DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TKHNIČARA ŠUMARSTVADRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 96 RUJAN — LISTOPAD GODINA 1972. UDK 6U4.0.228.81 Ramino Korito: 634.0176.1 Fagus silvatica RAMINO KORITO — PRAŠUMA BUKVE HREN VLADIMIR Institut za šumarska istraživanja, Zagreb Čovjek je svojim djelovanjem (a posebno u zadnjih 100 godina) značajno promjenio sastav šuma. Na sreću u našoj zemlji, kao rijetko gdje u Evropi, veći dio šuma je zadržao svoja prirodna obilježja. Ipak, malo šuma se mogu označiti kao stvarne prirodne šume — prašume. Posebno je malo evidentirano pravih bukovih prašuma. Opravdano se, međutim, pretpostavlja da je površina istinskih prirodnih šuma bukve veća od do sada evidentiranih. Zbog toga je od posebnog značenja svaka nova površina bukove prirodne šume koja u svojoj prirodnosti nije narušena ili barem ne bitno utjecana po čovjeku te se može smatrati prašumom. U okviru istraživanja tipova šuma, koje provodi Institut za šumarska istraživanja, imali smo priliku upoznati gospodarsku jedinicu Ramino korito — Šugarska dolina, koja je (posebno njezin središnji dio) zbog specifičnog položaja očuvala svoju prirodnost te je njezin sadašnji sastav najvećim dijelom rezultat stanišnih prilika, odnosno sredine. Od cijele gospodarske jedinice prašumom se može smatrati samo predjel Ramino korito, označen u osnovama gospodarenja kao preborna šuma. Te šume su relikt nekada velikih površina velebitskih prašuma. Šumski predjel Ramino korito spominje se prvi puta u »Prvom šumarskom stručnom opisu i nacrtu šuma na Velebitu i Vel. Kapeli od dalmatinske međe do Mrkoplja i Ogulina« (1765. g.). Označen je kao peti distrikt. U opisu se navodi da »te šume leže u dubokim dolinama, na najvišim kršnim bregovima, koje doline naliče više dubokim kotlovima nego li dolinama. U tim dolinama nalaze se doduše najljepša stabla, ali se k njima ne može prići radi duljine uvala i strmenitosti bregova, a i iskorištavanje njihovo je vrlo teško i naporno jer se drvo, radi pomanjkanja puteva, mora iz jedne uvale u drugu prevlačiti preko vrlo strmih litica. Toga radi ne može se iz tih gudura nijedno stablo neoštećeno izvući izuzev onih stabala koja seljak iz njih iznese na svojim ramenima «. Danas gospodarska jedinica Ramino korito — Šugarska duliba ima 41 odjel u površini od 3864,39 ha. Preglednu kartu te jedinice prikazali smo na slici 1. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 4 <-- 4 --> PDF |
CO 316 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Kao prašuma mogu se izdvojiti odjeli navedeni u tabeli 1. Odjeli koji se mogu izdvojiti kao prašuma prema osnovi gospodarenja Tab. 1 a 0 t-T* I Jj 3 g PH 0 ES 1* w tu to "O P O xn so cd u XI O a2 « II 9a Jurkov a dolina 6.50 750— 800 20—100 0.9 334 bukv a 1.0 10a Medin dolac 5.00 740— 800 20—100 0.8 305 bukva 1.0 H a Crim ušima 37.75 800—1000 5—100 0.9 327 bukva 1.0 12a Rokić Jatar a 25.25 880—11020 130 0.8 305 bukva 1.0 13a Medin dolac 6.25 680— 740 20—120 0.9 381 bukva 1.0 14a Ramino korito 17,50 700— 800 20—140 0.9 404 bukv a 1.0 15a Ramino korito 31.15 750— 800 20—140 0.9 304 bukva 1.0 16a Ramino korito 49.75 800— 980 20—120 0.7 242 bukva 1.0 17a Ramino