DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 14 <-- 14 --> PDF |
UDK 634.0.233 NOVI POGLEDI NA POŠUMLJAVANJE DEGRADIRANOG KRŠA* MIRKO VIDAKOVIC UVOD Fenomeni krša dobro su poznati u mediteranskim zemljama, gdje krška područja zauzimaju velika prostranstva. Krš se odlikuje specifičnim morfološkim, hidrološkim i drugim pojavama. U velikoj većini krškog područja tlo i vegetacija su veoma degradirani. Takva degradirana područja predstavljaju veoma siromašne pašnjake-kamenjare i potpuno ogoljele površine. Degradirano krško područje je karakterizirano s veoma niskom produktivnom sposobnošću tla i u prosjeku s niskim životnim standardom tamošnjeg stanovništva. Na takvom području razvijeno je ekstenzivno stočarstvo, primitivna i slabo produktivna poljoprivreda te degradirane šume i potpuno ogoljele površine. Karakteristično je za krš i to da prirodnih bogatstava (ruda i šuma) nema u većem opsegu. Zbog toga industrija nije dovoljno razvijena pa ne postoji niti veća materijalna baza za razvitak toga kraja. šume tog područja bile su tijekom stoljeća uništavane tako da danas imamo samo ostatke nekadašnjih prostranih šuma. Stadiji degradacije su često toliki da se više ne može govoriti o šumi već o raznim tipovima kamenjara. U takvim slučajevima tlo je jako erodirano. Uslijed nestanka šuma i klimatske prilike su se promijenile. Sve je to učinilo da sada na kršu imamo vrlo nepovoljne edafske, hidrološke, temperaturne i druge ekološke prilike. Prvi pokušaji ekonomskog podizanja degradiranog područja krša potječu iz srednjeg vijeka. U to vrijeme nastojalo se raznim propisima i naredbama unaprijediti poljoprivredna proizvodnja, naročito maslinarstvo i vinogradarstvo. Znatniji napori na ekonomskom podizanju krškog područja potječu iz XIX stoljeća. Iz tog vremena potječu i mjere koje se odnose na obnovu šuma. S pošumljavanjem krša započelo se još prije prvog svjetskog rata. U ovom stoljeću podignute su mnoge šumske kulture na kršu. Mnoge od njih predstavljaju danas vrijedne šume, kako sa stajališta proizvodnje drvne mase tako i s nekog drugog kao npr. turizma. U posljednjim decenijama pridaje se sve veća važnost šumi u onim regijama, koje su ogoljele i gdje vladaju aridne prilike. Tako je npr. u španjolskoj pošumljeno u periodu od 1940. do 1964. godine 2 mil. hektara. U Italiji je sama država od 1952. godine za pošumljavanje ogoljelih površina isplatila subvenciju od 93 milijarde lira (Velašević i Damjanović, 1971.). Na osnovi ovih koncepcija načinjen je od strane Jugoslavenskog instituta za četinjače prijedlog projekta za natječaj koji je raspisao Savjet za naučni rad SRH. |