DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 97 <-- 97 --> PDF |
12. Iskorišćavanje šuma, Beograd, Razvoj šumarstva i drvne industrije Jugoslavije od 1954-1956. god; 1958. god. 13. Perspektivna potrošnja drvcta u stambenoj izgrađr ji, Beograd, Drvarski glasnik 1958. god., broj 8, 9, 20 i 21. 14. Razvijenost i struktura drvne industr´je, Beograd, Drvarski glasn´ik 1958. god., broj 2,2 i 23. 15. Prirodni i privredni uvjeiii za razvitak šumarstva, Beograd; Poslijeratni razvitak šumarstva Srbije, 1959. god. 16. Kretanje i perspektiva proizvodnje 1 potrošnje rezane građe i njenih supstituta, Beograd, Drvarski glasnik 1962. god., broj 2, 6 i 7. Treba posebno istaći da je pok. Šurić surađivao sa svim časopisima iz oblasti šumarstva i drvne industrije, pri čemu se ispoljavalo da stalno prati i živi s operativom ove dvije privredne oblasti. Ing. Sikić B. Nije tome davno kada smo se — povodom izlaska ugledne publikacije Instituta za botaniku Poljske Akademije Nauka (PAN) »Fragment a Fl or is tic a et Geobotanica« (sv. 1, 1970.), posvećena proslavi 50 godišnjice znanstvenog rada botaničara profesora Dr BOGUMILA PAWLOWSKIego — pridružili u duhu radosti i dobrim željama njegovih mnogobrojniih prijatelja, studenata S suradnika. Nous avons la grande douleur de vous annoncer la mort tragique qui a eu lieu le 27 juiilct 1971 pendant l´excursion botanique, sur la pente d´Olimp en Grece, de BOGUMIL PAWLOWSKI professeur de l´Universite Jagellonne, membre de l´Academie Polonaise des Sciences, President du Conseil Scieniifique de l´Institut de Rotanique de l´Academie Polonaise des Sciences, ainsi que sou ancien Directeur, Chef de la Chaiic de Taxonomic et de Geographic des Plantes et du Jardiii Botanique de l´Universile Jagellonne, membre de nombreuses Societes Scientifiqiies, savant eminent, maitrc excellent qui s´est ä jamais inscrit (tans le memoire des generations de savants, et grand ami des jeunes. UNIVERSITE JAGELLONNE ACADEMIE POLONAISE DES SCIENCES INSTITUT DE BOTANIQUE INSTITUT DE BOTANIQUE AVEC LE JARDIN BOTANIQUE |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Tim nas je više, tek nepunu godinu dana kasnije, iznenada i rastužila Vijest, da je nakon upravo održane XV Internacionalne biljnosoeiološke ekskurzije (IPE) kroz Grčku B. PAWLOWSKI sabirući bilje, dana 26. srpnja, nesretno pao i ne osvijestiv »Spilios Agapitos« na obroncima Olimpa. Taj tragični udes ostat će trajno zabilježen u povijest,! botanike, jer je PAWLOWSKI bio priznat istraživač, kojega smrt predstavlja nenadoknadivi gubitak za botaničku znanost ne samo u njegovoj domovini već i kod nas i izvan evropskih granlica. BOGUMIL PAWLOWSKI se rodio u Krakowu 25. XI 1898. godine. Djetinstvo 1 mladost je proveo u Nowym Saczu, gdje je završio klasičnu gimnaziju. God. 1916. počinje studirati filozofiju na Jegielonskom Univerzitetu (UJ) u Krakowu, gdje god. 1921. diplomira i nastupa mjesto aastemta. God. 1922. je obranio doktorsku disertaciju »Geobotaničk: odnosi Karpata u okolici Newy Sacz«. Na temelju rasprave »Geografski elementi i podrijetlo flore subnivalnog vegetacijskog pojasa u masivu Tatre« izabran je god. 1929. za docenta iz oblasni sistematike i biljne geografije. Godine 1938. postao je titularni profesor, a god. 1951. redovni profesor botanike na Šumarskom fakultetu UJ- U razdoblju 1960-1965. god. stalno je na položaju šefa Katedre za sistematiku li geografiju bilja UJ. Za dopisnog člana Poljske Akademije Nauka izabran je god 1945-, a za redovnog člana u god. 1952. Slijedeće godine 410 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 99 <-- 99 --> PDF |
