znanstvena smotra, 5, S. 87—102, Zagreb 1942. 54. Eolske Crvenice (Aeolische Roterden Kroatiens). Poljodjelska znanstvena smotra 6, S. 33—42, Zagreb 1942. 55. Tipovi tla Hrvatskog Zagorja (Die Bodentypen des Hrvatsko Zagorje), Poljodjelska znanstvena smotra, 6. S. 71—122, Zagreb 1942. 56. Tla Hrvatske (Böden Kroatiens). Abdruch aus: Zemljopis Hrvatske. Bd. I, S. 340—382, Izdavač: Matica Hrvatska, Zagreb 1942. 57. Sur la question de la »secheresse physiologique« des sols salins (K pitanju »fiziologije suhoće« alkalijskih tala). Poljodjelska znanstvena smotra, 7. S. 37—50, Zagreb 1943. 58. Investigations on the adsorbing complex of Croatian podzolie soils. Soil Research, VIII, Nr., 1, 1943, With J. Werlic . Zagreb 1945—1952. 59. Mali pedološki praktikum, Zagreb 1955, str. 8D. 60. Pedologija, I dio: GENEZA TALA (Bodenkunde, I. Teil, BODENGENESE), Zagreb, 1946, str. 147. 61. Pedologija, II dio: FIZIOLOGIJA TALA (Bodenkunde II. Teil: BODENPHYSIOGRAPHIE), Zagreb 1947, str. 233. 62. Kalcifikacija tala (Kalzifizierung der Böden). Zagreb 1947, str. 90. 63. Prilog genezi crvenica. I. Da li su crvenice hrvatskog Krša iluvijalni horizonti šumskih tala? (Contribution to the genesis of terra rossa. I. Does terra rossa represent an illuvial horizon of forest soils?). Poljoprivredna znanstvena smotra, 11/11, 99—106, Zagreb 1947. 64. Tipovi šumskih tala Hrvatske. I. Tla šuma Querceto-Carpinetum croaticum i Querceto-Castanetum croaticum. (Types of the Croatian Forest Soils. 1. Soils of the forest association Querceto-Carpinetum croaticum and Querceto-Castanetum croaticum). Glasnik za šumske pokuse. Annales pro experimentis foresticis 9, 95—119, Zagreb 1943. 466 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 55 <-- 55 --> PDF |
65. Metodika ekoloških istraživanja tla. Priručnik za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije, Zagreb 1950, str. 89—207. 66. To the problems of evaluation of soil srtucture. Transaction of the International Congress of Soil Science, vol. I, 43 and 421—423, Amsterdam 1950. 67. Typological Investigations of Vegetation and Soil as a Basis for Land Classification and Evaluation. Transactions of the Internat. Congress of Soil Science. Vol. II. 1—3, Amsterdam 1950. 68. Prilog genetskoj klasifikaciji tala. Rad Jugoslav, akademije znanosti i umjetnosti, knj. 280, 153—178, Zagreb 1950. 69. Contribution to the genetic soil classification. Extrait de: Rad de l´Academie Yougoslave, 280, Bulletin Internationale de l´Acad., Zagreb 1950. 70. Mjesečni kišni faktori i njihovo značenje u pedološkim istraživanjima (Monthly Rain-factors and their Signinficance for Pedological Investigations). Poljoprivredna znanstvena smotra, 12, 51—67, Zagreb 1950. 71. Istraživanja adsorpcijskog kompleksa litoralnih crvenica Hrvatske (Investigations of the Adsorbing Complex of Red Soils of Littoral Croatis). Sa J. V e r 1 i ć. Poljoprivredna znanstvena smotra, 12, 163—181, Zagreb 1950. 72. Pedologija III dio: SISTEMATIKA TALA. Školska knjiga, Zagreb 1951., str. 248 (Bodenkunde III. Teil, BODENSYSTEMATIK). 73. Ein Beitrag zur genetischen Bodenklassifikation. Poljoprivredna znanstvena smotra, 113, 163—181, Zagreb 1952. 