DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 87 <-- 87 --> PDF |
kurzija koja je prolazila kroz najinteresantnije predjele jugoistočno bosanskih i sjevernih hercegovačkih planina — Bjelašnice, Jahorine, Treskavice, helije, Zelengore, Maglica, Volujaka, Lebršnika, Bjelasice, Crvnja i Velcži — bilo bi zaista šteta, da se golem trud organizatora preda zaboravu. Zbog toga ćemo u ovom prikazu nastojati iznijeti ono najvažnije što smo čuli i vidjeli prolazeći ovim dijelom dinarskih planina. Napustivši Sarajevo put nas je vodio kroz Sarajevsko polje (500—550 m n/m; si. 1) Ova prostrana ravnica poznata je po Butmirskoj kulturi, brojnim tragovima Rimljana, bogumilskim nekropolama (stećci), kao i starim muslimanskim grobovima iz vremena osvajanja Bosne od Osmanlija. Na polju — nekad prekrivenom intenzivnim poljoprivrednim kulturama — podižu se danas naselja i industrijski objekti, pa nestaju posljednji ostaci poplavnih šuma hrasta lužnjaka (Querco-Genistetumelatae). Njihovo mjesto zauzimaju parkovi i drvoredi kao npr. park u Banji Ilidži i 3 km duga aleja platana i divljeg kestena, koja predstavlja posebnu znamenitost. U šibljacima ovog područja dominira vrsta Acer tataricum, a oko izvorišta rijeke Bosne u Ilidži — koja odmah postaje rijeka širokog korita i brzog toka — močvarna zajednica crne johe (Carici elongatae-Alnetum) i šibljaci crne vrbe (Salici-F ra: iguletum). Na rubnom dijelu polja još su se zadržale sastojine šuma i šikara običnog graba i kitnjaka (Querco-Carpinetum) ispresijecane tu i tamo zajednicama termofilnih vrsta crnog graba i crnog jasena (Orno-Ostryetum). Brežuljke koji se pružaju s istočne strane ceste prekrivaju šume i šikare zajednice Querco-Carpinetum aceretosum tatarici Stefanović 1964. Prolazeći kroz Krupačke stijene — klanac usiječen u vapnence i dolomite kojim protiče bučna i divlja rijeka Željeznica — istaknuto je, da je ovo refugij većeg broja subrnediteranskih biljaka u području kontinentalne vegetacije. Ovdje su južno eksponirane stijene obrasle termofilnom zajednicom crnog graba i crnog jasena (Orno-Ostryetum sensu lato), a ističu se Colutea arborescens, Acer monspessulanum, Ccrasus mahaleb, Carpinus orientalis, Coronilla emeroides itd. Na sjevernim padinama spušta se do same rijeke zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum). Iz Krupačkih stijena ulazi se u široku dolinu oko sela Turbe i Kijevo, gdje se prostiru veliki kompleksi livada i oranica uz sastojine običnog graba i hrasta kitnjaka (Querco-Carpinetum sensu lato), a tok rijeke prate vrbici i topole. Prolazeći uz najzapadniji ogranak planine Jahorine (Grabske šume) pojavljuje se u nastavku puta na padinama Lučevika veći kompleks termofilnih šuma brdske bukve (Aceri obtusatum- Fagetum). Iza hidrocentrale Bogatići pruža se krasan vidik na greben planine Bjelašnice (2027 m). Uskoro zatim pojavljuje se na južnim padinama interesantna šumska zajednica kserofitnih vrsta na visini od preko 700 m. Ovdje dominira Quercus pubescens i Quercus cerris, a pojavljuju se Acer monspessulanum, Carpinus orientalis uz Cotinus coggygria. Dalje se prostire područje vapnenaca ogoljelo od paše prekriveno borovicom (Juniperus communis), a kao posljedica ovakvog gospodarenja dolazi do izražaja jaka erozija i bujični karakter gotovo svih vodotoka. Naše poglede privukle su zatim vapnenačke stijene i šumovite padine planine Treskavice — jedne od najljepših bosanskih planina — u podnožju koje leži manje naselje Trnovo (823 m). U Trnovu je ukazano na različitost vegetacije i stepeničave prelaze u zavisnosti o faktorima staništa planina Bjelašnice i Treskavice. Poseban interes 399 |