korito 39.55 820—1000 20—120 0.6 269 bukva 1.0 19a Rezervat 15.50 1140—1260 5—100 0.8 148 bukv a 1.0 Ukupno 234.20 Predjel Ramino korito nalazi se na 44° 29´ sjeverne širine i 12° 52´ istočne dužine (od Pariza). Najvažnije kote su: Šiljevo brdo (1431 m), Kameni klanac (1430 m), Pasji klanac (1383 m^ Veliki stolac (1340 m), Konjsko (1381 m), Sadikovac (1286 m), Miljković kuk (1270 m), Saljev kuk (1194 m), Šuplji kuk (1149 m), Zdrilo (1130 m), Jelarje (1170 m). Navedene kote pružaju se u dva gotovo paralelna pravca smjera sjeverozapad- jugoistok i formiraju razvedene i krševite kose s tipičnim pojavama kamenitih blokova. Te kose su jedan od uzroka nepristupačnosti predjela Ramino korito iako glavna cesta Gospić—Karlobag neposredno dodiruje rub gospodarske jedinice. Iznad sela Šušnja izgrađena je šumska cesta s gotovim zemljanim radovima u dužini od 2,7 km do iznad sela Konjsko. Šumarija ima namjeru produžiti cestu do sredine gospodarske jedinice, čime bi se gotovo u svim odjelima omogućila eksploatacija šuma. Geološka podloga su jurski odlično uslojeni vapnenci i jurski vapnenci s lećama dolomita. Prema uobičajenim klasifikacijama, to su pretežno bioakumulirani vapnenci, biokalkareniti i biokalciruditi raznih varijacija. Ponekad ti vapnenci mogu imati i mrljasti izgled, što je posljedica dolomitizacije ili prisustva glinovito-limonitne primjese. Vapnenci su u nekim dijelovima toga razvoja jako dolomitizirani pa se prisustvo magnezijske komponente kreće u širokom rasponu od 3—62°/o. Obično su jako tektonski poremećeni. To znači da su maksimalno vodopropusni, a akumulacija trošina je u tome slučaju neznatna. Vodopropusna vapnenačka podloga i utjecaj mora karakteriziraju šumsku vegetaciju na tom prostoru. U biljnom sastavu znatno je učešće submediteranskih biljnih zajednica. Predjel Ramino korito nalazi se u kontaktnoj zoni |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 6 <-- 6 --> PDF |
zajednice crnoga graba (Seslerio-Ostryetum Ht et H-ić) i hrvatske bukove šume (Fagetum croticum Ht.). Tu kontaktnu zonu čini subasocijacija primorske šume bukve (Fagetum croat. seslerietosum Ht.). Njezin prijelazni značaj u florističkom i ekološkom pogledu očituje se učešćem šašike (Sesleria autumnalis), javora gluhača (Acer obtusatum), mukinje (Viburnum lantana) i drugih biljaka. Tla su smeđa na vapnencu. Humozna su do jako humozna. Kvaliteta humusa dosta varira. Tlo je nedovoljno i slabo opskrbljeno fosforom i srednje kalcijem. Na području predjela Ramino korito mogu se izdvojiti sve razvojne faze prašume. U zadatak naših istraživanja nije ulazilo izdvajanje tih faza i taj rad nismo obavili iako bi bio od posebnog naučnog i stručnog značenja. Mi smo pažnju poklonili samo optimalnoj fazi i u njoj smo osnovali 4 primjerne plohe, veličine svaka od 1 ha. Osnovni podaci s tih ploha prikazani su u tabeli 2. Osnovni podaci s primjernih ploha Tabela 2 Šumarija Gospić Gospodarska jedinica Ramino korito — Šugarska duliba Odjel 12 10,13 13 14,15 Broj primjerne plohe LIII LIV LV LVI Nadmorska visina u m 780 790 740 760 Ekspozicija O N NO N Inklinacija u stupnjevima 15 10 20 15 Broj stabala na hektaru jela 4 8 bukva 524 688 371 378 javor 19 9 ukupno 