DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 27 <-- 27 --> PDF |
fikonu su nanesene aritmetičke sredine sa svih pokusnih ploha jedne i druge ekspozicije. Na osnovi podataka s grafikona možemo zaključiti da se jela, u sastojim jele s rebračom, bolje pomlađuje na sjeveroistočnoj nego na jugozapadnoj ekspoziciji. To naročito dolazi do izražaja u drugoj, trećoj i četvrtoj visinskoj klasi tj. u klasama od 11—25., 26—50., 51—75. Veći broj pomladka u tim visinskim klasama nam garantira da je pomlađivanje u toj sastojim uspjelo, te da je taj pomladak izbjegao najvećem postotku mortaliteta, koji je naročito izražen u prvoj visinskoj klasi, tj. do 10 cm. DISTRIBUCIJA BROJA PONIKA,POMLADKA I MLADIKA JELE,BUKVE I SMREKE U SAST0JIN1 JELE S REBRAČOM NA DVIJE RAZLIČITE EKSPOZICIJE Juqozapodno ekspozicija Sjeveroistočna ekspo2icfjo S obzirom da su ovo početna istraživanja moramo napomenuti da smo u ovom slučaju zanemarili utjecaj svih elemenata strukture sastojine na elemente pomlađivanja, a koji su prema našim, još neobjavljenim istraživanjima, u čvrstoj korelaciji s pomlađivanjem u toj sastojini. Razlog boljeg pomlađivanja u sastojinama na sjeveroistočnoj ekspoziciji možemo tražiti u većoj vlazi tla i zračnoj vlazi. Istraživajući pojavu ponika, jedno, dvo i trogodišnjeg pomladka jele na svim pokusnim plohama došli smo do slijedećih rezultata. S obzirom na izostanak uroda sjemena jele u 1969. g. nismo imali pojavu jednogodišnjeg pomladka. Prosječni broj ponika dobivenog sa 44 pokusne plohe iznosi 510 komada na 400 m2. Dvogodišnjeg pomladka smo našli 50 komada ili 10% a trogodišnjeg pomladka 30 komada ili 6%. Mjerenja su vršena u studenom 1971. godine. Analizirajući ove rezultate, pod pretpostavkom da nam svaki urod jelovih sastojina sa sjemenom daje približno isti broj ponika, možemo zaključiti da postoji veliki postotak mortaliteta jedno i dvogodišnjeg pomladka jele. |