postaje zamjenffcom d"(rekotra, a god. 1961- direktor Instituta za botaniku PAN gdje, nakon odlaska s Jagielonskog Univerziteta, stalno radi od god. 1965. pa do odlaska u mirovinu god. 1968. U tijeku svog 50 godišnjeg rada u oblasti botanike PAWLOWSKI je objavio 137 znanstvenih i 29 popularnih radova te 21 recenziju. Njegova se aktivnost, na osnovu analize koju je proveo W. SZAFER, može podijeliti u četiri periode. U prvom razdoblju (1920-1923. gad.) PAWLOWSKI se posvetio specijalno floristici, sistematici i geobotanici, te objavio 10 znanstvenih djela. U drugom razdoblju (1924-1939. god.) bio je najaktivniji i broj radova u tom vremenu bio je vrlo velik- Sam ili u suradnji s drugim poznatim botaničarima (W. SZAFER, S. KULCZYNSKI, K. STECKI, M. SOKOLOWSKI, K. WALLISCH, J. BRAUN-BLANQUET, I. HORVAT, J.WALS) objavio je 57 znanstvenih radova. Istovremeno je napl´sao 18 recenzija botaničkih djela i 14 stručno-popularnih publikacija. Za vrijeme rata (1940-1945. god.) PAWLOWSKI je bio prisiljen obustaviH´: svoj rad i nije mogao ništa publicirati. III razdoblje traje približno od 1946-1964. godine, a značajno je kako po množini djela (59 znanstvnih te 14 popularnih publikacija i recenzija), tako i po objavljivanju velikih sintetičnih radova. Godina 1965. se može računati kao početak IV perioda, PAWLOWSKI uvfijek radi, pun je entuzijazma za nauku, publicira (11 znanstvenih i 4 popularna rada) i sudjeluje u radovima svojih učenl´fca. Ljubavi za floristiku, sistematiku i geografiju bilja PAWLOWSKI je ostao vjeran do smrtf, posvetivši sve snage upoznavanju biljnog pokrova, osobito u gorskim i planinskim predjelima. Svojim iscrpnim dugogodišnjim florističkos stematskim radovima o flori i vegetaciji poljskih planina, među kojima su ga posebice privlačile Tatre, trajno se je ubilježio u povijest botanike u Poljskoj. Ime PAWLOWSKI tijesno je povezano s poznatim botanučkim publikacijama: Flora Tatr, Flora Pols ka odn. Rosliny Polskie, Szata Rosi in na Polski, Fragmenta Flo ris tic a et Geobotanic a (toj posljednjoj publikaciji bio je prvi redaktor) i dr. Obrada flore Alpa, Karpata, Pir´ineja, Sudeta i Balkana osigurala mu je dolično mjesto u svjetskoj botanici. S obzirom na postignute radne uspjehe i ugled odličnog floriste, na bogato iskustvo i herbarij te poznavanja biljnih vrsta i zajednica evropskih planinskih predjela PAWLOWSKI je bio izabran za redaktora i aktivnog suradnika edicije Flor a Europ e a, a na međunarodnom simpoziju za vegetacijsko kartiranje u Stolzenau izabran je za člana stalne Komisije za Vegetacijsku kartu Evrope. U znak priznanja njegovim su imenom prozvane i neke biljke (Thesium pawlowskianum, Hieracium paw1 o wskli e 11 u m). Već krajem prve faze svoje botaničke aktivnosti pa do kraja života PAWLOWSKI obraća osobitu pozornost nauci o biljnim zajednicama. Proučavanje i opisi fitocenoza, koja su u zapadnom dijelu poljskih Tatra god. 1923. obavili W. SZAFER, B. PAWLOWSKI i S. KULCZYNSKI, predstavljaju u stvaiji uvođenje suvremene švicarsko-franouske metodike fitosocioloških istraživanja u Poljskoj. Toj trojici istraživača, te pionirima biljnosocioloških istraživanja iz Hrvatske, pripada prvenstveno zasluga da je ciriško-monpelješka kasnije prozvana i francusko-zapadnoslavenska škola naišla na široku primjenu i afirmaciju kod nas, u Evropi i svijetu. 411 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 100 <-- 100 --> PDF |
