DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 10     <-- 10 -->        PDF

loške nauke, osobito u vezi regeneracije i rekultivacije autohtonih šumskih
zajednica kao klimatogeno, hidrološki i edafski najbolje prilagođeni za naše
područje. Ovdje se prvenstveno misli na pretjerano forsiranje neautohtonih
vrsta u postojeće zajednice i kampanja formiranja plantaža brzorastućih
topola.


Prateći tendencije razvitka nauke i privrede u nekim zapadnim zemljama
zapažamo da se šumama sve više utvrđuju nove i šire namjene. Tako u
USA šume prvenstveno imaju funkciju očuvanja ozbiljno smanjenih rezervi
voda, šume kao prirodni filteri otpadnih voda, šume kao poljozaštitni i protuerozioni
pojasevi, nezamjenjive funkcije šume u zaštiti riječnih tokova,
zatim raznovrsni šumski rezervati i površine za rekreaciju, mnogobrojni parkovi
kojima su šume jedna od osnovnih komponenata i dr. Deficit na drvetu,
kao posljedica preorijentacije šumarske politike, nadoknađuje se uvozom
iz drugih zemalja (Kanade, Nordijske zemlje, Južna Amerika, zemlje
u razvoju).


Međutim, svjesni smo da za sada vrednovanje općekorisnih funkcija šume,
u svrhu zadovoljenja onih društvenih potreba koje stoje iznad užih
robno proizvođačkih interesa šumarstva, nalazi se u nas tek u početnoj
fazi primjene u život.


OSNOVNI PRINCIPI ZAŠTITE PRIRODE U ODNOSU NA UPRAVLJANJE
I ISKORIŠĆIVANJE ŠUMA


Da bi izbjegli eventualnu krivu interpretaciju stava zaštite prirode u
odnosu na šumarsku eksploataciju i šuma općenito, dužni smo ovdje iznijeti
neke principijelne stavove zaštite, koje proizlaze iz opće politike kojom
se rukovodi služba zaštite osobito u provođenju onih načela i obaveza koje
govore o brizi zajednice za racionalnim iskorišćivanjem prirodnih dobara.
Ilustraciju za to možemo najbolje sagledati u nekim najnovijim gledanjima
djelatnosti zaštite prirode u okviru suradnje Zavoda za Projekt Gornji
Jadran.


Naime, područje regije Gornjeg Jadrana posjeduje mnogobrojne i u
najvećem dijelu sačuvane prirodne i pejsažne vrijednosti i znamenitosti i
svakako u tom pogledu spada među najvrednije u našoj zemlji. Dijelovi ove
prostrane regije ističu se posebno šumskim bogatstvom jer su tu Gorski
kotar, Velebit i dr. područja. Te šume nemaju jedino ekonomsku vrijednost
nego i znanstvenu i zaštitnu ulogu, a neka od užih ili širih zona imaju ogromnu
mogućnost i za turistički razvitak cijele zemlje, a posebno Hrvatske,
koja još nije dovoljno iskoristila velike mogućnosti kombiniranog maritimno-
planinskog turizma i u svijetu sve razvijenijeg izletničko-planinskog tu
rizma.


šuma kao najvažniji gospodarski, prostorni i pejsažni fenomen koji se
pojavljuje na području Gornjeg Jadrana treba biti iskorišćivana na način
da se maksimalno vodi računa o zaštiti ukupnosti prostora. Kod toga treba
primijeniti tekovine suvremene šumarske i biološke nauke i izbjegavati sječe
većih razmjera, trajno čuvati drvnu glavnicu i cjelovitost šumskog pokrivača.


422