DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 27 <-- 27 --> PDF |
ANALIZA FLORISTIČKOG SASTAVA Odmha se na početku može reći da su jelovo-bukove šume subas. Fagetumcroaticum abietetosum po broju vrsta neobično bogate. Međutim, usporedimo li prašumske sastojine s gospodarskima, možemo uočiti da su gospodarske sastojine, po broju vrsta, znatno bogatije. Tako u pojedinoj snimci prašumskog oblica zajednice Fagetum abietetosum nalazimo 35—44 vrste, a u pojedinim snimkama gospodarskog oblika te iste zajednice 62—73 vrste. Povećanje broja vrsta je razmjerno znatno i iznosi nešto preko 50°/o vrsta najbogatije prašumske snimke. Iz grafikona A u Tabeli 2 može se uočiti da je povećanje ukupnog broja vrsta u snimkama gospodarskih sastojina uglavnom konstantno, tj. ne postoje već oscilacije broja vrsta u pojedinim snimkama. Na temelju toga nameće se zaključak da je prašumski oblik zajednice Fagetum croaticum abietetosum floristički mnogo siromašniji od gospodarskog oblika pa prema tome gospodarenje uvjetuje apsolutno obogaćenje cjelokupnog florističkog sastava istraživane zajednice. Budući da svaka pojedina vrsta nema u zajednici isto značenje, zanimati će nas dalje na koji se način ostvaruje povećanje florističkog sastava pod utjecajem gospodarenja. Iz Tabele 1 i grafikona B u Tabeli 2 vidi se da se povećanje broja vrsta gospodarskih sastojina očituje već među karakterističnim vrstama asocijacije (Fagetum croaticum austräte). Od ukupno 16 karakterističnih vrsta, njih 10 je prisutno i u prašumskom i u gospodarskom obliku zajednice. Međutim, 6 vrsta je zastupljeno samo u gospodarskim sastojinama. Analiziramo li tih 6 vrsta, možemo utvrditi da samo Omphalodes verna ima svoj optimumm u opsegu jelovo- bukovih šuma. Ostalih 5 vrsta (Evonymus latifolius, Cardamine bulbifera, Cardamine ennaeaphyllos, CalamAntha grandiflora, Lamium orvala) imaju svoj optimum u subasocijaciji Fagetum croaticum montanum, u smislu I. H o r- v a t a (1938, 1962), dakle u jednoj razmjerno termofilnijoj grupaciji. Iz toga možemo zaključiti da povremeno i redovito otvaranje sklopa pogoduje izvjesnom širenju onih elemenata koji su u pravilu rasprostranjeni u čistim bukovim šumama nižih, relativno toplijih položaja. Isto je tako potrebno istaknuti da organizirano preborno gospodarenje u opsegu u kom se vrši na istraživanom području, ne eleminira niti jednu vrstu ove skupine, pa praktički i nema karakteristične vrste koja bi bila isključivo vezana na prašumske sastojine. Doduše, takva je u Tabeli 1 vrsta Cardamine chelidonia koja nije nađena u istraživanim gospodarskim sastojinama Male Kapele, ali je zato razmjerno česta u šumama kako širega područja Nacionalnog parka Plitvička jezera, tako i Senjskoga bila i Velebita. Drugo, mnogo izrazitije povećanje broja vrsta u gospodarskim sastojinama javlja se među karakterističnim vrstama sveze Fagion illyricum i reda Fagetalia. To je opsežna skupina biljnih vrsta relativno široke ekološke amplitude pa većinu takvih vrsta nalazimo u sastavu mezofilnih šuma od nizinskog sve do pretplaninskog pojasa, na podlozi neutralnih ili slabo kiselih tala. Ta je skupina u istraživanim sastojinama zastupljena s ukupno 46 vrsta, od kojih je 20 vrsta zastupljeno i u prašumskim i u gospodarskim sastojinama, dok su 22 vrste nazočne samo u gospodarskim sastojinama, a 4 vrste dolaze doduše i u gospodarskim sastojinama, ali su u ovim posljednjim ili stalnije ili je njihova pokrovnost u njima znatno veća. |