DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Kao prašuma mogu se izdvojiti odjeli navedeni u tabeli 1.


Odjeli koji se mogu izdvojiti kao prašuma prema osnovi gospodarenja
Tab. 1


a
0
t-T*
I
Jj 3
g
PH 0
ES
1*
w tu
to "O
P O
xn so
cd u
XI O
a2 « II
9a Jurkov a dolina 6.50 750— 800 20—100 0.9 334 bukv a 1.0
10a Medin dolac 5.00 740— 800 20—100 0.8 305 bukva 1.0
H a Crim ušima 37.75 800—1000 5—100 0.9 327 bukva 1.0
12a Rokić Jatar a 25.25 880—11020 130 0.8 305 bukva 1.0
13a Medin dolac 6.25 680— 740 20—120 0.9 381 bukva 1.0
14a Ramino korito 17,50 700— 800 20—140 0.9 404 bukv a 1.0
15a Ramino korito 31.15 750— 800 20—140 0.9 304 bukva 1.0
16a Ramino korito 49.75 800— 980 20—120 0.7 242 bukva 1.0
17a Ramino korito 39.55 820—1000 20—120 0.6 269 bukva 1.0
19a Rezervat 15.50 1140—1260 5—100 0.8 148 bukv a 1.0
Ukupno 234.20


Predjel Ramino korito nalazi se na 44° 29´ sjeverne širine i 12° 52´ istočne
dužine (od Pariza).


Najvažnije kote su: Šiljevo brdo (1431 m), Kameni klanac (1430 m), Pasji
klanac (1383 m^ Veliki stolac (1340 m), Konjsko (1381 m), Sadikovac (1286 m),
Miljković kuk (1270 m), Saljev kuk (1194 m), Šuplji kuk (1149 m), Zdrilo (1130
m), Jelarje (1170 m).


Navedene kote pružaju se u dva gotovo paralelna pravca smjera sjeverozapad-
jugoistok i formiraju razvedene i krševite kose s tipičnim pojavama kamenitih
blokova. Te kose su jedan od uzroka nepristupačnosti predjela Ramino
korito iako glavna cesta Gospić—Karlobag neposredno dodiruje rub gospodarske
jedinice. Iznad sela Šušnja izgrađena je šumska cesta s gotovim zemljanim
radovima u dužini od 2,7 km do iznad sela Konjsko. Šumarija ima namjeru
produžiti cestu do sredine gospodarske jedinice, čime bi se gotovo u svim odjelima
omogućila eksploatacija šuma.


Geološka podloga su jurski odlično uslojeni vapnenci i jurski vapnenci s
lećama dolomita. Prema uobičajenim klasifikacijama, to su pretežno bioakumulirani
vapnenci, biokalkareniti i biokalciruditi raznih varijacija. Ponekad
ti vapnenci mogu imati i mrljasti izgled, što je posljedica dolomitizacije ili prisustva
glinovito-limonitne primjese. Vapnenci su u nekim dijelovima toga razvoja
jako dolomitizirani pa se prisustvo magnezijske komponente kreće u širokom
rasponu od 3—62°/o. Obično su jako tektonski poremećeni. To znači da
su maksimalno vodopropusni, a akumulacija trošina je u tome slučaju neznatna.


Vodopropusna vapnenačka podloga i utjecaj mora karakteriziraju šumsku
vegetaciju na tom prostoru. U biljnom sastavu znatno je učešće submediteranskih
biljnih zajednica. Predjel Ramino korito nalazi se u kontaktnoj zoni