DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 24 <-- 24 --> PDF |
konstatiraju bitno smanjen prirast drvne mase, uslijed jakog napada jelovog moljca. Klepac (1970) za sve odjele gospodarske jedinice »Belevine« donosi podatke o smanjenju asimilacijske površine uslijed napada štetnika. Smanjenje asimilacijske površine u gospodarskoj jedinici »Belevine« iznosi u prosjeku 7,3%. Istraživanja navedenih autora nam potvrđuju da je jelov moljac prisutan u sastojinama na području Zalesine, da su njegove štete evidentne, te da su od stručnjaka kontrolirane i evidentirane. Na osnovi tih saznanja istraživanje prirodnog pomlađivanja od štetnika napadnutih jelovih sastojina bazirali smo na promatranju i izučavanju manifestacija tih sastojina vezanih uz fenomen pomlađivanja. PERIODICITET URODA SJEMENOM JELOVIH SASTOJINA NA PODRUČJU ZALESINE Na osnovi opservacija uroda jelovih sastojina sa sjemenom u zadnjih 8 godina, na području šumarije Zalesina, došli smo do slijedećih podataka: Dobar urod jele konstatiran je u godinama: 1964., 1966., 1968., 1970., 1971. Dobar urod smreke konstatiran je 1966. g. i 1971. g. Jelove sastojine u normalnim uvjetima rađaju svake 3—4 godine (Šafar: 1963.). Prema našim podacima jela je na području Zalesine od 1964. g. do 1971. g. obilno rodila 5 puta a smreka 2 puta. Pojavila su se tri uzastopna uroda svake druge godine, te dva zadnja uroda svake godine. Promatrajući tu pojavu, a poznavajući zdravstveno stanje tih sastojina i ugroženost jele od štetnika, nameće nam se pitanje, da li možemo tako intenzivni periodicitet uroda dovesti u vezu sa ugroženošću jele? Odgovor bi morao biti u vezi s opće poznatim saznanjem, da stablo koje se nalazi u životnoj opasnosti, reagira pojačanom manifestacijom nekih životnih pojava (urod sjemena, rano listanje, izlučivanje smole itd.). Na osnovi numeričkih podataka o smanjenju prirasta, smanjenju asimilacijske površine, te napadu tih sastojina od jelovog moljca, možemo s većim postotkom sigurnosti utvrditi da postoji veza između učestalosti rađanja jele sa sjemenom i njezine ugroženosti, te da tu vezu treba i dalje detaljno pratiti i istraživati. UROD NAPADNUTIH I OŠTEĆENIH STABALA U ljetu 1971. g. izvršili smo detaljno promatranje i ocjenjivanje uroda sjemena stabala U sastojim jele s rebračom u Belevinama, kao i promatranje uroda jelovih stabala u sastojini jele i bukve u predjelu Nad Klanac. U Belevinama smo radili na jugozapadnoj i sjeveroistočnoj ekspoziciji, a u Nad Klancu na južnoj i sjevernoj. Pored promatranja i ocjene uroda stabala s češerima, naročitu pažnju smo obratili na ocjenu oštećenja krošanja odnosno iglica nastalih uslijed napada jelovog moljca na prsni promjer i visinu stabla, te visinski prirast. Prvi zaključak koji smo mogli donijeti bio je da kod ovakvog stupnja oštećenja i zaraze nismo mogli uočiti smanjen urod sjemena. Stabla koja su |