DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 35 <-- 35 --> PDF |
gućiće razvijanje vikend-rekreativnog turizma, a tendencije korišćenja godišnjeg odmora u dva maha (letnjem i zimskom periodu) uz razvoj zimsko- sportskog turizma sigurno će, i kod nas imati pozitivan uticaj na povećani turistički promet i potrošnju. Tendencije i kretanja u svetu da se u narednom periodu od 10—15 godina, a možda i brže, pređe na četvorodnevnu radnu nedjelju imaće isto tako svoj pozitivan uticaj. Udaljenost putovanja sa izgradnjom i rekonstrukcijom puteva u moderne i brze saobraćajnice omogućiće lako prebacivanje turista iz gradova u turističke predele i distanca do cea 700 km smatraće se prihvatljivom i za kraće turističke izlete i boravke u prirodi. Karakteristike našeg današnjeg domaćeg turizma su još u pretežnom (preko 50%) obimu korišćenja odmora u primorskim mestima i od toga cea 50% u mesecu julu i avgustu, tj. domaći turizam još ima izrazito sezonski karakter. Razvojem vikend-rekreativnog turizma, zimsko-sportskog turizma i razvojem kontinentalnog turizma koji je pristupačniji (bliži) velikim gradovima i naseljima želi se poboljšati vremenski i prostorni obim korišćenja turističkih objekata u toku ćele godine. Kada se uzme u obzir sadašnji broj dana koji se koriste u turističkougostiteljskim objektima i u privatnim smeštajima, (domaćinstvima) onda se vidi da je to korišćenje jednog ležaja oko 100 dana u godini a nešto je više jedino u hotelima — 130 dana, pa je to momenat o kome treba voditi računa naročito pri investiranju. 3.3. Strani turistički promet i učešće Jugoslavije u međunarodnom turističkom prometu Ovo se najbolje vidi iz broja noćenja stranih turista u našoj zemlji; tako smo u 1948. godini imali 418.000 noćenja, u 1953. godini 855.000 noćenja, u 1960. godini 3,511.000, u 1965. godini 11,240.000 i u 1970. godini 22,560.000 noćenja stranaca. Jugoslavija ima veoma pogodan geografski položaj u odnosu na turistički promet Evrope kao glavnog potrošača i korisnika u međunarodnom turističkom prometu. Poznato je da je međunarodni turistički promet u Evropi orijentisan na zemlje Mediterana i da će ta orijentacija sigurno ostati i u narednom periodu. Međunarodni turistički promet u Evropi (turistička putovanja i boravci turista u stranim zemljama) kreće se od 500 do 830 miliona noćenja godišnje. U dosadašnjem međunarodnom turističkom prometu Evrope Jugoslavija je učestvovala od 2—5%,, a postoje realne mogućnosti da u relativno kratkom razdoblju to učešće bude 10% i više. Inostrani turizam orijentisan je izrazito na Jadransko turističko (primorsko) područje (82%), a tek u zadnje vreme nešto više i na zimsko-sportski turizam koji sve više raste u razvijenim zemljama Evrope. U nacionalnoj strukturi inostranog turizma u Jugoslaviji najveće učešće oko 50% ukupnog prometa čine turisti iz SR Nemačke i Austrije zajedno, a zatim turisti iz ČSSR (12%), čije procentualno i brojno učešće može biti znatno veće poboljšanjem političko-privrednih odnosa. Znatno učešće u ovom prometu čine i turisti iz Italije (9,6%) čije se brojno učešće postepeno povećava. |