DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 22 <-- 22 --> PDF |
x" — u godišnjem hodu oborina pojavljuju se dva maksimuma proljetni i jesenji. Za cjelovitiji prikaz klime Zalesine donosimo klimadiagram po H. Walters (SI. 3). Na podlozi pješčenjaka i škriljevaca nalazimo kisela smeđa tla, smeđa podzolasta tla i podzole. Na vapnenoj i dolomitnoj podlozi nalazimo rendzine na vapnencu i dolomitu, smeđa tla na vapnencu i lesivirana tla. CILJ ISTRAŽIVANJA Na području šumarije Zalesina, u Gosp. jed. Belevine, u sastojini jele s rebračom, postavljen je profil predstavljen nizom od 44 pokusne plohe u sistematskom rasporedu, svaka ploha površine 400 m2. Na jugozapadnoj ekspoziciji u odjelima 10 i 12 nalazi se 19 ploha, a na sjeveroistočnoj ekspoziciji u odjelima 8, 9, 10 i 13 ostalih 25. Osim toga, u sastojini jele s bukvom, na vapnenoj podlozi, u predjelu Nad Klanac, odjel 111-16 kontroliran je i ocjenjivan urod jele na jednom profilu na južnoj ekspoziciji i drugom profilu na sjevernoj ekspoziciji. Cilj istraživanja se sastoji u tome da na postavljenim objektima istražimo kako se pomlađuju jelove sastojine u novini uvjetima nastalim napadom moljca jelovih iglica i ostalih štetnika. Pokus smo zamislili tako da na osnovi konkretnih izmjera jelovog ponika, pomlatka i mladika na svim pokusnim plohama, te uzimajući u obzir sve one elemente za koje smatramo da su presudni kod prirodnog pomlađivanja u tim sastojina ma (ekspozicija, struktura sastojine, klimatski uvjeti, pedološki uvjeti, pe riodicitet uroda itd.), a poznavajući zdravstveno stanje tih šuma, dođemo do zaključka kako se pomlađuju te sastojine. Trebalo bi istražiti kako reagiraju ove sastojine u svojim životnim manifestacijama presudnim za pomlađivanje, u novonastalim uvjetima. Kakvu ulogu imaju ekološki uvjeti na uvjete pomlađivanja? Kakvu ulogu ima struktura sastojine na pomlađivanje, s posebnim osvrtom na debljinski razred, broj stabala, temeljnicu i drvnu masu, te horizontalnu projekciju i volumen krošnja, kao i ostale elemente strukture vezane uz krošnju i njihov međusobni odnos. Potrebno je komparirati kakav je intenzitet prirodnog pomlađivanja u periodu jake zaraze, s obzirom na intenzitet pomlađivanja u prošlom periodu kad nije bilo zaraze. ZARAŽENOST JELOVIH SASTOJINA NA PODRUČJU ZALESINE Jelove sastojine na području Zalesine nisu bile pošteđene od napada moljca jelinih iglica i ostalih štetnika koji napadaju krošnje jelovih stabala. Već Vajda (1954) nalazi jelovog moljca na mladiku i starim stablima u šumama Zalesine. Spaić (1967., 1969. a, 1969. b) nam prezentira podatke o intenzitetu napada jelovog moljca na tom području. U 1967. g. sa slabim intenzitetom napada, napadnuto je 18% površine. Godinu dana kasnije, napadnuto je 88% površine sa slabim intenzitetom, a 12% površine sa srednjim intenzitetom napada, dok u 1969. g. je 28% površine napadnuto slabim intenzitetom, a 72% površine sa srednjim intenzitetom napada. Prema navodima istog autora u |