DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Prostor Gorskog kotara i drugih šumovitih područja te njihov stabilitet i integritet treba promatrati kao kompleksnu cjelinu, a njihovu formalnu i stvarnu zaštitu osigurati ne samo kroz jedan zakon, nego i kroz druge zakonske propise koji zadiru u oblast zaštite prostora (Zakon o šumama, Za kon o vodama, Zakon o prostornom planiranju itd.). Prilikom iskorišćivanja šuma treba voditi računa o načinu sječa u vezi s opasnostima od erozije, klizanja terena i slično, ali i o šumskoj estetici kao važnom zadatku kod uređenja prostora. Ovo je posebno važno u blizini postojećih i budućih naselja i urbaniziranih cjelina, cesta, vijadukta gdje treba ostavljati veće grupacije i pojaseve koji pružaju posjetiocima estetski ugođaj. Potrebno je maksimalno zaštiti šira područja šuma u okolini akumulacija, kako u interesu zaštite terena od erozije ispiranja, a akumulacije od zatrpavanja tako i u pogledu poboljšanja pejsažnih kvaliteta ovih umjetnih jezera koja već imaju ili će imati ubuduće turističko-rekreativnu funkciju. Prilikom iskorišćivanja šuma treba voditi računa o načinu sječa u ba obavezati investitora na saniranje nanesenih povreda pejsažu uz primjenu pejsažno-parkovnih mjera upotrebljavajući kod toga jedino autohtoni biljni materijal. U pogledu zaštite prirode tog područja treba proširiti dalj nja istraživanja u toj oblasti, a posebno u oblasti unapređenja pejsaža. Pri tome uvesti eventualno nove kategorije zaštite koje mogu pridonijeti ra cionalnijem korištenju i zaštiti prostora, obzirom na specifične prilike ovih područja koja imaju uvjete da se na velikim područjima tretiraju posebno kao prirodni parkovi i uz postojeći način, oblike i opseg iskorišćivanja prirode i njenih dobara. Masiv Velebita, koji dominira cjelokupnom regijom Gornji Jadran, je najznačajnije područje i najveća planina u ovom prostoru. S obzirom na već istaknute specifičnosti i mnogobrojne prirodne znamenitosti i vrijednosti, potrebno ga je u okviru projekta Gornji Jadran posebno tretirati i odrediti mu specifični status. Valorizacija prirode masiva Velebita nije mogla biti obavljena u okvirima regionalnog plana, a s obzirom na veliko prostranstvo, brojnost specifičnosti ekonomske zainteresiranosti i raspršenoj naseljenosti, ovo područje zahtijeva poseban studij i obradu. Iz dosadašnjih istraživanja cjelokupno područje Velebita treba zonirati i utvrditi namjene pojedinih njegovih dijelova, imajući u vidu potrebe eksploatacije nekih njegovih dijelova u skladu sa zacrtanim načinom iskorišćivanja šuma i općom namjenom, dok bi se pojedini veći dijelovi Velebita, a osobito centralni dijelovi, izdvojili kao rezervati, strogo upravljani ili pejsažni, ili bi se s obzirom na brojnost fenomena i specifično rekreacionu namjenu isti mogli spojiti i izdvojiti kao nacionalni park. Risnjak je već ranije proglašen Nacionalnim parkom, a njegova površina iznosi cea 3000 ha. Nju čine najvećim dijelom šume i raznovrsne zajednice očuvane u gotovo prvobitnom stanju. Naučna komponenta ovog Nacionalnog parka i strogi režim u pogledu njegovog tretmana dovode ovaj park u često bezizglednu situaciju u pogledu njegovog financiranjanačina upravljanja. Nacionalni parkovi imaju između zadataka i turističko rekreativnu funkciju, kojoj se nameće potreba da se ovom Nacionalnom parku kao šire područje uključe neke periferne površine prema Omladinskom jezeru koje nisu značajne za šumsku eksploataciju, dok su s |