DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


SAVEZ INŽENJERA I TKHNIČARA ŠUMARSTVADRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE


GODIŠTE 96 RUJAN — LISTOPAD GODINA 1972.


UDK 6U4.0.228.81 Ramino Korito: 634.0176.1 Fagus silvatica


RAMINO KORITO — PRAŠUMA BUKVE


HREN VLADIMIR


Institut za šumarska istraživanja, Zagreb


Čovjek je svojim djelovanjem (a posebno u zadnjih 100 godina) značajno
promjenio sastav šuma. Na sreću u našoj zemlji, kao rijetko gdje u Evropi, veći
dio šuma je zadržao svoja prirodna obilježja. Ipak, malo šuma se mogu označiti
kao stvarne prirodne šume — prašume. Posebno je malo evidentirano pravih
bukovih prašuma. Opravdano se, međutim, pretpostavlja da je površina
istinskih prirodnih šuma bukve veća od do sada evidentiranih. Zbog toga je
od posebnog značenja svaka nova površina bukove prirodne šume koja u svojoj
prirodnosti nije narušena ili barem ne bitno utjecana po čovjeku te se može
smatrati prašumom.


U okviru istraživanja tipova šuma, koje provodi Institut za šumarska istraživanja,
imali smo priliku upoznati gospodarsku jedinicu Ramino korito —
Šugarska dolina, koja je (posebno njezin središnji dio) zbog specifičnog položaja
očuvala svoju prirodnost te je njezin sadašnji sastav najvećim dijelom
rezultat stanišnih prilika, odnosno sredine.


Od cijele gospodarske jedinice prašumom se može smatrati samo predjel
Ramino korito, označen u osnovama gospodarenja kao preborna šuma. Te šume
su relikt nekada velikih površina velebitskih prašuma.


Šumski predjel Ramino korito spominje se prvi puta u »Prvom šumarskom
stručnom opisu i nacrtu šuma na Velebitu i Vel. Kapeli od dalmatinske međe
do Mrkoplja i Ogulina« (1765. g.). Označen je kao peti distrikt. U opisu se navodi
da »te šume leže u dubokim dolinama, na najvišim kršnim bregovima,
koje doline naliče više dubokim kotlovima nego li dolinama. U tim dolinama
nalaze se doduše najljepša stabla, ali se k njima ne može prići radi duljine
uvala i strmenitosti bregova, a i iskorištavanje njihovo je vrlo teško i naporno
jer se drvo, radi pomanjkanja puteva, mora iz jedne uvale u drugu prevlačiti
preko vrlo strmih litica. Toga radi ne može se iz tih gudura nijedno stablo neoštećeno
izvući izuzev onih stabala koja seljak iz njih iznese na svojim ramenima
«.


Danas gospodarska jedinica Ramino korito — Šugarska duliba ima 41 odjel
u površini od 3864,39 ha. Preglednu kartu te jedinice prikazali smo na slici 1.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 4     <-- 4 -->        PDF

CO


316




ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Kao prašuma mogu se izdvojiti odjeli navedeni u tabeli 1.


Odjeli koji se mogu izdvojiti kao prašuma prema osnovi gospodarenja
Tab. 1


a
0
t-T*
I
Jj 3
g
PH 0
ES
1*
w tu
to "O
P O
xn so
cd u
XI O
a2 « II
9a Jurkov a dolina 6.50 750— 800 20—100 0.9 334 bukv a 1.0
10a Medin dolac 5.00 740— 800 20—100 0.8 305 bukva 1.0
H a Crim ušima 37.75 800—1000 5—100 0.9 327 bukva 1.0
12a Rokić Jatar a 25.25 880—11020 130 0.8 305 bukva 1.0
13a Medin dolac 6.25 680— 740 20—120 0.9 381 bukva 1.0
14a Ramino korito 17,50 700— 800 20—140 0.9 404 bukv a 1.0
15a Ramino korito 31.15 750— 800 20—140 0.9 304 bukva 1.0
16a Ramino korito 49.75 800— 980 20—120 0.7 242 bukva 1.0
17a Ramino korito 39.55 820—1000 20—120 0.6 269 bukva 1.0
19a Rezervat 15.50 1140—1260 5—100 0.8 148 bukv a 1.0
Ukupno 234.20


Predjel Ramino korito nalazi se na 44° 29´ sjeverne širine i 12° 52´ istočne
dužine (od Pariza).