74. Određivanje doze fertilizatora na osnovu fiziološko-kemijske analize tla po Neubauer-Schneideru (Determining of fertilizer dosis on the basis of Neubauer- Schneider soil test). Poljoprivredna znanstvena smotra, 14, 63—79, Zagreb 1952. 75. Fosfatizacija tala. (Die Phosphatisierung der Böden). Zagreb, Poljoprivredni nakladni zavod, 1952, str. 152. Zagreb 1952—1955. 76. The Soil Structure. Rapports d. XVe Assamblee de 1´ Inst. Internationale Beteraviere, Bruxelles 1952. 77. Pedodloška studija sreza bosansko-krupskog (rukopis), Zagreb 1954. 78. O elektivnoj sposobnosti biljaka. Elective Power of Plants. Veterinaria. IV/4, 621^-627, Sarajevo 1955, 79. Značenje pedoloških istraživanja za animalnu ishranu i higijenu. Veterinaria. IV/1, 101—124, Sarajevo 1955. 80. Pedolodška studija staništa šljive u NR Bosni i Hercegovini. Zagreb 1955/6. (rukopis predan za štampu). Skopje 1955—1964. 81. Die Wasserstoffsuperoxyd-zersetzende Kraft der podsoligen Böden. Agrochimica, 1/2, Pisa 1957, 152—167. 82. Simptomi nedovoljne prehrane biljaka sumporom. Über die Symptome_ mangelhafter Schwefelernährung der Pflanzen. God. zbornik PMF, 9., Skopje 1956, 73—95. 83. Pedodloška studija općine Doboj — Pedologische Studie über die Gemeinde Doboj (rukopis), Zagreb 1957. ´-84... Prilog ekološkoj metodi određivanja inertne vode tla. Ein Beitrag zur ökologischen Bestimmungsmethode des kritischen Wassergekaltes des Bodens. Godišen zbornik PMF, 10., Skopje 1957, 155—165. 85. Die Bodenphosphatisation im Lichte bodentypologischer Forschungen. II. Simposio Internationale di Agrochimica. Procchio (Isola d´Elba) 1958, 513—530. 86. Zum Begriff des physiologischen und ökologischen Verhaltens der Pflanzen. Zbornik PMF, Skopje 1958, 11, 89—93. 87. Amylohydrolytische und phosphorolytische Kraft der Blätter von Nicotiana tabacum (Ein Beitrag zum Bassara-Problem). Zbornik PMF, Skopje 1958, 11. 97—103. 88. Prilog ekologiji basare. Ein Beitrag zur Ökologie von Bassara. Zbornik PMF, Skopje 1958, 11, 107—117, sa Lj. Grupče. 89. Zur Statik und Dynamik des Stickstoffs in podsoligen Böden. Ref. Internat. Symposium über Sticksstoff, Sevigla 1960. Agronomica V/4, 1961. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 56 <-- 56 --> PDF |
90. Zum Roterdcproblem. Sitzungsberichte d. Deutschen Akademie zu Berlin IX/11, Berlin 1960, 1—19. 91. Značenje korijenova sistema za opskrbu biljaka vodom. Über die Rolle des Wurzelsystems in der Wasserversorgung der Pflanzen. God. zbornik PMF, 13. Biologija 1, Skopje (1960) 1962, 39—64. 92. Zur Schwankung der V-Wertes der podsoligen Böden unter natürlichen Bedingungen. God. zbornik PMF, 13. Biologija 1, Skopje (1960) 1962), 67—72. 93. Zur Wirkung hoher H- und OH-Konzentrationen auf die Reaktion des Pflanzensafter und die Atmung der Pflanzen. Sa M. G e o r g i e v o m. God. zbornik PMF, 13, Skopje (1960) 1962. 94. Über den Einfluss der HCl- und NHj-Dämpfe auf die Reaktion und die Atmung der Pflanzen. Sa M. Georgievom . God. zbornik PMF 13, Skopje (1960) 1962. 95. Ekološka ocjena vrijednosti kapaciteta tla za uzduh. Die ökologische Bewertung des Luftkapazitätwertes des Bodens. God. zbornik PMF, Biologija, 14. Skopje (1961) 1963. 