DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 67 <-- 67 --> PDF |
KAKO PRILAGODITI KORIŠĆENJE ETATA PREBORNIH ŠUMA SUVREMENIM SREDSTVIMA IZVLAČENJA Ing. PETAR NEŽIC, Ogulin Primjena zglobnih traktora u korištenju šuma neminovnost je koju moramo prihvatiti radi sigurnijeg, bržeg i jeftinijeg izvlačenja drvnih sortimenata iz šume. Na to nas sili ne samo želja za modernijom proizvodnjom već i sve veća nestašica kirijaša i samarice; doprema drva na tržište uskoro bi naime mogla doći u pitanje. No realizacija etata pretežno stablimičnim prebiranjem po cijeloj površini odjela — sastojine kako je do sada prakticirana ne osigurava uvjete za racionalno korištenje zglobnih traktora. Da bi bio efikasan i rentabilan, zglobni traktor treba da vuče cijela stabla iz šume (vučom trupaca učinak se smanjuje i do 50%); na jednom mjestu mora imati bar jedan tovar stabala (2—3 stabla), koja će bez sabiranja vuči na pomoćno stovarište; da bi se oštećivanje mladog naraštaja i deblovine stojećih stabala svelo na najmanju moguću mjeru, tovar se ne smije okretati na mjestu već stabla moraju biti oborena u smjeru vuče. To znači da će se morati posjeći i žrtvovati poneko tanje stablo, koje smeta rušenju stabala dozrelih za sječu u povoljnom smjeru, ili bi bilo oštećeno vučom istih; obzirom na razveden, vrtačast i manje ili više kamenit teren ovog područja, zglobni traktor uz svu svoju pokretljivost ne može se kretati cijelom površinom odjela — odsjeka, pa će glavnina etata morati biti doznačena na graničnoj površini bez obzira na to što će stabla doznačena u svrhu oblikovanja i njege sastojina ili slučajne užitke morati vuči na pomoćno stovarište ili do vlaka zglobnih traktora drugi manji traktori ili konji. Da bi se omogućio rad ovih traktora, potrebno je prići preborno-grupastom odnosno preborno-skupinastom gospodarenju mješovitim šumama jele — bukve. No preborno-grupast odnosno preborno-skupinast način gospodarenja i uzgojno je opravdan. Kao takav preporučen je pred više od 30-tak godina, ali nažalost do danas nije šire prihvaćen i primjenjen u praksi, jednostavno je zanemaren. U gospodarskoj osnovi za gospodarsku jedinicu »Ogulin A/B« Šumarije Ogulin, taksator ing. Š v e r k o već 1936. godine primjećuje, da bi na većem dijelu površine, a radi se o tipičnoj prebornoj jedinici na kršu, bila moguća »i oprezna oplodna sjeća sa dugim pomladnim razdobljem«, no da bi se pri tome moralo koristiti mnogo tankog materijala, dok bi na drugim mjestima ostajale na panju zrele sastojine, inače bi se povrijedio princip potrajnosti gospodarenja. Preporuča ophodnju od 10 godina, češće a umjerene zahvate otvore u sklopu 1 do 2 visine stabala, ovisno o kakvoći i ekpoziciji staništa. 379 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 68 <-- 68 --> PDF |
I dalje: »Poželjna je sječa u grupe, jer se pomladak u grupama bolje razvija, a i stabla se u grupimičnom poretku lakše čiste od grana«. Ing. Brank o M i 1 a s, 20-lak godina nakon ing. Šverka, naglašava da ima znatnih površina gdje treba gospodariti »prebornom sječom u krugove«, a naročito u dobro pomlađenim prašumama kada želimo jače pomlađenje smreke, g. javora i brijesta te u stadiju prijelaza bukve u jelu kod obilne pojave mladog naraštaja jele i obratno. Da bi uzgajivač doznakom mogao odgovarajuće reagirati na stanje svake sastojine, Milas već tada predlaže »da etat bude obavezan samo u svojoj cjelokupnoj visini jedne gospodarske jedinice, a za svaki pojedini odjel uz izvjestan procenat odstupanja«. Ing. Š a f a r — posebno dr. M 1 i n š e k poznati su poborninci preborno- grupastog odnosno preborno skupinastog gospodarenja. U naše dane Institut za šumarska istraživanja Zagreb — u radu »Regionalni ckološko-gospodarski tipovi na području Šumskog gospodarstva Ogulin « — Zagreb 1969 — u poglavlju o pomlađenju zaključuje: »Jela se bolje pomlađuje kod duljeg pomladnog razdoblja i bukva kod kraćeg. Za dobro prirodno pomlađenje bukve potrebno je provoditi oplodnu sječu u grupama i skupinama.