DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 32 <-- 32 --> PDF |
2. NEGATIVNE POJAVE U SUMAMA U VEZI SA NAGLIM RAZVOJEM TURIZMA Da bi što objektivnije mogli sagledati ekonomski negativan uticaj naglog razvoja turizma na šume i šumsku privredu, pokušaćemo se poslužiti statističkim podacima i materijalima održanih savetovanja u vezi sa ovim problemom zadnjih godina. Ti negativni uticaji mogu se uglavnom svesti na — povećanje šumskih požara u turistički frekventiranim šumama; — povećanje drugih šteta u šumama porastom poseta turista; — povećanje prometa turističkih vozila na šumskim putevima. Povećanje broja šumskih požara u turistički frekventiranim šumama uočeno je i ukazano na Savetovanju o zaštiti šuma od požara, održanom 13. decembra 1968. godine u Mostaru i iz analiza perioda 1963—1967. godine konstatovano je (prema podacima iz referata ing. D. Mojsovski) da postoji velika podudarnost između broja i vrsta požara i broja turista u određenoj republici ili regiji, tj. da se povećanjem broja turista naročito u aridno-mediteranskom području povećao broj i površina požarom uništenih šuma. Pošto veliki broj uzroka požara ostaje »nepoznat« ne može se isključivo tvrditi da su uzročnici samo turisti, ali se radi o šumama od prioritetnog značaja za turizam u kojima je poseta i prolaz turista povećana, i evidentno je utvrđeno povećanje broja šumskih požara. Još jedan svežiji podatak treba navesti u vezi šumskih požara u šumama na jadranskom priobalnom području gde je turistički promet najveći. Iz materijala Republičkog sekretarijata za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo SR Hrvatske (br. 05-155/1-1972.) vidi se: — šume i šumska zemljišta u priobalnom području Istre, Hrvatskog primorja i Dalmacije iznose 1.080.388 ha od kojih društvenih 705.885 ha a privatnih 373.503, od čega 321.033 ha su šume od izuzetnog turističkog značaja; — sve su ove šume ugrožene većim stepenom opasnosti od požara; — opožarenih površina iz zadnjih godina koje treba pošumiti ima 6.783 ha (stanje koncem 1971. godine); — prosečni godišnji obim pošumljavanja (za period od 1966. do 1970.) iznosio je cea 400 ha godišnje, a opožarene površine iz godine u godinu se povećavaju, jer svake godine više izgori šuma nego što se može obzirom na raspoloživa sredstva pošumiti. Ovo ukazuje da se problem zaštite šuma u turističkim regijama mora resiti uz aktivno učešće i participaciju i turističke privrede a na bazi ostvarenog prometa, jer povećani broj i frekvencija turista zahteva veća ulaganja u preventivne mere zaštite, nabavku i održavanje tehničke opreme za bržu intervenciju. Za ove povećane zaštitne troškove šumska privreda nema mogućnosti da sama obezbedi potrebna sredstva za zaštitu šuma od požara u turističkim regionima. Povećanje drugih šteta u šumama porastom poseta turista je normalna pojava. U većim i za turiste otvorenim šumskim područjima nemoguće je organizovati ef´kasnu i ekonomičnu kontrolu. Oštećenje biljaka, stabala i nji |