96. Das Dinarische Karstgebiet in bodenkundlicher und allgemein biologischer Betrachtung. Vortrag an der Fakultät f. Gartenbau und Landeskultur d. Techn. Hochschule Hannover. Bulletin Scientifique Acad. RSF, Yougoslavie, Zagreb 1960, 5/4, 118. 97. Die kritische Bodenfeuchtigkeit für die Guttation. Ber. d. Deutschen Botanischen Gesellschaft, 75, Berlin 1962, 465—473. 89. Katalitička sposobnonst tla kao diferencijalni indikator u pedogenetskim istraživanjima. Arhiv za poljoprivredne nauke, IV, 74—-82, 1962. 99. The Catalitic Ability of Soil as Differential Indicator in Pedogenetic Researches. Jörn, of Scientific Agricult. Research, 50, 1962, 3, 67—73. 100. Über die Unterschiede in der Transpiration von Blattspreite und Stamm. Phyton, 10, Graz 1963, 216—224. 101. Zur Rolle osmotischer und nichtosmotischer Kräfte bei Guttation und Exudation. Flora 153, Jena 1964, 21—35. 102. Das Wurzelsystem als Barriere bei der Ionen und Wasseraufnahme. Bull. Scie. Acad. RSF Yougoslavie, 8, 3/4, Zagreb 1963, 66. 103. Veličina i hod transpiracije nekih speciesa u prirodnim uvjetima botaničke bašče na Gazibabi (Skopje). Acta Musei Macedoninci Scientiarum Naturalium, IX, 5 (81). Sa Lj. Grupče . Skopje, 75—120. 104. O primanju ijona i molekula kod viših biljaka. Über die Aufnahme der Ionen und der Moleküle bei den höheren Pflanzen. Zbornik PMF. Biologija, 15, Skopje 1964, 99—119. 105. Istraživanja nedostatka aktivnog fosfora u tlu na osnovu određivanja aktivnog anorganskog P u biljnim organima. Arhiv za poljoprivredne nauke, XVII/57, 1964, 64—86. 106. Contribution to the genesis of the red soils of the Skopje Vale, Bull. Sci. Acad. RSF Yougoslavie, Zagreb 1964, 9/3, 68—69. 107. Opći pedološki prikaz prilika skopske kotline s ekološkog gledišta. Iz studije skopskih botaničara: »Biološki karakteristiki na vegetacijata na skopska kotlina «. Skopje 1963. (rukopis umnožen). Zagreb 1965—1971. 108. Investigations of the Deficiency of Active Phosphorus in the Soil by Determining the Active Inorganic Phosphorus in Plant Organs. Journal f. Scientific Agricult. Research, 1, 1965. 109. Über den Wasserhaushalt der Blätter von Syringa vulgaris L. auf einem trockenen und einem massig humiden Standart. Acta Botanica Croatica, Zagreb 1966, sv. XXTII, 11—19. 110. Studije o transpiraciji. Studien über die Transpiration, I. Biologija 4, Zbor. PMF, Skopje 1966, 5—22. 111. Magnesium in Serpentinflora und Serpentinböden von Zedenska klisura. Bulletin Sei. Acad. RSF Yougoslavie, Zagreb 1966, 11/4—6, 105—6. 112. Voda kao ekološki faktor u nekim tlima Skopske kotline. Das Wasser als ökologischer Faktor in einigen Böden des Talbeckens von Skopje. Biologija, Zbornik PMF, 16, Skopje 1966, 23—41. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 57 <-- 57 --> PDF |