« Time bi sječom u grupe i skupine bile obuhvaćene čiste bukove sastojine. Svi autori ističu da je preborno-grupimično odnosno skupinasto gospodarenje intenzivnije od stabiimičnog, traži prethodno rckognosciranje i detaljno poznavanje sastojine, utvrđivanje cilja i prioriteta svakog zahvata, određivanje grupa i skupina za doznaku te ocjenu količina, koju neophodno treba iskoristiti. Utvrđivanje pravaca kretanja zgiobnog traktora — pravaca izvlačenja — novi je zadatak koji šumarsko-tehničko osoblje mora riješiti zajedno sa napred navedenim uzgojnim zahvatima i uskladiti ih. Na vučnim pravcima biti će koncentrirana glavnina etata pa vučni pravci moraju prolaziti kroz najprioritetnije grupe i skupine za doznaku ili ih doticati tako, da ih zglobni traktor može iskoristiti u skladu sa naprijed postavnjenim zahtjevima. U saslojinama u kojima se vučni pravci ne mogu tako postaviti, ne može se primijeniti vuča zglobnim traktorom pa treba potražiti druga rješenja. Kako je etat svake gospodarske jedinice određen osnovom gospodarenja u praksi podređen principu potrajnosti gospodarenja, a u pojedinoj sastojini — odjelu utvrđen prema raspoloživim podacima subjektivnom ocjenom taksatora — kod doznake — realizacije etata objektivno dolazi do većih ili manjih odstupanja, pogotovu, ako se doznaka vrši znatno kasnije od vremena uređivanja. U tom vremenu sastojine se mogu znatno izmijeniti, što uređivač ne predvidi, a postavlja se da doznačivač sastojine sasvim detaljno prođe, što se od uređivača ne može zahtijevati. Logično je očekivati da će se primjenom grupastog i skupinastog prebornog gospodarenja moći doznačiti veće mase za sječu od predviđenih etatom pa bi mogla doći u pitanje potrajnost prihoda ne samo u pojedinim gospodarskim jedinicama, već i u šumarijama. No doznaka preko etata u većem broju sastojina jedne gospodarske jedinice povlači za sobom i druge negativne posljedice: preiskorištenje otvorenih predjela i povezano slabiju borbu za otvaranje neotvorenih predjela, ko |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 69 <-- 69 --> PDF |
rištenje nedozrelih stabala u jednim, a gomilanje prezrelih u drugim odjelima, smanjivanje prirasta i produljenje ophodnjice, što je znak ekstenzivnog gospodarenja. Sam po sebi nameće se zaključak da se etat smije prekoračiti samo iznimno, u ponekom odjelu, ako za to postoje opravdani razlozi. U većini uravnoteženih, izgospodarenih sastojina, odnosno u skupini takovih sastojina, kako se obično doznačuju u godišnjim planovima sječa — doznaka će se kretati oko količine određene etatom, ali koncentrirana na povoljan broj najprioritetnijih skupina i grupa na vučnim pravcima: na otvaranje sklopa nad postojećim grupama mladog naraštaja, stvaranje jezgara pomlađenja u grupama zrelih stabala, proredu u tanjim debljinskim razredima, sječu slučajnih užitaka. Preporuka dr. Cestar a i ing. Hren a o načinu doznake stabala u prebornim šumama sasvim odgovara načinu i potrebama doznake za primjenu zglobnih traktora u prebornim šumama. Ne vidimo da postoji drugi način doznake i sječe u prebornim šumama koji bi udovoljio zahtjevima zglobnih traktora za rentabilnošću i potrebi potraj nog gospodarenja sastojinama. Prigodom pregleda doznake često dolazi do nesporazuma između šumarske operative za koju doznaka u odjelu-odsjeku smije premašiti etat osnove gospodarenja, bez odobrenja organa koji je osnovu odobrio. Slično ing. Milasu, predlaže se da se količina osnovom određenog i doznačenog etata razmatra u globalu svih odjela jedne gospodarske jedinice, koji su doznačeni za istu godinu te da od tog globala etata bude slobodno odstupiti za neki određeni manji postotak (do + 10%). Za pojedine odjele moraju se odobriti i znatnija odstupanja uz uvjet da je doznaka izvršena u skladu sa propisanim ciljem gospodarenja, bez obzira na razlog zbog kojeg je došlo do odstupanja od etata osnove. Uzgajivač je dužan ispraviti uočenu grešku osnove gospodarenja kao što svaki izvađač projekta mora ispraviti uočeni previd projektanta. Smatramo kako inspekcijske službe i unutarnja kontrola trebaju biti toliko stručne i savjesne te ih se može i mora ovlastiti da same odlučuju o opravdanosti odstupanja od propisa osnove gospodarenja u pojedinom odjelu — odsjeku, kada su ta odstupanja stručno opravdana i nužna, kada vode poboljšanju gospodarenja. To je potrebno i stoga da administrativne mjere ne budu zapreka pri mjeni zglobnih traktora u korištenju šuma. LITERATURA 1) Ing. Ivo Š v e r k o : Privredni plan za gospodarske jedinice A i B Šumskih uprava Ogulin i Drežnica 1936/7 2) Ing. Branko M i 1 a s : Dinamika gospodarenja prebornim šumama — Šumarski list br. 4/54 3) Ing. Bogdan D e r e t a : Šumski traktor Kockum KS-860 Zagreb 1970. 4) Dr. Dražen Cesta r — Ing. Vladimir Hren : Prilog načinu doznake stabala kod prebornog gospodarenja — š. list 11—12/67. 5) Ing. S. Milković: — Ing. P. N e ž i ć : Prilagođivanje gospodarenja šumama suvremenijem načinu korištenja — Interni referat Ogulin IH/72 |