DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 27     <-- 27 -->        PDF

fikonu su nanesene aritmetičke sredine sa svih pokusnih ploha jedne i druge
ekspozicije. Na osnovi podataka s grafikona možemo zaključiti da se jela, u
sastojim jele s rebračom, bolje pomlađuje na sjeveroistočnoj nego na jugozapadnoj
ekspoziciji. To naročito dolazi do izražaja u drugoj, trećoj i četvrtoj
visinskoj klasi tj. u klasama od 11—25., 26—50., 51—75. Veći broj pomladka
u tim visinskim klasama nam garantira da je pomlađivanje u toj sastojim
uspjelo, te da je taj pomladak izbjegao najvećem postotku mortaliteta,
koji je naročito izražen u prvoj visinskoj klasi, tj. do 10 cm.


DISTRIBUCIJA BROJA PONIKA,POMLADKA I MLADIKA JELE,BUKVE I SMREKE
U SAST0JIN1 JELE S REBRAČOM NA DVIJE RAZLIČITE EKSPOZICIJE


Juqozapodno ekspozicija


Sjeveroistočna ekspo2icfjo


S obzirom da su ovo početna istraživanja moramo napomenuti da smo
u ovom slučaju zanemarili utjecaj svih elemenata strukture sastojine na elemente
pomlađivanja, a koji su prema našim, još neobjavljenim istraživanjima,
u čvrstoj korelaciji s pomlađivanjem u toj sastojini. Razlog boljeg pomlađivanja
u sastojinama na sjeveroistočnoj ekspoziciji možemo tražiti u
većoj vlazi tla i zračnoj vlazi.


Istraživajući pojavu ponika, jedno, dvo i trogodišnjeg pomladka jele na
svim pokusnim plohama došli smo do slijedećih rezultata. S obzirom na izostanak
uroda sjemena jele u 1969. g. nismo imali pojavu jednogodišnjeg pomladka.
Prosječni broj ponika dobivenog sa 44 pokusne plohe iznosi 510 komada
na 400 m2. Dvogodišnjeg pomladka smo našli 50 komada ili 10% a trogodišnjeg
pomladka 30 komada ili 6%. Mjerenja su vršena u studenom 1971.
godine.


Analizirajući ove rezultate, pod pretpostavkom da nam svaki urod jelovih
sastojina sa sjemenom daje približno isti broj ponika, možemo zaključiti
da postoji veliki postotak mortaliteta jedno i dvogodišnjeg pomladka jele.