DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Aktualna problematika NEKI PRIVREDNO POLITIČKI PROBLEMI ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE Prof. đr ZVONIMIR POTOČIĆ, Zagreb Svaka racionalna privredna politika izabire odgovarajuće mjere i sredstva da postigne postavljeni cilj. Pritom taj cilj mora biti jasan, točno određen, a sredstva tako izabrana da se postavljeni cilj postigne uz date okolnosti na najpogodniji način. Ove, inače dobro poznate postavke važe i za šumarstvo i za drvnu industriju. Prema tome, za očekivati je da se najprije na jasan i određen način postave ciljevi: što želi društvo u vezi sa šumama, a što želi ili očekuje od drvne industrije. Pogodan je trenutak da se ta pitanja ponovno pokrenu, do kraja raščiste i da se pokušaju otkloniti neke slabosti koje zamjećujemo u šumskoj i drvnoj privredi. Cilj koji je ovo društvo postavilo u vezi sa šumama kao i neke osnovne mjere da se taj cilj postigne donekle su definirani postojećim zakonskim propisima, u prvom redu Osnovnim zakonom o šumama iz 1961. god. (SI. list br. 16 iz 1961), a prihvaćeni su u Hrvatskoj republičkim zakonom iz 1962. god. (Narodne novine br. 1 iz 1962. god.). Tim zakonom, i kasnijim dopunama, utvrđen je model upravljanja i gospodarenja sa šumama u SFR Jugoslaviji pa tako i u Hrvatskoj. Taj je model i ranije izazivao neke nedoumice pa i pojedine otvorene tvrdnje da ne odgovara prirodi tog narodnog bogatstva — šuma —, a niti zadacima koje suvremeno ljudsko društvo redovno postavlja pred šumarstvo s obzirom na ulogu koja se očekuje od šuma. Postojala je akcija da se prilikom sastavljanja srednjoročnog i dugoročnog plana razvoja šumarstva izvrše neke korekture u Osnovnom zakonu o šumama ne ulazeći u pojedina suštinska pitanja samog modela. U Hrvatskoj je, također, bilo pokušaja, uglavnom od strane vlasti, da se iskoriste mogućnosti za intervenciju vlasti koje je davao Osnovni zakon i da se putem prisile izvrše neke promjene organizacijske prirode. Istina, te bi promjene donekle ublažile neke slabosti postojećeg modela, ali ne bi dirale u sam model. Taj pokušaj vlasti je ostao samo pokušaj, no on je ipak izazvao neke integracijske pokrete koji su bili koliko-toliko prihvatljivi od strane šumsko privrednih organizacija u datim općim okolnostima. Međutim, sada, reorganizacijom države nastaju mogućnosti za brže i lakše rješavanje mnogih ekonomskih problema koji se ne moraju rješavati na razini federacije. Nema nikakva razloga da i zakon o šumama ne bude jedan takav regulativ koji će se propisivati samo na razini republike. Tu mogućnost treba iskoristiti i za područje Hrvatske utvrditi takav model upravljanja i gospodarenja šumama koji će stimulirati primjenu znanstvenih saznanja i punih privrednih napora oko održavanja, širenja i unapređenja šumskog gospodarstva, |