DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Domaća stručna literatura Milorad Jovančević: Horologija šumskog drveća i grmlja u Dubrovačkom kraju. »Horologija šumskog drveća i grmlja u Dubrovačkom kraju« dra M. Jovančevića1) za sada je jedinstven primjer inventure dendroflore jednog dijela našeg Primorskog područja. Prikazi dendroflore otoka Brača i zapadnog dijela otoka Mljeta dra Anića i dra Petračića2) omogućuju uvid u sastav dendroflore odnosnih područja na osnovu podataka dobivenih uz linije kretanja ili, možemo reći, metodom pruga. Jovančevića Horologija je međutim potpuna kvalitetna (nalazišta pojedinih vrsta), a djelomično i kvantitetna (zastupljenost pojedine vrste na nekim nalazištima), inventarizacija dendroflornih elemenata metodom totalne inventarizacije istraženog područja — Dubrovačkog kraja. Ovom Horologijom pokriveno je područje poluotoka Pelješca te dio Dalmacije između rijeke Neretve na zapadu do Sutorina na istoku odnosno kopneni dio bivše Dubrovačke Republike, kojeg je autor, u skladu s narodnom terminologijom, nazvao »du 1) Milorad Jovančević: Horologija šumskog drveća i grmlja u Dubrovačkom kraju, izdanje Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti kao 4. svezak Anala za šumarstvo, Zagreb 1972. godine; 204 str. teksta, literature i indeksa. 2) A n i ć M.: Dendroflora otoka Brača, Glasnik za šumske pokuse, knj. 8, Zagreb 1942; Ani ć M.: Dendrogeografski odnosi otoka Mjeta, ibid.; Petračić A.: Šumski i dendrogeografski odnosi na otoku Braču, ibid. brovačkim krajem«. Širina područja poklapa se, kako u Uvodu navodi autor, s dubinom obilnijeg širenja vazdazelenog drveća i grmlja odnosno uglavnom do linije dalmatinsko-hercegovačko- crnogorske granice, ali mjestimično i preko te granice. Vegetacijski to je prelazno područje između šume hrasta crnike i šume hrasta medunca. Horološke podatke, tj. podatke o horizontalnom i vertikalnom rasprostranjenju pojedinih vrsta, autor nerijetko dopunjuje s podacima o uvjetima stanica, o uzrastu (dimenzijama) pojedinih stabala ili stanja sastojina, a kod borovih sastojina i o tome, da li su prirodne ili antropogene (nastale ručnim pošumljavanjem). Što više, u ovom radu nalazimo i podatke o neuspjelim pošumljavanjima ne samo po pismenim dokumentima, nego po izjavama suvremenika — neposrednih svjedoka takvih pošumljavanja ili na osnovu usmene predaje budući da se s pošumljavanjima započelo krajem prošloga stoljeća. Time su, u posljednji čas, spašeni podaci toliko potrebni za povijest pošumljavanja na našem Kraškom području. Cjelinu Dubrovačkog kraja autor je podijelio u 6 područja, a 5 područja još i na po dva »predjela«. To su: I Pelješko područje (sa sjeverozapadnim i jugoistočnim predjelima); II Neretvansko područje (s obalnim i brdskim predjelima); III Donjohercegovačko područje (s primorskim i unutrašnjim predjelima;) IV Dubrovačko primorje (podjeljeno na Stonsko i na Slansko primorje); V Dubrovačka okolica, i VI Konavli (s predjelima Donji Konavli i Gornji Konavli). |