524 707 375 395 Temeljnica na hektaru u ma jela 0.03 0.31 bukva 49.05 46.94 45.68 47.19 javor 2.15 2.05 ukupno 49.05 49.09 45.71 49.55 Drvna masa na hektaru u m´ jela 3.39 bukva 635.46 486.91 635.08 654.89 javor 25.65 32.07 ukupno 635.46 512.56 635.08 690.35 Prsni promjer srednjeg stabla u cm jela 9.7 22.9 bukva 34.5 29.5 39.6 39.9 javor 38.0 53.8 prosjek 34.5 29.7 39.4 39.9 Visina srednjeg stabla u m bukva 25.9 19.9 26.1 26.1 Bonitet (prema Šurić-Pranjić) bukva II/III III/IV II/III II/III Omjer smjese prema broju stabala jela 1 2 bukva 100 97 99 95 javor — 3 — 3 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Na tim plohama proveli smo detaljna biljnosociološka, pedološka, sastojinska i proizvodna istraživanja. Ovdje ćemo opisati samo strukturna obilježja sastojina na tim plohama i pomoću njih pokušati dokazati da je to prašuma u optimalnoj fazi. Linije distribucija stabala po debljinskim i visinskim stepenima (tab. 3 i si. 2) imaju na svim plohama zvonoliki oblik, sa širokim varijacionim područjem. Smatramo da je to dokaz da je prašuma Ramino korito na plohama u optimalnoj fazi. Karakteristične vrijednosti linija distribucije stabala Tabela 3 Debljin ska distribuciji a Vis inska distribucija CO ro roC % ro f Položaj aritm. sredine X Položaj aritm. sredine X c o >« o> O N u a m >w ra o> .« « CT! OJ g S.S "CS N 0 crj U Q O a « SH s LIII 85 0,31849 0,03469 39 0,52670 0,05004 LIV 90 0,26993 0,01869 24 0,56419 0,03777 LV 80 0,29707 0,05561 36 0,63493 0,02742 LVI 75 0,43208 0,04475 36 0,58929 0,05513 Položaj aritmetičke sredine debljinske distribucije na plohi LVI pokazuje, da je distribucija gotovo simetrična. Prašuma se na toj plohi nalazi pri kraju optimalne razvojne faze. Široka disperzija, posebno kod visinske distribucije, podržava nas u uvjerenju da se radi o prašumi. Stabla se nisu po visini kumulirala usko oko srednje vrijednosti. Ona se visinski široko rasipaju i ne čine jedan sloj krošanja, značajan za jednodobne jednolične sastojine. Krošnje su raspoređene u dosta širokom pojasu. Ta višeslojnost može se vidjeti i na si. 3, na kojoj smo prikazali sa dvije plohe prostorni raspored stabala na pruzi dužine 50 m i širine 10 m. Na plohama nije ustanovljen mladi naraštaj, koji bi bio od značenja za buduću sastojinu. Međutim, uz rub plohe LVI javlja se mladi naraštaj u raznim stadijima. Iniciralo ga je postrano svjetlo, koje se javlja od otvora u sklopu krošanja izvan plohe. I taj podatak ukazuje da se sastojina na plohi LVI nalazi pri završetku optimalne faze i da je započela faza raspadanja. Podaci o veličini i obliku krošanja pridonose, također, našem uvjerenju da je predjel Ramino korito prašuma. Veličina i oblik krošanja te površina tla zastrta krošnjama prikazana je u tabeli 4 i grafički na slici 4. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 8 <-- 8 --> PDF |
DEBLJIN5KA DISTRIBUCIJA 02 -relativni broj stabala 01 0 2VISINSKA 0 4 06 0 6 DISTRIBUCIJA TO debljirski sicpem ««k*«*» «*«. 07 relativnistabala broj/ i ´ / \ \ / ! / ´,! ! \\ , 11 / .´ . i´ i/ \ii 0A 0-2 04 0 6 06 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 9 <-- 9 --> PDF |