113. Ions and water uptake interrelationships. Plant Physiology. Process of Annual Meetings of Americ. Society of Plant Physiologist. Maryland 1966. 114. Prilog poznavanju veličine i dnevnog hoda transpiracije nekih fanerofita Zagreba i Zagrebačke gore. Ein Beitrag zur Kenntnis der Grösse und des Tagesganges der Transpiration einiger Phanerophyten von Zagreb und Zagrebačka gora. Acta Botanica Croatica, Zagreb 1966, XXV, 7—20. 115. Zur Gehaltschwankung des anorganischen Phosphors in einigen Triticum sativum Sorten in Laufe der Vegetationsperiode. Bulletin Scient. Conseil Acad. RSF Yougoslavie, Zagreb 1966, 11, 182—3. 116. Ekološka ocjena vrijednosti retencionog kapaciteta tla za vodu. Zur ökologischen Bewertung des Retetionskapazitätwertes des Bodens. Acta Botanica Croatica, Zagreb 1965, XXIV, 29—46. 117. Određivanje ekološkog statusa N u tlu na osnovu analize biljnih organa. I. NOi u biljnim organima kao indikator bogatstva tla nitratima. Beurteilung des ökologischen Zustandes des Bodenstichstoffs auf Grund der Analyse von Pflanzenorganen. Biologija, Skopje 1967, 5—29. 118. Pedodloška studija Obreške i Kriškog polja. Zagreb 1968, 1—80. (rukopis). 119. Veličina i hod transpiracije nekih fenerofita šumskih zajednica Zagrebačke gore i Zelengaja. Über die Grösse und den Gang der Transpiration einiger Phanerophyten der Waldgesellschaften von Zagrebačka gora und Zelengaj. S Lj. 11 i j an i će m, V. Gazi i N. H u 1 i n a. Acta Botanica Croatica, Zagreb 1969, XXVIII, 93—138. 120. Zur Klassifikation hydromorpher Böden. Bull. Sei. Acad. RFS Yougoslavie, Zagreb 1969, 14/3—4, 78—9. 121. Gleysierung in Kroatien. Bull. Sei. Acad., RSF Yougoslavie, Zagreb 1969, 14/5—6, 149—150. 122. Prilog poznavanju nekih ekoloških svojstava plantažnog voćnjaka Živice, Zagreb 1968. (litogra*irano). 123. Neke ekološke karakteristike stakleničkih tala u Lipovici. Zagreb 1968. (litografirano). 124. Gleysierte Böden. Agrochimica, Pisa, 1969. 14/1, 17—27. 125. Pedološko-ekološka svojstva tala Katoličkog Selišta. Uz suradnju I. Božić , B. Jurčić, M. Kadić, V. Primorac, M. Smerke i D. Topić. Zagreb 1969. (litografirano). 126. Poredbena istraživanja transpiracije nekih vrsta biljaka šumskih zajednica, polja i voćnjaka. Vergleichende Untersuchungen über die Transpiration einiger Pflanzenarten der Waldgesellschaften, Acker und Obstgärten. S Lj. Uljani ce m, V. Gaz i i N. Hu i in a. Acta Botanica Croatica. Zagreb 1970, 29, 113—129. 127. Dnevni i sezonski hod vlažnosti lišća nekih fenerofita na njihovim prirodnim staninštima. Tages- und Saisongang des Wasserdefizites der Blätter einiger Phanerophyten auf ihren natürlichen Standorten. S Lj. Ilijanićem, V. Gazi, i N. Hu i i na. Acta Botanica Croatica. 1970, 29, 95—111. 128. Zum Wasserhaushalt der epigleysierten Böden. Acta Botanica Croatica Zagreb 1970, 29, 131—147. 129. Opći principi fertilizacije tala. Allgemeine Prinzipen der Bodenfertilisierung. Zagreb 1970. 130. Water deficit in plant communities. S Lj. Ilijanićem, V. Gazi i N. Huli n a. Canadian Journal of Botany, 48/6, 1970, 1199—1201. 131. O odnosu transpiracije i stanja stoma u nekim fanerofitima na Zagrebačkoj gori. Beziehungen zwischen den Transpirationsgrössen und Stomataapertur einiger Phanerophyten von Zagrebačka gora. Biološki glasnik, 21, 1968, Zagreb 137—149. S Lj. Ilijanićem. 132. Vodni deficit nekih biljnih vrsta botaničkog vrta na Gazi-babi. Über des Wasserdefizit einiger Pflanzenarten des Botanischen Gartens in Skopje. God. Zbornik PMF, Skopje, t. 22 (1969), 1970. S. Lj. Grupče . 133. Utjecaj karbamida na stanje aktivnog dušika i na reakciju nekih tala Hrvatske Posavine. Agronom, glasnik 11—12, Zagreb 1970. 