DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Između tipično provodnih elemenata — članaka traheja i tipično mehaničkih
elemenata — libriformskih vlakanaca, u drvu listača postoji još nekoliko
elemenata kod kojih je funkcija podjeljena. To su vaskularne, vazicentrične
i vlaknaste traheide. Osim spomenutih elemenata građe, u drvu listača susrećemo
i aksijalni parenhim, staničje koje ima uglavnom akumulativnu funkciju.


Članci traheje mogu biti cjevastog ili bačvastog oblika, sa potpuno ili djelomično
perforiranim poprečnim membranama. Promjer članaka traheja kreće
se u širokim granicama od 0,005 do 0,5 mm (4, 35). Duljina članaka traheja
kreće se u granicama od 0,2—2,4 mm (5, 6, 28, 35).


Mehanički elementi — vlakanca kraći su od aksijalnih traheida drva četinjača.
Dužina vlakanaca kreće se u granicama od 0,5 do 2,3 mm (11, 28, 36),
a promjer u granicama od 0,01 do 0,05 mm (35, 36).


Stanice aksijalnog i radijalnog parenhima manje više su izodiametrične,
dužine od 0,1 do 0,22 mm i širine 0,01 do 0,05 mm (28, 35).
Učešće i dimenzije elemenata građe drva genetski su uvjetovane te ovise


o vrsti drva. U tabeli broj 1 prikazano je volumno učešće pojedinih elemenata
u građi nekih vrsta drva listača.
Razmatrajući strukturu drva listača, očito je da longitudinalna permeabilnost
drva listača prvenstveno ovisi o provodnim elementima — člancima
traheja.


Drvo listača može se, prema tome, promatrati kao tvorevina izgrađena iz
svežnjeva paralelno poredanih kapilara neodređene duljine i promjera »d«.
Protok tekućina kroz ovakav hipotetski materijal, a prema tome i permeabilnost,
može se odrediti Poiseuille-ovom jednadžbom (39):


d4 . it . n . P . Ap
Q = . t
128 Ti . 1


gdje je d = promjer kapilare
n = broj kapilara po jedinici površine poprečnog presjeka uzorka
IQ = viskozitet tekućine
P = površina poprečnog presjeka uzorka
1 = dužina uzorka
Ap = pad pritiska uzduž uzorka
t = vrijeme


Iz jednadžbe je uočljivo da je, uz broj kapilara, najvažniji faktor od utjecaja
na permeabilnost ovakovog kapilarnog sistema promjer kapilara, jer se
varijacijama promjera kapilara permeabilnost sistema mijenja sa četvrtom potencijom.


Međutim, drvo listača, iako je slične građe ovakvom hipotetskom mate


rijalu, ne slijedi u potpunosti Poiseuille-ovu jednadžbu. Traheje nisu idealne


kapilare. Zbog hrapavosti unutarnje površine longitudinalnih membrana čla


naka traheja, uvjetovane nadsvođenjima ograđenih jažica i bradavičastim slo


jem, uslijed suženja članaka traheja na perforiranim poprečnim membranama


i zbog određene dužine traheja, permeabilnost je nešto manja od teoretske.