DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 24     <-- 24 -->        PDF

konstatiraju bitno smanjen prirast drvne mase, uslijed jakog napada jelovog
moljca.


Klepac (1970) za sve odjele gospodarske jedinice »Belevine« donosi podatke
o smanjenju asimilacijske površine uslijed napada štetnika. Smanjenje
asimilacijske površine u gospodarskoj jedinici »Belevine« iznosi u prosjeku
7,3%.


Istraživanja navedenih autora nam potvrđuju da je jelov moljac prisutan
u sastojinama na području Zalesine, da su njegove štete evidentne, te da
su od stručnjaka kontrolirane i evidentirane. Na osnovi tih saznanja istraživanje
prirodnog pomlađivanja od štetnika napadnutih jelovih sastojina bazirali
smo na promatranju i izučavanju manifestacija tih sastojina vezanih
uz fenomen pomlađivanja.


PERIODICITET URODA SJEMENOM JELOVIH SASTOJINA
NA PODRUČJU ZALESINE


Na osnovi opservacija uroda jelovih sastojina sa sjemenom u zadnjih 8
godina, na području šumarije Zalesina, došli smo do slijedećih podataka: Dobar
urod jele konstatiran je u godinama: 1964., 1966., 1968., 1970., 1971. Dobar
urod smreke konstatiran je 1966. g. i 1971. g. Jelove sastojine u normalnim
uvjetima rađaju svake 3—4 godine (Šafar: 1963.). Prema našim podacima jela
je na području Zalesine od 1964. g. do 1971. g. obilno rodila 5 puta a smreka
2 puta. Pojavila su se tri uzastopna uroda svake druge godine, te dva zadnja
uroda svake godine.


Promatrajući tu pojavu, a poznavajući zdravstveno stanje tih sastojina
i ugroženost jele od štetnika, nameće nam se pitanje, da li možemo tako intenzivni
periodicitet uroda dovesti u vezu sa ugroženošću jele? Odgovor bi
morao biti u vezi s opće poznatim saznanjem, da stablo koje se nalazi u životnoj
opasnosti, reagira pojačanom manifestacijom nekih životnih pojava
(urod sjemena, rano listanje, izlučivanje smole itd.). Na osnovi numeričkih
podataka o smanjenju prirasta, smanjenju asimilacijske površine, te napadu
tih sastojina od jelovog moljca, možemo s većim postotkom sigurnosti utvrditi
da postoji veza između učestalosti rađanja jele sa sjemenom i njezine
ugroženosti, te da tu vezu treba i dalje detaljno pratiti i istraživati.


UROD NAPADNUTIH I OŠTEĆENIH STABALA


U ljetu 1971. g. izvršili smo detaljno promatranje i ocjenjivanje uroda
sjemena stabala U sastojim jele s rebračom u Belevinama, kao i promatranje
uroda jelovih stabala u sastojini jele i bukve u predjelu Nad Klanac. U
Belevinama smo radili na jugozapadnoj i sjeveroistočnoj ekspoziciji, a u Nad
Klancu na južnoj i sjevernoj.


Pored promatranja i ocjene uroda stabala s češerima, naročitu pažnju
smo obratili na ocjenu oštećenja krošanja odnosno iglica nastalih uslijed napada
jelovog moljca na prsni promjer i visinu stabla, te visinski prirast.


Prvi zaključak koji smo mogli donijeti bio je da kod ovakvog stupnja
oštećenja i zaraze nismo mogli uočiti smanjen urod sjemena. Stabla koja su