DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 32 <-- 32 --> PDF |
smije ih se poistovjetiti s okolnim sastojinarna jelovo-bukovih šuma, bez obzira kako malenu površinu zauzimale. Pojava i zastupljenost gorskoga javora (Tabela 4 grafikoni D—F) zaslužuje naročitu pažnju. On je nazočan u sva tri sloja, tj. u sloju drveća, sloju grmlja i sloju niskoga rašća, ali ne podjednako u prašumskim i gospodarskim sastojinarna. U sloju niskog rašća (Grafikon F), u obliku klijanaca i podmlatka, nalazimo ga i u prašumskim i u gospodarskim sastojinarna više manje jednolično zastupljenog. U sloju grmlja (Grafikon E), a isto tako i u sloju drveća (Grafikon D) nalazimo gorski javor samo u gospodarskim sastojinarna pa moemo pretpostaviti da gospodarenje pogoduje njegovu širenju. DISKUSIJA Kod analize florističkog sastava jelovo-bukovih šuma uočene su znatne razlike između prašumskih i gospodarskih sastojina. Da li se tu radi o zakonitosti ili slučajnosti, s obzirom na pojedine kategorije karakterističnih vrsta, vrlo je teško reći, jer je u stvari istražen samo jedan »uzorak«. Analogna, komparativna istraživanja po istom ili sličnom principu, korigirala bi, vrlo vjerojatno, neke spoznaje, ali bi isto tako neke i potvrdila pa će tek dalja straživanja drugih prašumskih kompleksa, u opsegu jelovo-bukovih šuma pokazati stvarnu zakonitost u promjenama florističkog sastava koje se javljaju pod utjecajem gospodarenja. Međutim, za razmjerno ograničeno područje jelovo- bukovih šuma Hrvatske, kad nam na raspolaganju ne stoje veće površine prašuma u različitim dijelovima areala tih šuma, možemo ipak pokušati navedene činjenice iskoristiti za donošenje određenih zaključaka. Za nauku je — uz netom iznijetu mogućnost korekcije — vrlo važna spoznaja da gospodarske sastojine subas. Fagetum croaticum abietetosum nisu u jačoj mjeri degradirane, već su po svom sastavu vrlo bliske prašumskim sastojinarna, samo su od njih nešto bogatije po broju vrsta, ali isključivo na elementima šumske vegetacije. Prodor stranih vrsta (npr. Atropa belladona, Chamaenerion angustrifolium, Rubus ideaeus, Sambucus racemosa i drugi), praktički se može zanemariti. Gledajući dakle s čisto prirodoznanstvenog gledišta, mnoge naše gospodarske jelovo-bukove šume mogu se smatrati, također, samo jednom fazom u razvoju prašume i to »gospodarskom fazom«. Ta se faza na današnjem stupnju eksploatacije nalazi na završetku »optimalne faze« u razvoju prašume, a u nekim sastojinarna susrećemo još i prve stadije »faze starenja «. Intenzivnija eksploatacija od današnje, tj. smanjenje graničnog deb- Ijinskog stupnja u odnosu na današnje stanje, »gospodarska faza« će se pomicati sve više prema »fazi pomlađivanja« i u jednom trenutku će dovesti do biološke degradacije pojedinih sastojina. Takvu situaciju uostalom možemo i susresti, pogotovo uz davno otvorene šumske komunikacije i u blizini jačih prerađivačkih centara (pilana), kao što je npr. slučaj s nekim predjelima Dragomlja, sjeverozapadno od Delnica. Gledano s teoretsko fitocenološkog gledišta, degradacija može nastupiti povećanjem učešća jele na račun bukve ili bukve na račun jele. Prvo se događalo u društvenim šumama i u zapadnom dijelu areala jelovo-bukovih šuma (istočno približno do linije Plitvička jezera—Dabar—Letinac—Drežnica—Krivi put), a drugo u privatnim šumama i istočno od navedene linije, također, u dru |