134. Poredbena istraživanja transpiracije u nizinskoj šumi hrasta lužnjaka i graba i na poljskim površinama u Petrovini (Turopolje), Acta Botanica Croatica, XXX, Zagreb 1971. (s Lj. 11 i j a n i ć e m, V. G a ž i i N. Huli na). 135. Dijagnonsticiranje stanja ishrane kukuruza, Bilten »Poljodobra« broj 8/71, Zagreb 1971. 469 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Kovačev i ć, P.: Istraživanja prof, đra Mihovila Gračanina na području ge neze, klasifikacije i sistematike tala (Str. 17—34). Opisana je aktivnost M. Gračanina u navedenim pedološkim oblastima, gdje je radio više od 4 desetljeća i dao značajne rezultate. Schachtschab e 1, P.: Methoden vergleich zur pH-Bestimmung (Str. 35—39) Razmatrani su rezultati poredbenih istraživanja dviju metoda mjerenja pH vrijed nonsti na tlima povrh prapora i pijesaka (2 grafikona, Zusammenfassung, Literatur). M ü c k en h a u s e n, E.: Das Problem der Tonverlagerung in verschiedenen Bo dentypen (Str. 41—51). U studiji se proučava problem premiještanja glinenih čestica u 9 različitih markantnih tipova tala (Summary, Literatur). K a i 1 a, A.: Über den Anteil organischer Substanz an der Austauschkapazität von Mineralböden in Finnland (Str. 53—56). Ukratko je prikazano učešće organskih tvari u supstitucijskom kapacitetu mineralnih, poljskih i šumskih tala iz različitih krajeva Finske (Zusammenfassung, Literatur). Manuševa , L.: O nekim svojstvima humusa u tipovima tala obrazovanim na periđotitu centralne Bosne (Str. 57—65). Donose se neki rezultati o svojstvima specifične forme sirovog i polusirovog humusa u tipovima tala nastalim na bazičnom matičnom supstratu (2 tabele, Literatura, Summary). Juras , I.: Prilog poznavanju sposobnosti jedne toposekvence tala iz okolice Mohamedija da cijepa vodikov superoksiđ (Str. 67—74). Istražene su međusobne razlike po sposobnosti cijepanja vodikova superoksida u tlima koja su vrlo karakteristična za središnji dio atlantske fasade Maroka (2 tabele, Literatura, Zusammenfassung). Resulović, H.-Vlahinić, M.: Teška tla — njihova važnija fizička svojstva i podjela (Str. 75—88). U radu se razmatra definicija pojma »teško tlo«, ukazuje se na njegova specifična vodno-fizička svojstva i daje prijedlog za klasifikaciju teških tala (3 tabele, 3 fotografije, Literatura, Summary). Kovačević , I.: Uređenje hidromorfnih tala za suvremenu biljnu proizvodnju u Vukovini kod Velike Gorice (Str. 89—95). Daje se prilog poznavanju pojma, limita, metoda i učinka uređenja hidromorfnih tala (2 tabele, 9 fotografija, Literatura, Summary). Micev , N. - B u b a 1 o v, M.: Vlijanieto na nekoi herbieidi vrz počvenata i rizosfernata mikroflora kaj pčenkata (Zea Mays) (Str. 97—101). Proučavan je utjecaj herbicida Agelon i VSC-Dikamba na mikrofloru tla i rizosfere kukuruza (2 tabele, Literatura, Summary). Kaš, V. - N o v a k o v a, J. - F i 1 i p, Z. - Š i š a, R.: K mcchanismu pusobeni jilovych mineralu na biotickou složbu pudy (Str. 103—112). Iznosi se pokušaj sinteze dosadašnjih iskustava sistematskog proučavanja mehanizma djelovanja glinenih minerala na biotsku komponentu tla (Abstrakt, Literatura, Zusammenfassung). S t r i t a r, A.: VIoga časa v procesu tlotvorbe (Str. 113—121). Naglašava se, da demografska ekspanzija i opstanak uvjetuju racionalno korišćenje tala, kao jednog između osnovnih faktora čovjekove prirodne okoline (2 tabele, Literatura, Summary). Jakšić, V.