Najvažnije kote su: Šiljevo brdo (1431 m), Kameni klanac (1430 m), Pasji
klanac (1383 m^ Veliki stolac (1340 m), Konjsko (1381 m), Sadikovac (1286 m),
Miljković kuk (1270 m), Saljev kuk (1194 m), Šuplji kuk (1149 m), Zdrilo (1130
m), Jelarje (1170 m).


Navedene kote pružaju se u dva gotovo paralelna pravca smjera sjeverozapad-
jugoistok i formiraju razvedene i krševite kose s tipičnim pojavama kamenitih
blokova. Te kose su jedan od uzroka nepristupačnosti predjela Ramino
korito iako glavna cesta Gospić—Karlobag neposredno dodiruje rub gospodarske
jedinice. Iznad sela Šušnja izgrađena je šumska cesta s gotovim zemljanim
radovima u dužini od 2,7 km do iznad sela Konjsko. Šumarija ima namjeru
produžiti cestu do sredine gospodarske jedinice, čime bi se gotovo u svim odjelima
omogućila eksploatacija šuma.


Geološka podloga su jurski odlično uslojeni vapnenci i jurski vapnenci s
lećama dolomita. Prema uobičajenim klasifikacijama, to su pretežno bioakumulirani
vapnenci, biokalkareniti i biokalciruditi raznih varijacija. Ponekad
ti vapnenci mogu imati i mrljasti izgled, što je posljedica dolomitizacije ili prisustva
glinovito-limonitne primjese. Vapnenci su u nekim dijelovima toga razvoja
jako dolomitizirani pa se prisustvo magnezijske komponente kreće u širokom
rasponu od 3—62°/o. Obično su jako tektonski poremećeni. To znači da
su maksimalno vodopropusni, a akumulacija trošina je u tome slučaju neznatna.


Vodopropusna vapnenačka podloga i utjecaj mora karakteriziraju šumsku
vegetaciju na tom prostoru. U biljnom sastavu znatno je učešće submediteranskih
biljnih zajednica. Predjel Ramino korito nalazi se u kontaktnoj zoni




ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 6     <-- 6 -->        PDF

zajednice crnoga graba (Seslerio-Ostryetum Ht et H-ić) i hrvatske bukove šume
(Fagetum croticum Ht.). Tu kontaktnu zonu čini subasocijacija primorske
šume bukve (Fagetum croat. seslerietosum Ht.). Njezin prijelazni značaj u florističkom
i ekološkom pogledu očituje se učešćem šašike (Sesleria autumnalis),
javora gluhača (Acer obtusatum), mukinje (Viburnum lantana) i drugih biljaka.


Tla su smeđa na vapnencu. Humozna su do jako humozna. Kvaliteta humusa
dosta varira. Tlo je nedovoljno i slabo opskrbljeno fosforom i srednje
kalcijem.


Na području predjela Ramino korito mogu se izdvojiti sve razvojne faze
prašume. U zadatak naših istraživanja nije ulazilo izdvajanje tih faza i taj rad
nismo obavili iako bi bio od posebnog naučnog i stručnog značenja.


Mi smo pažnju poklonili samo optimalnoj fazi i u njoj smo osnovali 4 primjerne
plohe, veličine svaka od 1 ha. Osnovni podaci s tih ploha prikazani su
u tabeli 2.