PROSTORNI RASPORED STABALA SI. 3 50m 10 20 30 AO 50 m LEGENDA KVALITET STABALA doba r | Srednji los SLO J i II III | I II IH I li (II i i Ü i « i i * |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 10 <-- 10 --> PDF |
VELIČINA I OBLIK KROŠANJA m 10 SI 4 LEGENDA širine krošanja plohe LHI-LVl _ J» — dužine -" - LIII.LVAVI — »5 — _ » > — ploha LIV — >» — oblik plohe LHUV.LVI _ >) — _ „-ploha LIV s J 10 20 30 40 50 60 prsni promjer u crn |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Veličina i oblik krošanja Tabela 4 Oznaka Debljinski stepen u cm plohe 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 Širina krošanja u ni (kš) LIII-LVI 4.22 5.02 5.80 6.56 7.29 8.00 8.68 9.33 9,97 10.57 11.15 11.71 12.24 12.74 Dužina krošanja u m (kd) LIII, LV, LVI 1.8 3.8 5.5 6.7 7.6 8.4 9.0 9.5 10.0 10.3 10.6 10.9 11.2 11.3 LIV 2.7 4.4 5.6 6.4 7.1 7.6 8.0 8.4 8.6 8.8 Oblik krošania (kd:kš) LIII, "*™"*´"~ LV, LVI 0.43 0.76 0.95 1.02 1.04 1.05 1.07 1.02 1.00 0.97 0.95 0.93 0.91 0.89 LIV 0.64 0.88 0.96 0.98 0.97 0.95 0.92 0.90 0.86 0.83 Ostali podaci u vezi s krošnjama su slijedeći: Ploha LIII LIV LV LVI Zastrta površina u %i 98 100 95 99 Površina horizontalne projekcije krošanja koja otpada na 1 stablo m-> 18.7 14.1 25.3 25.1 Površina horizontalne projekcije krošanja koja otpada na 1 m-´ temeljnice ttfi 200 204 208 200 Iz podataka tab. 4. se vidi da su krošnje dosta široke i duboke. Uspoređene s krošnjama bukovih stabala jednoličnih jednodobnih sastojina one su znatno šire i duže u istim ekološkim uvjetima. Krošnje su u prašumi i znatno oblije od onih u jednodobnoj sastojini, jer je broj koji se dobije iz odnosa dužine i širine krošanja niži u prašumi nego u jednodobnim šumama. Zaključujući ovaj prikaz o predjelu Ramino korito, rezimirati ćemo zašto smatramo da je taj predjel prava prašuma. Predjel Ramino korito nalazi se na takovom položaju (iako blizu ceste) da je do sada bila nemoguća bilo kakova organiziranija eksploatacija pa i u najmanjim razmjerima. Šuma se dakle razvijala bez utjecaja čovjeka. Uspoređuje li se današnji opis s opisom iz 1765. g. vidljivo je da se ta šuma nije značajnije strukturno promijenila. Prema tome dio današnjih stabala bukve rastao je već u to vrijeme. Razlika u starosti bukava je sigurno vrlo velika. U predjelu Ramino korito mogu se prepoznati i izdvojiti sve faze razvoja prašume od pomlađivanja do raspadanja. Optimalna faza koju smo istražili, nedvojbeno dokazuje da se radi o prašumi, a ne jednodobnoj jednoličnoj sastojini: — razlika u starosti stabala je vrlo velika; — linija distribucije stabala po debljinskim i visinskim stepenima ima zvonoliki oblik, ali je varijaciona širina velika, znatno veća nego u jednodobnim sastojinama; — oblik i veličina krošanja ukazuju da su se one razvijale drugačije nego u jednodobnim jednoličnim sastojinama. 323 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Zbog toga smatramo da bi se predjel Ramino korito ili njegov jedan dio — odjeli 14 a, 15 a — trebali proglasiti šumskim rezervatom i u potpunosti prepustiti prirodnom razvitku. LITERATURA Alikalfi ć F.: Prašurruski rezervat Peručice. Narodni šumar, 1965, Prašuma, Sum. enciklopedija II, Zagreb, 1963, Ani ć M.: Prikaz Mauve K. O građi sastojina, prirasnim odnosima i pomlađivanju u prašumama galicijskih Karpata, Šumarski list, 1932, Drin i ć P.: Taksacioni elementi sastojine jele, smrče i bukve prašumskog tipa, Radovi Poljop. — šum. fakulteta, Univerziteta, Sarajevo, 1956, Fukare k P.: Prašuma Peručica nekad i danas, Narodni šumar, 1965, Fukare k P., Stefan ović V.: Prašuma Peručica i njena vegetacija, Radovi Poljop.