DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 99     <-- 99 -->        PDF

postaje zamjenffcom d"(rekotra, a god. 1961- direktor Instituta za botaniku
PAN gdje, nakon odlaska s Jagielonskog Univerziteta, stalno radi od god.
1965. pa do odlaska u mirovinu god. 1968.


U tijeku svog 50 godišnjeg rada u oblasti botanike PAWLOWSKI je
objavio 137 znanstvenih i 29 popularnih radova te 21 recenziju. Njegova se
aktivnost, na osnovu analize koju je proveo W. SZAFER, može podijeliti u
četiri periode. U prvom razdoblju (1920-1923. gad.) PAWLOWSKI se posvetio
specijalno floristici, sistematici i geobotanici, te objavio 10 znanstvenih djela.


U drugom razdoblju (1924-1939. god.) bio je najaktivniji i broj radova
u tom vremenu bio je vrlo velik- Sam ili u suradnji s drugim poznatim
botaničarima (W. SZAFER, S. KULCZYNSKI, K. STECKI, M. SOKOLOWSKI,


K. WALLISCH, J. BRAUN-BLANQUET, I. HORVAT, J.WALS) objavio je 57
znanstvenih radova. Istovremeno je napl´sao 18 recenzija botaničkih djela i
14 stručno-popularnih publikacija. Za vrijeme rata (1940-1945. god.) PAWLOWSKI
je bio prisiljen obustaviH´: svoj rad i nije mogao ništa publicirati.
III razdoblje traje približno od 1946-1964. godine, a značajno je kako po
množini djela (59 znanstvnih te 14 popularnih publikacija i recenzija),
tako i po objavljivanju velikih sintetičnih radova. Godina 1965. se može računati
kao početak IV perioda, PAWLOWSKI uvfijek radi, pun je entuzijazma
za nauku, publicira (11 znanstvenih i 4 popularna rada) i sudjeluje u radovima
svojih učenl´fca.


Ljubavi za floristiku, sistematiku i geografiju bilja PAWLOWSKI je ostao
vjeran do smrtf, posvetivši sve snage upoznavanju biljnog pokrova, osobito u
gorskim i planinskim predjelima. Svojim iscrpnim dugogodišnjim florističkos
stematskim radovima o flori i vegetaciji poljskih planina, među kojima su
ga posebice privlačile Tatre, trajno se je ubilježio u povijest botanike u
Poljskoj. Ime PAWLOWSKI tijesno je povezano s poznatim botanučkim
publikacijama: Flora Tatr, Flora Pols ka odn. Rosliny Polskie,
Szata Rosi in na Polski, Fragmenta Flo ris tic a et Geobotanic
a (toj posljednjoj publikaciji bio je prvi redaktor) i dr. Obrada flore
Alpa, Karpata, Pir´ineja, Sudeta i Balkana osigurala mu je dolično mjesto u
svjetskoj botanici. S obzirom na postignute radne uspjehe i ugled odličnog
floriste, na bogato iskustvo i herbarij te poznavanja biljnih vrsta i zajednica
evropskih planinskih predjela PAWLOWSKI je bio izabran za redaktora i
aktivnog suradnika edicije Flor a Europ e a, a na međunarodnom simpoziju
za vegetacijsko kartiranje u Stolzenau izabran je za člana stalne Komisije
za Vegetacijsku kartu Evrope. U znak priznanja njegovim su imenom prozvane
i neke biljke (Thesium pawlowskianum, Hieracium paw1
o wskli e 11 u m).


Već krajem prve faze svoje botaničke aktivnosti pa do kraja života
PAWLOWSKI obraća osobitu pozornost nauci o biljnim zajednicama. Proučavanje
i opisi fitocenoza, koja su u zapadnom dijelu poljskih Tatra god. 1923.
obavili W. SZAFER, B. PAWLOWSKI i S. KULCZYNSKI, predstavljaju u
stvaiji uvođenje suvremene švicarsko-franouske metodike fitosocioloških istraživanja
u Poljskoj. Toj trojici istraživača, te pionirima biljnosocioloških istraživanja
iz Hrvatske, pripada prvenstveno zasluga da je ciriško-monpelješka
kasnije prozvana i francusko-zapadnoslavenska škola naišla na široku primjenu
i afirmaciju kod nas, u Evropi i svijetu.


411