Osnovni podaci s primjernih ploha
Tabela 2
Šumarija Gospić


Gospodarska jedinica
Ramino korito — Šugarska duliba


Odjel
12 10,13 13 14,15


Broj primjerne plohe
LIII LIV LV LVI


Nadmorska visina u m
780 790 740 760


Ekspozicija
O N NO N


Inklinacija u stupnjevima
15 10 20 15


Broj stabala na hektaru
jela 4 8


bukva 524 688 371 378


javor
19 9


ukupno 524 707 375 395


Temeljnica na hektaru u ma
jela 0.03 0.31


bukva 49.05 46.94 45.68 47.19
javor 2.15 2.05
ukupno 49.05 49.09 45.71 49.55


Drvna masa na hektaru u m´
jela 3.39


bukva 635.46 486.91 635.08 654.89


javor 25.65 32.07


ukupno 635.46 512.56 635.08 690.35


Prsni promjer srednjeg stabla u cm
jela 9.7 22.9
bukva 34.5 29.5 39.6 39.9
javor 38.0 53.8
prosjek 34.5 29.7 39.4 39.9


Visina srednjeg stabla u m
bukva 25.9 19.9 26.1 26.1


Bonitet (prema Šurić-Pranjić)
bukva II/III III/IV II/III II/III


Omjer smjese prema broju stabala
jela 1 2


bukva 100 97 99 95
javor — 3 — 3




ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Na tim plohama proveli smo detaljna biljnosociološka, pedološka, sastojinska
i proizvodna istraživanja.


Ovdje ćemo opisati samo strukturna obilježja sastojina na tim plohama
i pomoću njih pokušati dokazati da je to prašuma u optimalnoj fazi.


Linije distribucija stabala po debljinskim i visinskim stepenima (tab. 3 i
si. 2) imaju na svim plohama zvonoliki oblik, sa širokim varijacionim područjem.
Smatramo da je to dokaz da je prašuma Ramino korito na plohama u
optimalnoj fazi.


Karakteristične vrijednosti linija distribucije stabala


Tabela 3
Debljin ska distribuciji a Vis inska distribucija
CO ro
roC
%
ro


f


Položaj
aritm.
sredine X


Položaj
aritm.
sredine X


c


o >«
o>
O


N


u




a


m


>w


ra


o>
.« «


CT!


OJ


g


S.S
"CS


N 0


crj U


Q


O a


« SH


s
LIII 85 0,31849 0,03469 39 0,52670 0,05004
LIV 90 0,26993 0,01869 24 0,56419 0,03777
LV 80 0,29707 0,05561 36 0,63493 0,02742
LVI 75 0,43208 0,04475 36 0,58929 0,05513


Položaj aritmetičke sredine debljinske distribucije na plohi LVI pokazuje,
da je distribucija gotovo simetrična. Prašuma se na toj plohi nalazi pri kraju
optimalne razvojne faze. Široka disperzija, posebno kod visinske distribucije,
podržava nas u uvjerenju da se radi o prašumi. Stabla se nisu po visini kumulirala
usko oko srednje vrijednosti. Ona se visinski široko rasipaju i ne čine
jedan sloj krošanja, značajan za jednodobne jednolične sastojine. Krošnje su
raspoređene u dosta širokom pojasu.


Ta višeslojnost može se vidjeti i na si. 3, na kojoj smo prikazali sa dvije
plohe prostorni raspored stabala na pruzi dužine 50 m i širine 10 m.


Na plohama nije ustanovljen mladi naraštaj, koji bi bio od značenja za
buduću sastojinu. Međutim, uz rub plohe LVI javlja se mladi naraštaj u raznim
stadijima. Iniciralo ga je postrano svjetlo, koje se javlja od otvora u sklopu
krošanja izvan plohe. I taj podatak ukazuje da se sastojina na plohi LVI
nalazi pri završetku optimalne faze i da je započela faza raspadanja.


Podaci o veličini i obliku krošanja pridonose, također, našem uvjerenju
da je predjel Ramino korito prašuma. Veličina i oblik krošanja te površina tla
zastrta krošnjama prikazana je u tabeli 4 i grafički na slici 4.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 8     <-- 8 -->        PDF

DEBLJIN5KA DISTRIBUCIJA


02 -relativni broj stabala


01
0 2VISINSKA
0 4 06 0 6
DISTRIBUCIJA
TO debljirski sicpem
««k*«*» «*«.
07 relativnistabala
broj/
i
´ / \ \
/ !
/ ´,!
! \\
, 11 / .´ .

i/ \ii
0A


0-2 04 0 6 06 relativnom odnosu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 9     <-- 9 -->        PDF

