DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 68     <-- 68 -->        PDF

I dalje: »Poželjna je sječa u grupe, jer se pomladak u grupama bolje razvija,
a i stabla se u grupimičnom poretku lakše čiste od grana«.


Ing. Brank o M i 1 a s, 20-lak godina nakon ing. Šverka, naglašava da
ima znatnih površina gdje treba gospodariti »prebornom sječom u krugove«,
a naročito u dobro pomlađenim prašumama kada želimo jače pomlađenje
smreke, g. javora i brijesta te u stadiju prijelaza bukve u jelu kod obilne pojave
mladog naraštaja jele i obratno.


Da bi uzgajivač doznakom mogao odgovarajuće reagirati na stanje svake
sastojine, Milas već tada predlaže »da etat bude obavezan samo u svojoj cjelokupnoj
visini jedne gospodarske jedinice, a za svaki pojedini odjel uz izvjestan
procenat odstupanja«.


Ing. Š a f a r — posebno dr. M 1 i n š e k poznati su poborninci preborno-
grupastog odnosno preborno skupinastog gospodarenja.


U naše dane Institut za šumarska istraživanja Zagreb — u radu »Regionalni
ckološko-gospodarski tipovi na području Šumskog gospodarstva Ogulin
« — Zagreb 1969 — u poglavlju o pomlađenju zaključuje: »Jela se bolje
pomlađuje kod duljeg pomladnog razdoblja i bukva kod kraćeg. Za dobro
prirodno pomlađenje bukve potrebno je provoditi oplodnu sječu u grupama
i skupinama.« Time bi sječom u grupe i skupine bile obuhvaćene čiste bukove
sastojine.


Svi autori ističu da je preborno-grupimično odnosno skupinasto gospodarenje
intenzivnije od stabiimičnog, traži prethodno rckognosciranje i detaljno
poznavanje sastojine, utvrđivanje cilja i prioriteta svakog zahvata, određivanje
grupa i skupina za doznaku te ocjenu količina, koju neophodno
treba iskoristiti.


Utvrđivanje pravaca kretanja zgiobnog traktora — pravaca izvlačenja —
novi je zadatak koji šumarsko-tehničko osoblje mora riješiti zajedno sa napred
navedenim uzgojnim zahvatima i uskladiti ih.


Na vučnim pravcima biti će koncentrirana glavnina etata pa vučni pravci
moraju prolaziti kroz najprioritetnije grupe i skupine za doznaku ili ih doticati
tako, da ih zglobni traktor može iskoristiti u skladu sa naprijed postavnjenim
zahtjevima.


U saslojinama u kojima se vučni pravci ne mogu tako postaviti, ne može
se primijeniti vuča zglobnim traktorom pa treba potražiti druga rješenja.
Kako je etat svake gospodarske jedinice određen osnovom gospodarenja u
praksi podređen principu potrajnosti gospodarenja, a u pojedinoj sastojini
— odjelu utvrđen prema raspoloživim podacima subjektivnom ocjenom
taksatora — kod doznake — realizacije etata objektivno dolazi do većih ili
manjih odstupanja, pogotovu, ako se doznaka vrši znatno kasnije od vremena
uređivanja. U tom vremenu sastojine se mogu znatno izmijeniti, što
uređivač ne predvidi, a postavlja se da doznačivač sastojine sasvim detaljno
prođe, što se od uređivača ne može zahtijevati. Logično je očekivati da će se
primjenom grupastog i skupinastog prebornog gospodarenja moći doznačiti
veće mase za sječu od predviđenih etatom pa bi mogla doći u pitanje potrajnost
prihoda ne samo u pojedinim gospodarskim jedinicama, već i u šumarijama.


No doznaka preko etata u većem broju sastojina jedne gospodarske jedinice
povlači za sobom i druge negativne posljedice: preiskorištenje otvorenih
predjela i povezano slabiju borbu za otvaranje neotvorenih predjela, ko