- šum. fakulteta, Univerziteta, Sarajevo, 1958, Kos ović B.: Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Vel. Kapeli od dalmatinske međe do Mrkoplja i Ogulina, šumarski list, 1915, Kuša n S.: O bosansko-hercegovačkim prašumama, Šumarski list, 1923, Leibundgu t H.: Über Zweck und Methodik der Struktur- und Zuwacksanalyse von Urwäldern, Schweiz. Zeit. f. d. Forstwesen, 1959, Mile tić Ž.: Gospodarsko značenje sastojina karaktera prašuma i postupak s njima, Šumarski list, 1930, Istraživanja o strukturi bukovih sastojina karaktera prašume, Šumarski list, 1930, Prašuma, uređivanje, Šum. enciklopedija II, Zagreb, 1963, Mili n 2.: Istraživanje elemenata prašume u Južnom Kucaju, Glasnik Šumarskog fakulteta, Beograd, 1954, Mlinše k D.: Pomlajevanje in nekatere razvojne značilnosti bukovega in jelovega mladovja v pragozdu na Rogu, Zbornik Biotehniške Fakultete Univerze, Ljubljana, 1967, Rast in sposobnost reagiranja pragozdne bukve, Zbornik Biotehniške Fakultete, Univerze, Ljubljana, 1967, Verjüngung und Entwicklung der Dickungen im Tannen- Buchen Urwald »Rog« (Slowenien). IUFRO Kongres Referate, Band IV, München, 1967, Pejovi ć D.: Prilog poznavanju strukture i prirasta u čistoj bukovoj sastojim karaktera prašume u predjelu »Čosin grob« — Grdelička klisura, Šumarstvo, 1958. Vajd a Z.: Prirodni tok obnove požarem uništene prašume, Šumarski list, 1943. Zusammenfassung Ramino korito — ein Buchenurwald Im Aufsatz wird die Waldgegend von Ramino Korito im Gebiet des südlichen Velebit-Gebirges geschildert. Nachdem die Daten über die geographischen, ökologischen und waldwirtschaftlichen Verhältnisse angeführt werden, erläutert der Autor, warum die Gegend von Ramino Korito als ein Buchenurwald angesehen werden kann. Wenn auch diese Gegend in der Nähe der Strasse Gospić—Karlobag liegt, ist dieselbe wegen der Lage der Gebirgsabhänge ganz aus dem Normalbetrieb ausgeschieden und sogar vorn jeglichen Einfluss des Menschen isoliert. In den Wäldern dieser Gegend sind alle Entwicklungsphasen des Urwaldes von der Verjüngung bis zum Zerfall erkennbar. Die Mitarbeiter des Forstlichen Instituts führten die Untersuchungen auf 4 Flächen durch, welche in der Optimalphase angelegt wurden. Diese Untersuchungen bestätigen, dass es sich dabei um einen Urwald handelt. Die Stammzahlverteilung nacb Stärke- und Höhenstufen veranschaulicht eine Glockenkurve mit einer sehr grossen Variationsbreite, und all dies weist darauf hin, dass es sich dabei nicht um einem gleichaltrigen und -förmigen Bestand, sondern um einen Urwald in seiner Optimalphase handelt. Für die wissenschaftlichen Forschungen würde es von grosser Bedeutung sein, wenn dieser Urwald oder ein Teil davon der natürlichen Entwicklung überlassen worden wäre, da man in Jugoslawien derzeit noch über eine sehr geringe Anzahl der ehaltenen Buchenurwälder verfüght. |