DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 76 <-- 76 --> PDF |
IZ STRANOG ŠUMARSTVA ŠUMARSTVO U HARVARDU I Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu predložila me kao svog kandidata za jednogodišnji studij (šk. god. 1971—72.) na Harvardskom sveučilištu u SAD iz fundacije »Z 1 a t k o and Joyce Baloković«. Pokojni Zlatko Baloković, rođeni Zagrebčanin, koji je živio i radio u SAD (bio je jedan od najvećih violinista svijeta) i njegova supruga pokojna Joyce Baloković, došli su na plemenitu ideju da kod Harvardskog sveučilišta osnuju fundaciju iz koje će se stipendirati mladi stručnjaci iz Hrvatske, odnosno Jugoslavije, iz bilo koje naučne oblasti u trajanju od jedne godine. Kandidate za ovu stipendiju bira Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Direktor Harvard Forest, prof, dr M. H. Zimmermann, prihvatio je da Harvard Forest bude moj domaćin i savjetnik u radu za vrijeme mog boravka u SAD. Ova naučno-pedagoška institucija je u sastavu Harvardskog sveučilišta, posjeduje vlastite šume i nalazi se u centralnom dijelu savezne države Massachusetts. Znatan dio terenske nastave iz više naučnih disciplina (Biologija, Ekologija, Fiziologija, Geologija i dr.) održava se na ovim površinama. Tako sam i ja jedan dio vremena proveo u Petersham-u kod Harvard Forest, a ostatak u Cambridg-u na Sveučilištu. Moj boravak na Harvard sveučilištu bio je od velike koristi za mene, zato koristim ovu priliku da se zahvalim svima onima koji su mi omogućili ovaj boravak, u prvom redu Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu, zatim Upravi Harvard Forest-a koja je prihvatila da bude moj savjetnik i konačno Jugoslavenskom institutu za četinjače u Jastrebarskom koji mi je omogućio da budem odsutan s radnog mjesta godinu dana. II Interes za šumu i šumsko drveće javlja se na Harvardskom sveučilištu početkom 19. stoljeća. Međutim, sve do 1892. god., kada je osnovan Arnold Arboretum u Bostonu, nije bilo naučnog prilaza ovoj problematici. Redovna šumarska nastava počima 1903. god., samo tri godine iza osnivanja prvih šumarskih fakulteta u SAD (Yale i Cornwall). Do 1907. god. predavanja su se održavala u okviru nastavnog programa Lawrence Scientific School, a od 1907. god. u okviru nastavnog programa Graduate School of Applied Science, od kada postoji i mogućnost stjecanja stupnja magistra šumarskih nauka. Iste godine Sveučilištu je pripojeno oko 815 ha šume za nastavne i istraživačke potrebe. U okviru Sveučilišta 1912. godine bio je osnovan i šumarski fakultet, ali je već 1914. g. zatvoren. Ovo je, zapravo, bio i kraj redovne šumarske nastave na Harvardu i početak intenzivnijeg rada na istraživačkom planu. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 77 <-- 77 --> PDF |
SI. 1 Dio laboratorijske zgrade Biološkog fakulteta u Cambridgu. Od 1914. godine pa do danas na Harvardu ne postoji šumarski fakultet i ne može se steći stupanj diplomiranog šumarskog inženjera, ali ni stupanj doktora šumarskih nauka. Međutim postoje slijedeće mogućnosti: (1) Stupanj magistra šumarskih nauka (Deegre of Master in Forest Science). Diplomirani inženjeri šumarstva, ili drugi koji imaju završen neki srodni fakultet, mogu se upisati na Gradute School of Arts and Sciences, Department of Biology, za stjecanje stupnja magistra šumarskih nauka. Program je prilagođen pretežno za izobrazbu studenata za naučno-istraživački rad u šumarstvu i traje najmanje jednu godinu. Nema redovnih predavanja ni ispita, ali se od kandidata zahtijeva da izradi magistarski rad koji je dužan braniti pred nadležnom komisijom. (2) Stupanj doktora prirodnih nauka (Deegre of Doctor of Philosophy). Studijski program realizira se na biološkom fakultetu, s posebnim osvrtom na šumarske probleme, i traje jednu do dvije godine. Nakon što je kandidat odslušao i položio potreban broj ispita na Biološkom fakultetu u Cambridge, obvezatan je da istraživački rad organizira i izvrši kod Harvard Foresta odnosno Harvard Black Rock Forest, i da izradi doktorsku tezu. Pogrešno bi bilo, kako kažu u Harvard Forestu, izobražavati u šumarskom pogledu samo one kojima će to biti životni poziv. Oni ističu da je danas sve veći broj mladih ljudi (drugih struka) koji se živo interesiraju za svoju okolinu i prirodu, odnosno za šumu u prvom redu. Meni se čini da šumarstvo na Harvardu sve više ide u tom pravcu. To je i razumljivo ako znamo da sjeveroistočni dio SAD-a predstavlja jedno od najnapučenijih i industrijski najrazvijenijih područja u svijetu, i da šuma tamo ima neizmjernu vrijednost u rekreacionom, estetskom i zaštitnom pogledu. