DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 88     <-- 88 -->        PDF

pobudila je činjenica, da se na strmim
stijenama zapadnih obronaka Bjelašnice
kao i oko rijeke Rakitnice nalazi
najsjevernije nalazište munjike (Pinusleucodermis), a na sjevernim padinama
Treskavice jedno najzapadnije nalazište
planinskog javora (Acer visianii).


Penjući se strmim serpentinama preko
istočnih padina Treskavice stigli
smo do prevoja Rogoj ili Javorka (1161
m). Ovdje se na silikatnim slojevima
verfenske starosti pojavljuje posebna
vegetacija šuma (zajednice iz
sveze Luzulo-Fagion) dok se na pojedinim
partijama vapnenca ističe naročita
šumska vegetacija, gdje dominira
termofilna vrsta Acer obtusatum. Na
prijevoju Rogoj se prostiru i livade iz
zajednice Nardelum strictae. Padine Rogoj
a obrasta šuma bukve s većim grupama
smreke. U nižim predjelima se
pojavljuje na otvorenim mjestima vrijes
(Calluna vulgaris), biljka koja se tu
nalazi gotovo na južnoj granici svoga
areala.


Prošavši kroz Dobro Polje (958 m)


— malo naselje okruženo bujnim livadama
košanicama — počeli smo se
uspinjati uz krajnji istočni ogranak
planine Treskavice tzv. Borovac (1251
m) kroz bukovu šumu s mnoštvom grmova
Rhamnus fallax, a zatim kroz šibljak
lijeske (Coryletum avellanae). U
pravcu istoka pružio se vidik na prostrano
područje s najvišim vrhom Kolunsko
brdo (1403 m) prekriveno šumom
hrasta kitnjaka i šumom bukve.
Uskoro zatim stigli smo na prostranu
krašku, ogoljelu visoravan Krbljine
(1200 m) — sjeveroistočni dio planine
Treskavice — sa koje se pruža pogled
na sjeverne šumovite padine planina
Lelije, Zelengore i Vučjih brda. Na
Krbljinama je šuma sasvim uništena, a
sadašnja vegetacija vrlo oskudna. Osim
pojedinačnih grmova vrsta Coryllus
avellana, Amelanchier ovalis, Crataegus
monogyna i grupe Juniperus in


termedia itd. nema ni jednog većeg
drveta. Okolo i u ovim grmovima rastu
mnoge zeljaste biljke, koje grade
posebnu zajednicu Juniperetum inter-
mediae. Značajno je, da se u ovoj zajednici
obilno pojavljuje Paeonia officinalis.
Preostala vegetacija pripada
kraškim pašnjačkim zajednicama iz
sveze Scorzonerion villosae H-ić 1949.
Ovdje se javljaju pored karakterističnih
vrsta za red i svezu još i visokoplaninske
vrste kao npr. Crepis dinarica
i Calamintha alpina. Od termofilnih
vrsta su česte Euphorbia myrsinites i
Ceterach officinarum uz niz drugih. Vozeći
se preko visoravni ovog dijela Treskavice
vidjeli smo, da je ovaj rijetko
naseljen kraj ispresijecan dubokim vrtačama,
a prekriven oskudnom vegetacijom
(Juniperus communis, Coryllusavellana, Sorbus umbellata). U pozadini
planinskog sela Krbljine (1230 m)
odnosno planinskog dobra »Gvozno«
zapaža se oštar greben kamenitog vrha
Treskavice na kojem raste rijetka klekovina
bora (Pinus mugo) uz druge rijetke
planinske biljne vrste.


Spuštajući se niz južne padine Treskavice
pojavljuju se na dolomitnim
stijenama i melafirima termofilne biljke
submediteranskog područja kao npr.


Eryngium amethystinum, Helleborus
multifidus itd. Vozeći se kroz šumske
sastojine koje se smjenjuju s prostranim
pašnjacima stigli smo na livadu
Dobre vode. Po jakom izvoru na ovom
polju dobio je cijeli kraj svoje ime. U
blizini Dobre vode zabilježeno je nalazište
vrste Thymus malyi Ronn. inače
rasprostranjene vrste u hercegovačkim
planinama, a u okolici sela Borije vrste
Minuartia bosniaca (Beck.) Maly.
U šumi kraj Dobre vode dan je, na osnovu
dosadašnjih istraživanja, pregled
zajednica u kojima se javlja bijeli
bor (Pinus silvestris) u istočnoj Bosni.


Od Dobre vode put se nastavlja kroz
šumske sastojine jele, bukve i smreke
(Luzulo-Abieti-Fagetum). Uz put je upo