DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 33 <-- 33 --> PDF |
štvenim šumama. Na koji se način ti odnesi odražavaju na čitav floristički sastav pojedinih sastojina trebati će tek utvrditi određenim istraživanjima. Na temelju spoznaja iznijetih u prethodnom poglavlju, kvantitativno učešće gorskoga javora u jelovo-bukovim sastojinama, također, bi moglo biti pokazatelj stupnja degradacije. Dakako, i u tom bi pogledu bilo potrebno provesti odgovarajuća istraživanja. Palinološka istraživanja kod nas (A. Gigo v i V. Nikoli ć 1960), a isto tako i na mnogo mjesta u Evropi (H. Maye r 1965, također usp. H. Walt e r- H. S t r a k a 1970) pokazala su da su bukva i jela napredovale zajedno, u mješovitim šumama, tokom njihove pojave u holocenu, u razdoblju od pred nekih 4—6.000 godina do danas. Svako povećanje zastupljenosti bukve povlači za sobom i povećanje učešća jele, dok je npr. sa smrekom upravo obratno. Na temelju toga možemo pretpostaviti da su se tokom razmjerno dugoga perioda bukva i jela ekološki međusobno dobro prilagodile, a isto tako možemo pretpostaviti da se ta sposobnost međusobnog prilagođivanja fiksirala i u njihovoj genetičkoj konstituciji, u prvom redu kod jele. Naime, bukva ima širu ekološku amplitudu od jele pa mi danas nalazimo, a i u prošlosti su se javljale, čiste bukove šume dok čistih jelovih šuma praktički nema. Niti jedan peludni dijagram iz holocena ne pokazuje razdoblje jele bez prisustva bukve pa današnje čiste jelove šume, bez ikakvih primjesa bukve, kakve su npr. neke acidofilne šume jele, moramo smatrati antropogenim tvorevinama. Zbog činjenice dt cu se jela i bik\a kroz razmjerno dugi poriod međusobno prilagodile, može se pretpostaviti da one međusobno povoljno utječu na rast svake pojedinačno. Dok je npr. odnos bukve i jele u procesu pomlađivavanja više manje proučen i poznat, pa je utvrđena pravilnost u obliku konverzije, moglo bi se pretpostaviti da će prirast jele u smjesi s bukvom biti povoljniji na jednom te istom staništu subas. Fagetum croaticum abietetosum, nego bez bukve, i obratno. Drugim riječima, produkcija drvne mase na jedinici površine u mješovitoj sastojim jele i bukve morala bi biti veća od produkcije čiste sastojine jele na polovini površine, zajedno s produkcijom čiste satojine bukve na drugoj polovini površine. Dakako, i u tom pogledu postoji jedan najpovoljniji uzgojno-ekonomski odnos zastupljenosti jele i bukve koji bi se odgvarajućim istraživanjima mogao utvrditi. Isto će tako trebati provesti određena eksperimentalna istraživanja kojima će biti cilj utvrditi do koje će se mjere moći vršiti smanjenje graničnog đebljinskog stepena za određivanje sječive zrelosti stabala u prebornim sastojinama, a da ta mjera ne dovede u budućnosti do biološke degradacije jelovobukovih sastojina. Možda će sugerirana šumsko-uzgojna, šumsko-uređajna i meliorativna istraživanja izgledati preintenzivna za današnji stupanj praktičnih šumarskih potreba, ali moramo biti svijesni činjenice da nam danas još stoje na raspolganju potpuno prirodne i u biološkom pogledu uščuvane sastojine kojima u bližoj ili daljoj budućnosti prijeti opasnost, kako od svijesne aktivnosti čovjeka (eksploatacija drvne mase), tako i od njegovih nesvjesnih utjecaja, povezanih s urbanizacijom, industrijalizacijom i kemizacijom vlastite sredine. Ne bi se smjelo dogoditi, da se te još danas uščuvane šume biološki promijene prije nego li smo ih proučili, a da mi i ne budemo svijesni njihove promjene. Samo ono što bolje poznamo više ćemo cijeniti, a ono što više cijenimo bolje ćemo čuvati. |