DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Fitocenološko-ekološkom analizom možemo ustanoviti da vrste koje se javljaju samo u gospodarskim sastojinama ili u njima postižu svoj optimum, predstavljaju relativno termofilne elemente, bilo diferencijalne za subasocijaciju Fagetum croaticum montanum, bilo karakteristične za asocijaciju Querco-Carpinetum croaticum., ili su to, napokon, elementi reda Fagetalia koji u spomenutim zajednicama imaju svoj optimum (npr. Corylus avellana, Staphyllea pin- nata, Salvia glutinosa, Mercurialis perennis, Pulmonaria officinalis, Asarum europaeum i drugi). Drugim riječima, gospodarenje uvjetuje prodor i širenje razmjerno termofilnih »fagetalnih« elemenata čistih bukovih šuma ili mješovitih hrastovo-grabovih šuma u mješovite jelovo-bukove sastojine. Treće, neznatno, povećanje vrsta gospodarskih sastojina javlja se među karakterističnim vrstama razreda Querco-Fagetea. I to povećanje odražava istu zakonitost kao i prethodna dva, ali kako su to vrste najšire ekološke amplitude, one na šumsko gospodarske zahvate ne reagiraju u većoj mjeri. Vrlo je zanimljivo istaknuti da grupa diferencijalnih vrsta subasocijacije abietetosum nije uopće izmijenjena pod utjecajem gospodarenja (grafikon C u Tabeli 2). Ta je skupina, prema fitocenološkoj pripadnosti vrsta, razmjerno homogena. Vrsta Abics alba pripada, šire shvaćeno karakterističnim vrstama reda Fagetalia ili lokalno kao regionalno karakteristična vrsta različitih, acidofilnih asocijacija reda Vaccinio-Piceetalia. Vrste Picea excelsa, Oxalis acetosella, Nephrodium dilatatum, Galium rotundifolium te lokalno Cardamine trifolia i Circaea alpina su karakteristične vrste acidofilnih crnogoričnih šuma reda Vaccinio-Piceetalia. Vrsta Geranium robertianum je elemenat više manje nitrofilne vegetacije, ali je lokalno vrlo značajna diferencijalna vrsta subasocijacije abietetosum. Utjecaj gospodarenja na grupu navedenih diferencijalnih vrsta može teoretski biti trojak: ili se broj vrsta povećava, ili se smanjuje ili broj vrsta ostaje isti. Što se tiče povećanja broja vrsta, ono bi se moglo vršiti prvenstveno na račun acidofilnih, »piceetalnih« elemenata, ali kako subasocijaeija Fagetumcroaticum abietetosum na istraživanom području, a i na najvećem dijelu njena areala u Hrvatskoj, ne stoji u direktnim sindinamskim odnosima sa zajednicama reda Vaccinio-Piceetalia, postoje razmjerno malene mogućnosti useljavanja takvih vrsta, pogotovo kad se uzme u obzir činjenica da su to uglavnom izrazito acidofilne, borealne vrste, vrlo osjetljive na ekološke uvjete staništa. Druga je krajnost smanjenje broja vrsta pod utjecajem gospodarenja. To će se dogoditi u onim slučajevima kad se gospodarenjem edafski uvjeti i mikroklima toliko izmijene da se i razmjerno manje osjetljivi elementi (npr. Oxalis acetosella, Galium rotundifolium, Nephrodium dilatatum) počnu gubiti, što se može zapaziti u nekim razmjerno jako degradiranim sastojinama privatnih šuma Gorskoga Kotara. Činjenica da su broj diferencijalnih vrsta subasocijacije abietetosum i njihovi kvantitativni odnosi i u prašumskim i u gospodarskim sastojinama praktički jednaki, možemo zaključiti da gospodarske šume nisu u fitocenološkom smislu degradirane. Pretpostavimo li, pak, drugu mogućnost, tj. da su ipak degradirane, tada sastojine iz »Ćorkove uvale« ne bi odražavale prašumsko stanje jer bi i one u tom slučaju bile degradirane. |