DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 34 <-- 34 --> PDF |
ZAKLJUČAK Na temelju provdenih komparativnih istraživanja florističkog sastava as. Fagetum croaticum austräte abeitetosum u prašumskom rezervatu »Ćorkova uvala« i u gospodarskim šumama Male Kapele možemo zaključiti da su prašumske sastojine općenito izgrađene od manjega broja vrsta u odnosu na gospodarske sastojine. Antropogeni utjecaji pogoduju prodoru i razvoju relativno termofilnijih elemenata iz skupine karakterističnih vrsta asocijacije, sveze i reda i manje iz skupine karakterističnih vrsta razreda te neznatno i pratilica. Vrlo je značajno da se diferencijalne vrste subasocijacije niti po broju, a niti po pokrovnosti ne mijenjaju u gospodarskim sastojinama, u odnosu na prašumske sastojine. Utjecaji čovjeka pogoduju, od drvenastih vrsta, naročito razvoju gorskoga javora (Acer pseudoplatanus), a praktički i nema vrste koju bi današnji utjecaj čovjeka eliminirao. Na kraju možemo zaključiti da pretežni dio gospodarskih šuma jele i bukve subasocijacije Fagetum croaticum abietetosum predstavlja više manje primarne grupacije, floristički skoro identične, ali znatno bogatije od prašumskog oblika te subasocijacije. Zbog toga ih možemo, u pravom smislu, smatrati klimazonalnim tvorevinama. LITERATURA G i g o v, A. i Niko li ć, V., 1960: Rezultati analiza polena na nekim tresavama u Hrvatskoj. Glas. Prir. muz. 15, Beograd. H o r v a t, I., 1938: Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glasn. šum. pok. 6, Zagreb. Horvat , I., 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prir. istraž. Jugosl. Akad. Zagreb. Horvat , I. i suradn. 1950: Metodika istraživanja i kartiranja vegetacije. U »Priručniku za "tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije«. Ministarstvo šumarstvo šumarstva FNRJ, Zagreb. Mayer , H., 1965: Zur Waldgeschichte des Steineren Meeres. Jahrb. d. Ver. zum Schutze d. Alpenpfl. u. -Tiere. 30, München. Oberdor f er, E., 1957: Süddeutsche Pflanzengesellschaften. Pflanzensoziol. 10, Jena. Trinajstić , I., 1967: Die Kontaktzone der alpinen und illyrischen Vegetation in West- und Nord-Kroatien. Mitt. ostalp.-din. Pflanzensociol. Arbeitsgem. 8, Wien (u štampi). Trinajstić , I., 1970: Prilog poznavanju šumske vegetacije prašumskog rezervata »Corkova uvala« u Hrvatskoj. Akad. nauka i umj. BiH. Posebna izdanja 15, knjiga 4, Sarajevo. Trinajstić , I., 1970a: Höhengürtel der Vegetation und die Vegetationsprofile im Velebit Gebirge. Mitt. ostalp.-din. Ges. f. Vegetkde. 11, Obergurgl-Innsbruck. Trinajstić , I., i Sugar , I., 1968: O biljnogeogra skom raščlanjenju Goranskoličke regije. Geogr. Glasn. 30, Zagreb. Tü x en, R., 1937: Die Pflanzengesellschaften Nordwestdeutschlands. Mitt. Flor.-soz. Arbeitsgem. Niedersachen 3, Hannover. Walter , H. und S t r a k a, H., 1970: Arealkunde. 2 Aufl. Stuttugart. W r a b e r, M., 1964: Vegetacija slovenskega bukovega gozda v luči ekologije in palinologije. Biol, vestn. 12, Ljubljana. |