DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 99 <-- 99 --> PDF |
postaje zamjenffcom d"(rekotra, a god. 1961- direktor Instituta za botaniku PAN gdje, nakon odlaska s Jagielonskog Univerziteta, stalno radi od god. 1965. pa do odlaska u mirovinu god. 1968. U tijeku svog 50 godišnjeg rada u oblasti botanike PAWLOWSKI je objavio 137 znanstvenih i 29 popularnih radova te 21 recenziju. Njegova se aktivnost, na osnovu analize koju je proveo W. SZAFER, može podijeliti u četiri periode. U prvom razdoblju (1920-1923. gad.) PAWLOWSKI se posvetio specijalno floristici, sistematici i geobotanici, te objavio 10 znanstvenih djela. U drugom razdoblju (1924-1939. god.) bio je najaktivniji i broj radova u tom vremenu bio je vrlo velik- Sam ili u suradnji s drugim poznatim botaničarima (W. SZAFER, S. KULCZYNSKI, K. STECKI, M. SOKOLOWSKI, K. WALLISCH, J. BRAUN-BLANQUET, I. HORVAT, J.WALS) objavio je 57 znanstvenih radova. Istovremeno je napl´sao 18 recenzija botaničkih djela i 14 stručno-popularnih publikacija. Za vrijeme rata (1940-1945. god.) PAWLOWSKI je bio prisiljen obustaviH´: svoj rad i nije mogao ništa publicirati. III razdoblje traje približno od 1946-1964. godine, a značajno je kako po množini djela (59 znanstvnih te 14 popularnih publikacija i recenzija), tako i po objavljivanju velikih sintetičnih radova. Godina 1965. se može računati kao početak IV perioda, PAWLOWSKI uvfijek radi, pun je entuzijazma za nauku, publicira (11 znanstvenih i 4 popularna rada) i sudjeluje u radovima svojih učenl´fca. Ljubavi za floristiku, sistematiku i geografiju bilja PAWLOWSKI je ostao vjeran do smrtf, posvetivši sve snage upoznavanju biljnog pokrova, osobito u gorskim i planinskim predjelima. Svojim iscrpnim dugogodišnjim florističkos stematskim radovima o flori i vegetaciji poljskih planina, među kojima su ga posebice privlačile Tatre, trajno se je ubilježio u povijest botanike u Poljskoj. Ime PAWLOWSKI tijesno je povezano s poznatim botanučkim publikacijama: Flora Tatr, Flora Pols ka odn. Rosliny Polskie, Szata Rosi in na Polski, Fragmenta Flo ris tic a et Geobotanic a (toj posljednjoj publikaciji bio je prvi redaktor) i dr. Obrada flore Alpa, Karpata, Pir´ineja, Sudeta i Balkana osigurala mu je dolično mjesto u svjetskoj botanici. S obzirom na postignute radne uspjehe i ugled odličnog floriste, na bogato iskustvo i herbarij te poznavanja biljnih vrsta i zajednica evropskih planinskih predjela PAWLOWSKI je bio izabran za redaktora i aktivnog suradnika edicije Flor a Europ e a, a na međunarodnom simpoziju za vegetacijsko kartiranje u Stolzenau izabran je za člana stalne Komisije za Vegetacijsku kartu Evrope. U znak priznanja njegovim su imenom prozvane i neke biljke (Thesium pawlowskianum, Hieracium paw1 o wskli e 11 u m). Već krajem prve faze svoje botaničke aktivnosti pa do kraja života PAWLOWSKI obraća osobitu pozornost nauci o biljnim zajednicama. Proučavanje i opisi fitocenoza, koja su u zapadnom dijelu poljskih Tatra god. 1923. obavili W. SZAFER, B. PAWLOWSKI i S. KULCZYNSKI, predstavljaju u stvaiji uvođenje suvremene švicarsko-franouske metodike fitosocioloških istraživanja u Poljskoj. Toj trojici istraživača, te pionirima biljnosocioloških istraživanja iz Hrvatske, pripada prvenstveno zasluga da je ciriško-monpelješka kasnije prozvana i francusko-zapadnoslavenska škola naišla na široku primjenu i afirmaciju kod nas, u Evropi i svijetu. 411 |