S obzirom na aktivnost, raspon svojih istraživanja i povjerene mu zada tke, PAWLOWSKI je prisustvovao mnogobrojnim ^internacionalnim botani čkim ekskurzijama i skupovima te korespondirao s najuglednijim botaničarima iz različitih krajeva Evrope, s BRAUN-BLANQETom, HORVATom, SUKA ČEVom, HULTENom, ROTHMALERom, TÜXENom i drugima. Osobito zanimanje za planinsku vegetaciju i njeno proučavanje nužno su doveli do tog, da se PAWLOWSKI upoznao s pionirima tih istraživanja na Balkanu, botanikom I. HORVATom. Bliskost karaktera i koncepcija te ista zanesenost za upoznavanje biljnoga svijeta urodila je već iza prvih susreta srdačnim prijateljstvom i suradnjom do konca njihovih života- Taj sklad je doveo do zajedničkih vegetacijskih studija planine Rile u Bugar skoj (1936. god.) i Vrani ce u Bosni (1938. god.), do ekskurzije poljskih botani čara i šumara fitocenologa u Hrvatskoj (1957. god.) te studijskog posjeta naših istraživača Poljskoj (1958. god.). Prilikom te ekskurzije u Poljskoj provedeno je zajedničko istraživanje i kartiranje vegetad´je vrha Samta Skala u Tatrama. Za vrijeme pak obostranih znanstvenih posjeta uspostavljena je vrlo korisna i prijateljska suradnja između mlade generacije poljsk´h i hrvatsku fito cenologa, koja se nastavila i danas, nakon što su nas zauvijek napustili HORVAT i PAWLOWSKI. PAWLOWSKI je bio član mnogih domaćih li stranih botaničkih udruženja: Poljskog botaničkog društva, Poljskog udruženja prirodoslovaca im. M. Kopernika, Poznanskog društva prijatelja nauke te botaničkih društava u Francuskoj, Beču, Bavarskoj, Čehoslovačkoj i Bugarskoj. Uz svoja botanička istraživanja PAWLOWSKI je razvio vrlo aktivnu djelatnost li u oblasti zaštite prirode, koja se u Poljskoj uz zaštitu u USA i u Švicarskoj, ubraja među najbolje organizirane u svijetu. Bio je dugogodišnji član Odbora Tatranskiego Parku Narodowego i redakcijskog odbora godi šnjaka Ochrona Przyrodny. Profesor B. PAWLOWSKI bio je svim srcem odan mladima i u svom dugogodišnjem pedagoškom radu odgojio je mnogo mladih stručnjaka. Pod njegovim vodstvom izrađeno je mnogo magistarskih, doktorskih i habilitacijskih rasprava. Na sve mlade prenosio je decenijima osim znanstvenih spoznaja i ljubav prema radu te domovini i narodu u njegovoj teškoj ´i žilavoj borbi za opstanak. Za zasluge u znanstvenoistraživačkom, pedagoškom i patriotskom radu, kojima je zadužio svoju domovinu, PAWLOWSKI je dobio državno službeno priznanje II stupnja, bio je odlikovan Zlatnim križem za zasluge i Medaljom desetogodfšnjice Poljske Republike. Skroman, jednostavan, uvijek svakom pristupačan, zaljubljen u svoje biljke zaneseno je radio do zadnjeg časa i otišao u punoj snazi znanstvene djelatnosti. Ostavio je mnoge započete radove a među njima i. Floru Tatre za koju je sakupljao materijal cijeli život, ali koje mu djelo nije bilo suđeno završiti u cijelosti. Grčki su botaničar;! predložili, da se na mjestu nesreće podno Olimpa postavi spomen ploča. Ona će trajno podsjećali: da je tu, daleko od Czerwone Wierchy, Rysy i ostalih vrhunaca voljenih Tatra, tragično završio svoj život veliki poljski botaničar, predani istraživač i ljubitelj prirode profesor Dr BOGUMIL PAWLOWSKI. S. Bertović 412 |