PROSTORNI RASPORED STABALA SI. 3


50m


10 20 30 AO 50 m
LEGENDA
KVALITET STABALA
doba r | Srednji los
SLO J


i II III | I II IH I li (II


i i Ü i « i i *




ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 10     <-- 10 -->        PDF

VELIČINA I OBLIK KROŠANJA


m


10
SI 4


LEGENDA
širine krošanja plohe LHI-LVl


_ J» —


dužine -" - LIII.LVAVI


— »5 — _ » > —


ploha LIV


— >» —


oblik plohe LHUV.LVI


_ >) — _ „-ploha LIV


s


J
10 20 30 40 50 60 prsni promjer u crn




ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Veličina i oblik krošanja


Tabela 4


Oznaka Debljinski stepen u cm
plohe 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75
Širina krošanja u ni (kš)


LIII-LVI 4.22 5.02 5.80 6.56 7.29 8.00 8.68 9.33 9,97 10.57 11.15 11.71 12.24 12.74


Dužina krošanja u m (kd)


LIII,


LV, LVI 1.8 3.8 5.5 6.7 7.6 8.4 9.0 9.5 10.0 10.3 10.6 10.9 11.2 11.3
LIV 2.7 4.4 5.6 6.4 7.1 7.6 8.0 8.4 8.6 8.8


Oblik krošania (kd:kš)
LIII, "*™"*´"~
LV, LVI 0.43 0.76 0.95 1.02 1.04 1.05 1.07 1.02 1.00 0.97 0.95 0.93 0.91 0.89


LIV 0.64 0.88 0.96 0.98 0.97 0.95 0.92 0.90 0.86 0.83


Ostali podaci u vezi s krošnjama su slijedeći:
Ploha LIII LIV LV LVI
Zastrta površina u %i 98 100 95 99
Površina horizontalne projekcije krošanja koja otpada
na 1 stablo m-> 18.7 14.1 25.3 25.1
Površina horizontalne projekcije krošanja koja otpada
na 1 m-´ temeljnice ttfi 200 204 208 200


Iz podataka tab. 4. se vidi da su krošnje dosta široke i duboke. Uspoređene
s krošnjama bukovih stabala jednoličnih jednodobnih sastojina one su znatno
šire i duže u istim ekološkim uvjetima. Krošnje su u prašumi i znatno oblije od
onih u jednodobnoj sastojini, jer je broj koji se dobije iz odnosa dužine i širine
krošanja niži u prašumi nego u jednodobnim šumama.


Zaključujući ovaj prikaz o predjelu Ramino korito, rezimirati ćemo zašto
smatramo da je taj predjel prava prašuma.


Predjel Ramino korito nalazi se na takovom položaju (iako blizu ceste)
da je do sada bila nemoguća bilo kakova organiziranija eksploatacija pa i u
najmanjim razmjerima. Šuma se dakle razvijala bez utjecaja čovjeka.


Uspoređuje li se današnji opis s opisom iz 1765. g. vidljivo je da se ta
šuma nije značajnije strukturno promijenila. Prema tome dio današnjih stabala
bukve rastao je već u to vrijeme. Razlika u starosti bukava je sigurno
vrlo velika.


U predjelu Ramino korito mogu se prepoznati i izdvojiti sve faze razvoja
prašume od pomlađivanja do raspadanja.


Optimalna faza koju smo istražili, nedvojbeno dokazuje da se radi o prašumi,
a ne jednodobnoj jednoličnoj sastojini:



razlika u starosti stabala je vrlo velika;

linija distribucije stabala po debljinskim i visinskim stepenima ima
zvonoliki oblik, ali je varijaciona širina velika, znatno veća nego u
jednodobnim sastojinama;
— oblik i veličina krošanja ukazuju da su se one razvijale drugačije nego
u jednodobnim jednoličnim sastojinama.


323




ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Zbog toga smatramo da bi se predjel Ramino korito ili njegov jedan dio
— odjeli 14 a, 15 a — trebali proglasiti šumskim rezervatom i u potpunosti
prepustiti prirodnom razvitku.