-Vuletić, N.-Vrlec, Z.: Prilog poznavanju smeđih tala na serpentinima Bosne (Str. 123—127). Pobliže je proučen i opisan profil tla na vrhu brda Svatovac u Ozren planini (4 tabele, Literatura, Zusammenfassung). Vuletić, N.-Saćiragić, B.: Sadržaj ukupnog i lako topivog nikla u saonicama Bosne (Str. 129—133). Utvrđen je relativno visok sadržaj ukupnog nikla u sionicama Bosne, uz pretpostavku da nije direktno toksičan za biljni pokrov (2 tabele, Literatura, Summary). Delač , I.: Naše crvenice u svjetlu novijih istraživanja (Str. 135—138). Donosi se kratki pregled rezultata novijih pedoloških istraživanja o genezi, fiziografiji, kemijskom sastavu i klasifikaciji naših crvenica (Literatura, Zusammenfassung). Pelišek , J.: The Vertical Soil Zonation in the Territory of Yugoslavia (Str. 139—143). Opisana je dobro izražena vertikalna zonalnost tala, koja je u uskoj vezi s visinskim vegetacijskim zonama (Summary). Zoon , S.: Main Concepts of Pseudopodsolization and Pseudogleying in the USSR (Str. 145—150). Izneseni su glavni pogledi na pseudopodzolizaciju i pseudoglejizaciju u SSSR (Literatura). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 59 <-- 59 --> PDF |
K o s i 1, V.: Principy komplexniho pruzkumu zemedelskych pud v Ceskoslovensku (Str. 151—154). Sažeto su prikazani principi kompleksnog istraživanja i kartiranja poljoprivrednih tala s obzirom na metodiku, intenzitet i cilj radova u CSSR. Prusinkiewicz , Z.: Vorschlag einer ökologischen Gliederung der wic´.itigstcn Waldböden des mitteleuropäischen Flachlandes (Str. 155—159). Predlaže se ekološko raščlanjenje najvažnijih šumskih tala i prirodnih šumskih zajednica Srednjeevropske ravni (3 tabele, Literatur). S che f fer, F.: Bodendynamische Betrachtungen zum Nährstoffhaushalt insbesondere zur Kaliumwirkung (Str. 161—168). Studija sadrži biodinamsko razmatranje 0 stanju hraniva, napose o djelovanju kalija (1 shema, 2 fotografije, Literatur). D u c h o n, F.: Pfispevky čs. zemeđelskeho vyzkumu k ochrane biosfery (pfedne puđniho fondu) (Str. 169—173). Ukratko je opisana dinamika biljnih hraniva u poljoprivredi ČSSR, pitanje proizvodnje komposta te zrnastih karbognojiva (Literatura). Weite , E.: Die Nährstoffdynamik im System Boden-Pflanze bei intensiver Landnutzung und hohem Ertagsniveau (Str. 175—181). Prikazana je dinamika hraniva u sistemu tlo—biljka, uz intenzivno korišćenje tla i visok nivo prirode (2 tabele, 1 crtež). Boguslawski , G.: Zur Erforschung der Bodenfruchtbarkeit (Str. 183—191). Tretiran je problem plodnosti tla, obuhvaćajući njenu definiciju, pokusne primjere i zaključno razmatranje (6 shema i crteža, Literatur). Rotini, O.