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Istraživački program realizira se u dva pravca: (1) opsežnim istraživanjima iz područja botanike i srodnih naučnih disciplina koje pokrivaju problematiku šumskog drveća, i (2) primjene i provjere tako prikupljenih znanstvenih saznanja u gospodarenju sa šumom. Određena odstupanja od ovih postavki dozvoljavaju se s obzirom na personalne probleme. S obzirom na sastav istraživačkog osoblja, od specijalnog su interesa slijedeća područja: silvicultura, ecologija, pedologija, fiziologija i anatomija šumskih drveća, plansko korištenje šumskih bogatstava i ekonomika. Kratak pregled stručne aktivnosti objavljuje se u redovnom godišnjem izvještaju Harvard Forest, odnosno Harvard Black Rock Forest Bulletins i Papers. III Istraživački program i odgovarajući dio nastave, koji je vezan na šumarsku problematiku, realiziraju se u šumama i laboratorijima Harvard Forest i Harvard Black Rock Foresta. Prve se prostiru u neposrednoj blizini i okolini gradića Petershama, država Massachusetts, oko 110 km zapadno od Cambridga (Bostona), a posljednje u blizini gradića Cornwalla, država New York, oko 64 km sjeverno od New Yorka. U administrativnom pogledu ove institucije čine jednu cjelinu s upravom kod Harvard Foresta u Petersham-u. SI. 2 Kultura am. borovca (P. strobus L.), stara 25 godina. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Harvard Forest danas raspolaže s oko 992 ha (2450 acres) šuma u kojima se vrši intenzivno gospodarenje sve od njihovog pripajanja Svečilištu u 1907. god. U vegetacijskom pogledu to područje predstavlja prelaznu zonu između tvrdih lišćara centralnog dijela SAD i tvrdih lišćara i četinara. Velika varijabilnost u topografskom i edafskom pogledu čini ovo područje vrlo raznolikim s obzirom na sastav i produkciju sastojina, a to ih opet čini vrlo prikladnim za nastavne i naučnoistraživačke ciljeve. Harvard Black Rock Forest obuhvaća oko 1.498 ha (3700 acres) šume. One su ostavljene u nasljedstvo Sveučilišta u 1949. god. U njima se intenzivno gospodari od 1927. god. Ovo područje pripada zoni tvrdih lišćara centralnog dijela SAD, odnosno središnjem pojasu planinskog masiva Appalachian. U oba slučaja sastojine su njegovane vrlo intenzivno, uz primjenu vrlo različitih šumsko-uzgojnih zahvata i imaju određenu međunarodnu reputaciju kao najstariji intenzivno gospodareni demonstracioni objekti u SAD-u i kao istraživački centar iz oblasti Silviculture. Treba istaći da ove institucije raspolažu s vrlo detaljnom i ažurno vođenom evidencijom i fotodokumentacijom u vezi svih izvršenih kulturnih radova u šumama, kako bi se osigurao kontinuitet istraživanja kod dugoročnih programa, s obzirom da uvijek postoji mogućnost personalnih izmjena. SI. 3 Upravna i laboratorijska zgrada Harvard Forest u Petershamu Uprava Harvard Forest i Harvard Black Rock Forest locirana je oko 5 km sjeverno od gradića Petershama, oko 8 km južno od grada Athol-a. Raspolaže s modernim zgradama i potrebnim laboratorijima. U sastavu upravne zgrade nalazi se odgovarajući prostor za smještaj i ishranu oko 15 studenata i istraživača, moderno opremljeni laboratoriji za provođenje najsuvremenijih istraživanja, uredi i vrlo dobro opremljena knjižnica s oko 10.000 knjiga te velikim brojem stručnih časopisa iz cijelog svijeta. Na upravnu zgradu naslanja se Fisher Museum of Forestry, u kojem se nalaze 23 makete (diarame) od kojih: prvih sedam prikazuje razvoj šumarstva i način koštenja zemljišta u tom dijelu SAD nakon kolonizacije, daljnih deset prikazuju neke kulturne radove iz oblasti Silviculture od postanka sastojine preko |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 80 <-- 80 --> PDF |
njege i proreda do završne sječe, i posljednjih šest prikazuju probleme iz zaštite, rekreacije i lovstva. Pored maketa postoji i nekoliko drugih izložbi koje prikazuju vrlo detaljno različite metode iz uzgoja i zaštite šuma te ishrane i pedologije. LITERATURA Fisher , R. T. — The Harvard Forest as a Demonstration Trackt, 1931. (Separat) Raup , H. M. — The View from John Sanderson´s Farm: A Perspective for the Use of the Land, 1966. (Separat) The Alumini — The Harvard Forest 1907—1934. Cornwall 1935. C 1 i n e, A. C. — Forestry at Harvard 1944., (Separat) Harvard University, Training and Research in Forestry — Related Areas, 1970. (Separat) The Harvard Forest, 1941. (Separat) The Harvard Forest Models. Mass. 1941. (Separat) Mr Stevo ORLIC. dipl. inž. šumarstva, Jugoslavenski institut za četinjače Jastrebarsko |