LITERATURA


Alikalfi ć F.: Prašurruski rezervat Peručice. Narodni šumar, 1965, Prašuma, Sum.
enciklopedija II, Zagreb, 1963,
Ani ć M.: Prikaz Mauve K. O građi sastojina, prirasnim odnosima i pomlađivanju
u prašumama galicijskih Karpata, Šumarski list, 1932,
Drin i ć P.: Taksacioni elementi sastojine jele, smrče i bukve prašumskog tipa, Radovi
Poljop. — šum. fakulteta, Univerziteta, Sarajevo, 1956,
Fukare k P.: Prašuma Peručica nekad i danas, Narodni šumar, 1965,
Fukare k P., Stefan ović V.: Prašuma Peručica i njena vegetacija, Radovi Poljop.-
šum. fakulteta, Univerziteta, Sarajevo, 1958,
Kos ović B.: Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Vel. Kapeli od
dalmatinske međe do Mrkoplja i Ogulina, šumarski list, 1915,
Kuša n S.: O bosansko-hercegovačkim prašumama, Šumarski list, 1923,
Leibundgu t H.: Über Zweck und Methodik der Struktur- und Zuwacksanalyse
von Urwäldern, Schweiz. Zeit. f. d. Forstwesen, 1959,


Mile tić Ž.: Gospodarsko značenje sastojina karaktera prašuma i postupak s njima,
Šumarski list, 1930, Istraživanja o strukturi bukovih sastojina karaktera prašume,
Šumarski list, 1930, Prašuma, uređivanje, Šum. enciklopedija II, Zagreb, 1963,


Mili n 2.: Istraživanje elemenata prašume u Južnom Kucaju, Glasnik Šumarskog
fakulteta, Beograd, 1954,


Mlinše k D.: Pomlajevanje in nekatere razvojne značilnosti bukovega in jelovega
mladovja v pragozdu na Rogu, Zbornik Biotehniške Fakultete Univerze, Ljubljana,
1967, Rast in sposobnost reagiranja pragozdne bukve, Zbornik Biotehniške
Fakultete, Univerze, Ljubljana, 1967, Verjüngung und Entwicklung der Dickungen
im Tannen- Buchen Urwald »Rog« (Slowenien). IUFRO Kongres Referate,
Band IV, München, 1967,


Pejovi ć D.: Prilog poznavanju strukture i prirasta u čistoj bukovoj sastojim karaktera
prašume u predjelu »Čosin grob« — Grdelička klisura, Šumarstvo, 1958.
Vajd a Z.: Prirodni tok obnove požarem uništene prašume, Šumarski list, 1943.


Zusammenfassung
Ramino korito — ein Buchenurwald


Im Aufsatz wird die Waldgegend von Ramino Korito im Gebiet des südlichen
Velebit-Gebirges geschildert. Nachdem die Daten über die geographischen, ökologischen
und waldwirtschaftlichen Verhältnisse angeführt werden, erläutert der
Autor, warum die Gegend von Ramino Korito als ein Buchenurwald angesehen
werden kann. Wenn auch diese Gegend in der Nähe der Strasse Gospić—Karlobag
liegt, ist dieselbe wegen der Lage der Gebirgsabhänge ganz aus dem Normalbetrieb
ausgeschieden und sogar vorn jeglichen Einfluss des Menschen isoliert. In den Wäldern
dieser Gegend sind alle Entwicklungsphasen des Urwaldes von der Verjüngung bis zum
Zerfall erkennbar. Die Mitarbeiter des Forstlichen Instituts führten die Untersuchungen
auf 4 Flächen durch, welche in der Optimalphase angelegt wurden. Diese
Untersuchungen bestätigen, dass es sich dabei um einen Urwald handelt. Die
Stammzahlverteilung nacb Stärke- und Höhenstufen veranschaulicht eine Glockenkurve
mit einer sehr grossen Variationsbreite, und all dies weist darauf hin, dass
es sich dabei nicht um einem gleichaltrigen und -förmigen Bestand, sondern um
einen Urwald in seiner Optimalphase handelt. Für die wissenschaftlichen Forschungen
würde es von grosser Bedeutung sein, wenn dieser Urwald oder ein Teil davon
der natürlichen Entwicklung überlassen worden wäre, da man in Jugoslawien
derzeit noch über eine sehr geringe Anzahl der ehaltenen Buchenurwälder verfüght.