DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 35     <-- 35 -->        PDF

gućiće razvijanje vikend-rekreativnog turizma, a tendencije korišćenja godišnjeg
odmora u dva maha (letnjem i zimskom periodu) uz razvoj zimsko-
sportskog turizma sigurno će, i kod nas imati pozitivan uticaj na povećani
turistički promet i potrošnju. Tendencije i kretanja u svetu da se u narednom
periodu od 10—15 godina, a možda i brže, pređe na četvorodnevnu
radnu nedjelju imaće isto tako svoj pozitivan uticaj. Udaljenost putovanja
sa izgradnjom i rekonstrukcijom puteva u moderne i brze saobraćajnice omogućiće
lako prebacivanje turista iz gradova u turističke predele i distanca
do cea 700 km smatraće se prihvatljivom i za kraće turističke izlete i boravke
u prirodi.


Karakteristike našeg današnjeg domaćeg turizma su još u pretežnom
(preko 50%) obimu korišćenja odmora u primorskim mestima i od toga cea
50% u mesecu julu i avgustu, tj. domaći turizam još ima izrazito sezonski
karakter. Razvojem vikend-rekreativnog turizma, zimsko-sportskog turizma
i razvojem kontinentalnog turizma koji je pristupačniji (bliži) velikim gradovima
i naseljima želi se poboljšati vremenski i prostorni obim korišćenja turističkih
objekata u toku ćele godine.


Kada se uzme u obzir sadašnji broj dana koji se koriste u turističkougostiteljskim
objektima i u privatnim smeštajima, (domaćinstvima) onda se
vidi da je to korišćenje jednog ležaja oko 100 dana u godini a nešto je više
jedino u hotelima — 130 dana, pa je to momenat o kome treba voditi računa
naročito pri investiranju.


3.3. Strani
turistički promet i učešće Jugoslavije u međunarodnom
turističkom prometu
Ovo se najbolje vidi iz broja noćenja stranih turista u našoj zemlji;
tako smo u 1948. godini imali 418.000 noćenja, u 1953. godini 855.000
noćenja, u 1960. godini 3,511.000, u 1965. godini 11,240.000 i u 1970. godini
22,560.000 noćenja stranaca.


Jugoslavija ima veoma pogodan geografski položaj u odnosu na turistički
promet Evrope kao glavnog potrošača i korisnika u međunarodnom turističkom
prometu. Poznato je da je međunarodni turistički promet u Evropi orijentisan
na zemlje Mediterana i da će ta orijentacija sigurno ostati i u narednom
periodu.


Međunarodni turistički promet u Evropi (turistička putovanja i boravci
turista u stranim zemljama) kreće se od 500 do 830 miliona noćenja godišnje.
U dosadašnjem međunarodnom turističkom prometu Evrope Jugoslavija je
učestvovala od 2—5%,, a postoje realne mogućnosti da u relativno kratkom
razdoblju to učešće bude 10% i više. Inostrani turizam orijentisan je izrazito
na Jadransko turističko (primorsko) područje (82%), a tek u zadnje vreme nešto
više i na zimsko-sportski turizam koji sve više raste u razvijenim zemljama
Evrope.


U nacionalnoj strukturi inostranog turizma u Jugoslaviji najveće učešće
oko 50% ukupnog prometa čine turisti iz SR Nemačke i Austrije zajedno, a
zatim turisti iz ČSSR (12%), čije procentualno i brojno učešće može biti znatno
veće poboljšanjem političko-privrednih odnosa. Znatno učešće u ovom prometu
čine i turisti iz Italije (9,6%) čije se brojno učešće postepeno povećava.