DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Kada bi taj kosi dio krivulje prešao u oblik crtkanog dijela krivulje, drugim riječima kada bi postojala binomska razdioba stabala kao u jednodobnoj sastojini ili bimodalna krivulja broja stabala, držimo da bi se ta sastojina nalazila u optimalnoj fazi ili u uravnoteženom stanju. Takvo slanje, kako smo već spomenuli, pronašao je Miletić (10) u čistim bukovim sastojinama karaktera prašume na visokom kršu iznad 1250 m nadmorske visine i prikazao ga brojčano i grafički. Prijelaz ove sastojine u optimalnu fazu zahtijevat će vjerojatno vrlo dugački period vremena, jer je mortalitet slab, budući da se radi o jeli i bukvi, vrstama koje vrlo dobro podnose zasjenu, a osim toga poznato je da je uraštanje stabala u gornje etaže (glavnu sastojinu«) u prašumama sporo. Treća ploha pokazuje donekle sličnu situaciju kao i II pokusna ploha, ako se ima u vidu tok i kulminacija krivulje broja bukovih stabala u debljinskom stepenu od 42,5 cm, a jelovih u debljinskom stepenu od 52,5 cm. Ta ploha predstavlja u razvojnoj fazi neki prelazili stadij između sastojina I i II pokusne plohe. Na bazi provedenih istraživanja i analize strukture pokusnih ploha po broju stabala dolazimo do zaključka, da u prašumi Corkova uvala prevladava razvijena razvojna faza u pravcu k optimalnoj fazi ili uravnoteženom stanju. b. Zbroj temeljnica stabala Zbroj temeljnica stabala predstavlja sve zbrojene površine poprečnih presjeka stabala u visini 1,3 m od zemlje. Veličina zbroja temeljnica ne zavisi samo o apsolutnom broju stabala, nego i o njihovom učešću u pojedinim debljinskim stepenima. Radi toga padanje ili rastenje apsolutnog broja stabala ne mora izazvati analogno stanje i kod temeljnica. Zbroj temeljnica je u stvari tromiji, manje pokretan strukturni elemenat nego što je apsolutni broj stabala. Zbroj temeljnica po debljinskim stepenima utvrdili smo na bazi podataka svih snimljenih ploha za površinu od 1 ha. Podatke donosimo u tabeli 2 i histogramu si. 5. Kako se iz ovih podataka vidi, zbroj temeljnica iznosi 69,96 m"2, dakle cea 70 m2/ha što je vrlo visoko te predstavlja vrlo visok stupanj obrasta. Interesantno je istaći da je kulminacija temeljnica nastupila u vrlo snažnom debljinskom stepenu od 97,5 cm. Iz histograma (si. 5) se vidi da su temeljnice najjače zastupane u vrlo jakim debljinskim stepenima, uzevši da vrlo jaki debljinski stepeni počinju od prsnog promjera 65 cm. Na vrlo jake debljinske stepene otpada od ukupne temeljnice 66°/o. Po tome se razlikuje prašuma od gospodarske šume i to je njena karakteristika kada se radi o dobrim staništima kao što je to slučaj na istraživanom području Čorkove uvale. c. Drvna masa Drvna masa po debljinskim stepenima utvrđena je na bazi broja stabala u debljinskim stepenima i drvno gromadnih tabela za jelu i bukvu od Surića. Obračun je proveden za površinu od 1 ha uzimajući u račun sva stabla sa pokusnih ploha. Podatke donosimo u tabeli 3 i histogramu si. 6. Kako se iz ovih podataka vidi, drvna masa po 1 ha iznosi bez obzira na vrstu drveća 1.113 m3/ha, što je vrlo visoko. U toj drvnoj masi otpada na jelu 783 m3/ha ili 70°/o, a na bukvu 330 m3/ha ili 30°/o. |