DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 17 <-- 17 --> PDF |
vjetrobranih pojaseva oko gradova i ostalih naselja, kultura u svrhu zaštite slivova rijeka, pošumljavanje zbog poboljšanja hidroloških prilika, zaštita tla od erozije i pošumljavanje radi proizvodnje drvne mase. Prema tome rješenje treba tražiti u novoj tehnologiji, ali sa novim i oplemenjenim tipovima šumskog drveća, a ne u ekstenzivnom pošumljavanju. Da bi se to postiglo potrebno je putem istraživanja riješiti neke probleme oko podizanja šumskih kultura. Ti problemi su povezani s eksperimentalnim izučavanjem biologije i potencijalnih mogućnosti rasta onih vrsta koje pridolaze u takvim stanišnim prilikama gdje je tlo siromašno, a klima suha. Kod toga je važan ne samo izbor vrsta već i genetska selekcija unutar vrsta. Tako odabrani tipovi bi se mogli koristiti za pošumljavanje i za daljnji rad na oplemenjivanju putem hibridizacije. Pretpostavljamo da će se najbolji uspjeh u pošumljavanju degradiranih površina na kršu postići s oplemenjenim materijalom. Zbog toga je zamišljeno, da se za pošumljavanje degradiranih površina na kršu, nakon ovakvih istraživanja, trebaju koristiti u velikom opsegu oplemenjeni tipovi šumskog drveća. Za njihov uzgoj neophodno je pronaći i najprikladniju tehnologiju. Poznato je iz poljoprivredne a i šumarske prakse da oplemenjene sorte, rase i hibridi zahtijevaju određenu tehnologiju uzgoja, koje se treba strogo pridržavati. Ako se nje ne pridržavamo, ili ako ona nije prikladna, uspjeh u proizvodnji izostaje. Tehnološki problemi u našem slu čaju predstavljaju usavršavanje postojećih kao i pronalaženje novih metoda uzgoja biljaka u rasadniku i kod podizanja šumskih kultura. Međutim, ta pitanja će se riješiti ukoliko se uspije dobiti nove rase i hibride šumskog drveća, koji će biti dobro prilagođeni na siromašno krško tlo i suhu klimu, karakterističnu za vrijeme vegetacije. Osim toga takvi tipovi šumskog drveća moraju imati i relativno bujni rast. U tom pravcu započeli smo istraživanja prije desetak godina i postigli smo ohrabrujuće rezultate. U kratkim crtama prikazat ćemo neke rezultate kako bi se dobio bolji uvid u mogućnosti i perspektivne u rješavanju tog problema. Crni bor (Pinus nigra) veoma mnogo se koristi za pošumljavanje submediteranskog dijela krškog područja. Zbog toga smo tu vrstu koristili za me đuvrsnu hibridizaciju i u nekim slučajevima dobili smo veoma dobre rezultate. U 1962. i 1963. godini uzgojili smo hibride između crnog bora i japanskog crvenog bora (Pinus nigra X Pinus densiflora). Isto tako uzgojili smo generativno potomstvo iz povratnog križanja Pinus nigra X (Pinus densiflora X Pinus nigra). Hibridi su već u rasadniku nakon druge odnosno treće vegetacijske periode pokazivali bujnost rasta (V i d a k o v i ć, 1965). Sada se ovi hibridi uzgajaju na terenu na krškom području nedaleko Rijeke i u Jastrebarskom (Jugoslavenski institut za četinjače). Na obadvije pokusne plohe hibridi u većini kombinacija križanja rastu mnogo bolje od čistog crnog bora. Oni imaju za 30—50% bolji visinski i isto toliko bolji debljinski prirast od crnog bora. Pored toga hibridi su i otporniji od čiste vrste Pinus nigra na crvenu pjegavost (Scirrhia acicola). U mediteranskom dijelu krša uzgajaju se: alepski bor (Pinus halepensis) i brucijski bor (Pinus brutia). Ustanovili smo da u Istri postoje njihovi spontani hibridi, koji imaju vrlo dobar rast te pravno i punodrvno deblo. Izučavanje, pronalaženje i proizvodnju takvih i sličnih hibrida trebalo bi vršiti s ciljem dobivanja povoljnih tipova za pošumljavanje našeg priobalnog po dručja. |