-Sequi, P. -Petruzzelli, G.: L´assorbimento delle varie forme azotate nei vegetali (Str. 193—200). Studija sadrži opis sorpcije različitih oblika dušika po biljkama (5 dijagrama, Bibliografia). Bukovac , P.: Fiziološko-ekološki radovi prof. dr. M. Gračaniaa (Str. 201—216). Iznesen je prikaz 50 takovih najznačajnijih radova, koji imaju ogromno ekonomsko i praktično značenje uopće, a osobito u poljoprivredi (Zusammenfassung). Peric-Modrić , A.: Prilog poznavanju mikroflore nekih hiđromorfnih tala (Str. 217—224). Dati su rezultati tih istraživanja iz područja uz lijevu obalu Save \ s južne strane puta Zagreb—Beograd (2 tabele, Literatura, Summary). L i e b e r o t h, I.: Die Klassifizierung der Substrate als Grundlage für eine bessere agronomische Beurteilung der Böden in der DDR (Str. 225—229). Data je klasifikacija i pregled najvažnijih tipova supstrata, kao osnove za bolju agronomsku ocjenu tala u DDR (1 tabela, Literatur). Kurtović , J.: Tresetište »Hutovo Blato« kao objekt naučnih istraživanja (Str. 231—237). Stratigrafska istraživanja treseta Hutova Blata pokazala su da tresetište može poslužiti kao izvor podataka za geomorfološka, hidrološka, povijesna i arheološka istraživanja (1 karta, Literatura). S u n j i ć, K.: Utjecaj tla na kvalitetu duhana (Str. 239—346). Utvrđeno je da lišće duhana ispoljava velike razlike u kvaliteti, koje su prvenstveno rezultat posebnih svojstava tala i njegove plodnosti te vremenskih prilika u toku vegetacije (Literatura). Š mal cei j, I.: Tlo — biljke — životinja — čovjek (Str. 247—256). Opisan je udio prof, dra Mihovila Gračanina u propedeutici upoznavanja ekofaktora usavršavanja stočarske proizvodnje u našoj zemlji (Zusammenfassung). 11 i j a n i ć, Lj.: Istraživanje utjecaja sniženja podzemne vode u asocijaciji Deschampsietum caespitosae H-ić u okolici Sesveta (Str. 257—267). U prilogu se donose neki rezultati istraživanja vegetacije i režima podzemne vode u livadi busike iz okolice Sesveta (2 dijagrama, 1 fitocenološka tabela, Literatura). Božić , I. - K a d i ć, M.: Dinamika proizvodnje suhe tvari i potrošnja hraniva N, P, K ozime pšenice na tlima Agrokombinata Zagreb (Str. 269—275). Prikazani su rezultati 2 god. istraživanja o hodu proizvodnje suhe tvari i potrošnje NPK u pojedinim fenofazama, na pretežno teškim hidromorfnim tlima gornjeg Posavja (5 tabela, 2 grafikona, Literatura). Istraživalačku i znanstvenu aktivnonst M. Gračani n je nastavio i nakon odlaska u mirovinu. Kao znanstveni savjetnik Agroinstituta u Zagrebu osniva novi laboratorij za istraživanje plodnosti tla, a u Institutu za botaniku Sveučilišta u Zagrebu preuzima vodstvo istraživanja transpiracije u biljnim zajednicama. Radi po |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 60 <-- 60 --> PDF |
manjkanja laboratorija i nekih osobnih razloga nije se, nažalost, mogao uključiti u rad tadašnjeg Odsjeka za ekologiju i tipologiju šuma u Institutu za šumasrka istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. M. Gračanin sad radi na rukopisu djela »Uvod u ekologiju biljaka«, koju je 10 godina predavao u Skoplju. Vrata njegovog doma otvorena su i svakodnevnom je dodiru s istraživačima iz različitih prirodoznanstvenih struka i iz raznih krajeva naše zemlje, koji koriste njegove savjete te veliko znanje i iskustvo u svom radu. Zato prigodom ove časne obljetnice čestitamo zaslužnom slavljeniku na dosljednosti te obavljenom vrijednom pedagoškom i znanstvenom učinku, sa željom za dobro zdravlje i nastavak svoga plodonosnog rada. Dr S. Bertović |