DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 88 <-- 88 --> PDF |
pobudila je činjenica, da se na strmim stijenama zapadnih obronaka Bjelašnice kao i oko rijeke Rakitnice nalazi najsjevernije nalazište munjike (Pinusleucodermis), a na sjevernim padinama Treskavice jedno najzapadnije nalazište planinskog javora (Acer visianii). Penjući se strmim serpentinama preko istočnih padina Treskavice stigli smo do prevoja Rogoj ili Javorka (1161 m). Ovdje se na silikatnim slojevima verfenske starosti pojavljuje posebna vegetacija šuma (zajednice iz sveze Luzulo-Fagion) dok se na pojedinim partijama vapnenca ističe naročita šumska vegetacija, gdje dominira termofilna vrsta Acer obtusatum. Na prijevoju Rogoj se prostiru i livade iz zajednice Nardelum strictae. Padine Rogoj a obrasta šuma bukve s većim grupama smreke. U nižim predjelima se pojavljuje na otvorenim mjestima vrijes (Calluna vulgaris), biljka koja se tu nalazi gotovo na južnoj granici svoga areala. Prošavši kroz Dobro Polje (958 m) — malo naselje okruženo bujnim livadama košanicama — počeli smo se uspinjati uz krajnji istočni ogranak planine Treskavice tzv. Borovac (1251 m) kroz bukovu šumu s mnoštvom grmova Rhamnus fallax, a zatim kroz šibljak lijeske (Coryletum avellanae). U pravcu istoka pružio se vidik na prostrano područje s najvišim vrhom Kolunsko brdo (1403 m) prekriveno šumom hrasta kitnjaka i šumom bukve. Uskoro zatim stigli smo na prostranu krašku, ogoljelu visoravan Krbljine (1200 m) — sjeveroistočni dio planine Treskavice — sa koje se pruža pogled na sjeverne šumovite padine planina Lelije, Zelengore i Vučjih brda. Na Krbljinama je šuma sasvim uništena, a sadašnja vegetacija vrlo oskudna. Osim pojedinačnih grmova vrsta Coryllus avellana, Amelanchier ovalis, Crataegus monogyna i grupe Juniperus in termedia itd. nema ni jednog većeg drveta. Okolo i u ovim grmovima rastu mnoge zeljaste biljke, koje grade posebnu zajednicu Juniperetum inter- mediae. Značajno je, da se u ovoj zajednici obilno pojavljuje Paeonia officinalis. Preostala vegetacija pripada kraškim pašnjačkim zajednicama iz sveze Scorzonerion villosae H-ić 1949. Ovdje se javljaju pored karakterističnih vrsta za red i svezu još i visokoplaninske vrste kao npr. Crepis dinarica i Calamintha alpina. Od termofilnih vrsta su česte Euphorbia myrsinites i Ceterach officinarum uz niz drugih. Vozeći se preko visoravni ovog dijela Treskavice vidjeli smo, da je ovaj rijetko naseljen kraj ispresijecan dubokim vrtačama, a prekriven oskudnom vegetacijom (Juniperus communis, Coryllusavellana, Sorbus umbellata). U pozadini planinskog sela Krbljine (1230 m) odnosno planinskog dobra »Gvozno« zapaža se oštar greben kamenitog vrha Treskavice na kojem raste rijetka klekovina bora (Pinus mugo) uz druge rijetke planinske biljne vrste. Spuštajući se niz južne padine Treskavice pojavljuju se na dolomitnim stijenama i melafirima termofilne biljke submediteranskog područja kao npr. Eryngium amethystinum, Helleborus multifidus itd. Vozeći se kroz šumske sastojine koje se smjenjuju s prostranim pašnjacima stigli smo na livadu Dobre vode. Po jakom izvoru na ovom polju dobio je cijeli kraj svoje ime. U blizini Dobre vode zabilježeno je nalazište vrste Thymus malyi Ronn. inače rasprostranjene vrste u hercegovačkim planinama, a u okolici sela Borije vrste Minuartia bosniaca (Beck.) Maly. U šumi kraj Dobre vode dan je, na osnovu dosadašnjih istraživanja, pregled zajednica u kojima se javlja bijeli bor (Pinus silvestris) u istočnoj Bosni. Od Dobre vode put se nastavlja kroz šumske sastojine jele, bukve i smreke (Luzulo-Abieti-Fagetum). Uz put je upo |