DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 12 <-- 12 --> PDF |
druge strane pogodne za specifične oblike turizma i rekreacije na koje su ukazale postavke Generalnog plana Nacionalnog parka koji računa s tim lokalitetima. Ukoliko bi se ova područja uklopila u Nacionalni park Risnjak bilo bi osigurano adekvatno funkcioniranje ovog rezervata. Sve šume koje se nalaze na priobalnom i otočnom području Gornjeg Jadrana treba smatrati, bez obzira da li su posebno zaštićene ili nisu, kao šume s posebnom namjenom te ih kao takve i tretirati, to znači da ove šume, koje se prvenstveno sastoje oü zimzelene makije boljeg ili lošijeg uzrasta, imaju izrazito zaštitnu funkciju, a neke koje se nalaze u blizini naselja i turističku ulogu pa se prema tome moraju koristiti i uređivati na poseban način. Budući da na ovom području postoje veliki kompleksi koji su ranijim neracionalnim gospodarenjem, sječom i ispašom dovedeni u razne degradacijske stadije od golog kamenjara do degradiranih šikara, to se nameće potreba da se kroz plansko pošumljavanje i regeneraciju takve površine melioriraju. Dosadašnji opseg pošumljavanja ovakvih površina ne zadovoljava, budući da za ista nije osigurana materijalna baza i da su postojeće šumarske organizacije, koje upravljaju većim dijelom ovih površina, ne dovoljno stimulirane i neadekvatno organizirane i financijski neosigurane za obavljanje ovih poslova. Nameće se potreba da se šumarstvo ovog područja reorganizira na način kojemu bi bila svrha zaštita i unapređivanje šumskog fonda i regeneracija degradiranog područja. Konstatirano je da na ovom području u priobalnoj zoni postoje razbacani veći i manji kompleksi borovih odraslih šuma, nastalih umjetnim pošumljavanjem u toku ovog stoljeća. Vrijednost ovih borovih površina u zaštitnom, estetskom, pejsažnom i kulturnom pogledu je neobično velika, a posebno je njihovo značenje za razvoj turizma i korištenje u rekreacione svrhe. S obzirom na označenu vrijednost ovih gajeva,, treba koristiti stečena iskustva i stvarati nove zelene površine na svim područjima i lokalitetima prikladnim za ovu vrst nasada. Budući da su šume vrlo osjetljive na oštećivanje i teško se prirodno regeneriraju, to se nameće potreba maksimalnog čuvanja i zaštite tih površina, a osobito izbjegavanje izgradnje — građevinskih i ugostiteljskih — kapaciteta u tako pošumljenim prostorima. Borove šume i makija na priobalnom području ugrožene su opasnostima od šumskog požara, posebno u ljetnom periodu kada suša i specifične klimatske prilike te povećani boravak turista predstavljaju trajnu i potencijalnu opasnost za nastajanje požara. Učestali požari, njihova brojnost i velika rasprostranjenost ugrožavaju jednu od osnovnih komponenata Jadranskih pejsaža, degradirajući na taj način ona područja i zone koji imaju sve uvjete za turistički razvitak, a istovremeno ugrožavaju i naselja i turistička područja. Sve veće opasnosti i štete koje se pojavljuju na tom području nameću nam poduzimanje preventivnih mjera za zaštitu šuma od požara, od organizacije službe za izradu pravilnika, dobave opreme do pripreme samog materijala za ublažavanje posljedica požara na uništenim površinama. S obzirom na vrijednost i značenje, kao i ugroženost, nacionalnih parkova i drugih zaštićenih rezervata, posebne mjere opreza i organizacije je potreb no provesti na ovim površinama. U regionalnom, generalnom, detaljnim planovima i projektima neophodno je predvidjeti sve mjere za zaštitu šumskih kompleksa i pojedinih šuma |