DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 23 <-- 23 --> PDF |
skoga i brežuljkastog pojasa vrsti Carpinus betulus i nekim »karpinentalnim« elementima pridaje veliko značenje (npr. R. Tüxe n 1937, E. Oberdor f e r 1957, I. H o r v a t 1962, M. Wraber 1964 i mnogi drugi). Nešto je povoljnija situacija u opsegu različitih tipova bukovih i jelovih žurna brdskog i gorskog pojasa, odnosno u opsegu acidofilnih crnogoričnih šuma pretplaninskog pojasa, jer je tu utjecaj čovjeka bio razmjerno manji. Naime, opće klimatske prilike brdskoga, a pogotovo gorskog i pretplaninskog pojasa ne dozvoljavaju razvoj najvećega broja prehrambeno važnih poljoprivrednih kultura pa je čovjek na nižem stupnju tehničkog razvoja takva područja u pravilu izbjegavao. Zahvaljujući tome, mi još i danas možemo u pojedinim dijelovima Evrope naći više manje prašumske oblike vegetacije, pogotovo mješovitih jelovo-bukovih šuma ili pretplaninskih šuma smreke. Takvi nam prašumski oblici šumske vegetacije mogu tada poslužiti za osnovna istraživanja zakonitosti što se odražavaju u prašumama sjeverne hemisfere, koje se u nizu karakteristika razlikuju od tropskih prašuma. Kako i na području Hrvatske postoji nekoliko, razmjerno dobro uščuvanih prašumskih kompleksa, od kojih su zaštićeni »Corkova uvala« u Nacionalnom parku Plitvička jezera i »Plješivička uvala« na Plješivici, bilo je moguće u fitocenološka istraživanja uključiti i prašumski oblik vegetacije. Kad je pred nekoliko godina »Međunarodno istočnoalpsko-dinarsko društvo za istraživanje vegetacije« održalo simpozij o jugoistočno-evropskim prašumama, u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, na području prašumskog kompleksa Peručice, imao sam prilike iznijeti i neke rezultate vlastitih istraživanja fitocenoloških prilika prašumskog rezervata »Corkova uvala« u Hrvatskoj (I. Trinajsti ć 1970). Kako sam paralelno s navedenim istraživanjima proučavao i biljnogeografske odnose šumske vegetacije toga dijela Hrvatske (I. Trinajstić 1967, 1970a, I. Trinajstić — I. Suga r 1968), postavilo se pitanje postoji li razlika u florističkom sastavu prašumskih i gospodarskih oblika jedne te iste šumske zajednice, subasocijacije Fagetum croaticum australe abietetosum, — odnosno na koji način i u kojoj mjeri gospodarenje utječe na promjenu sastava prašumskog tipa vegetacije? Neke osnovne spoznaje u vezi s tim pitanjima iznio sam i na Simpoziju o jugoistočno-evropskim prašumama (I. Trinajsti ć 1970). METODIKA ISTRAŽIVANJA Kao osnovica za istraživanje neke biljne zajednice služi, kao što je ponato, fitocenološka snimka (I. H o r v a t i suradnici 1950). Ona u sebi sadrži sve biljne vrste jedne određene jedinice površine, s oznakama kvantitativnog učešća i socijabilnosti svake od njih. Kvantitativno učešće i socijabilnost označuju se oznakom »kombinirane procjene«. To su dva broja od 1—5 međusobno odijeljena točkom. Prvi broj označuje pokrovnost, bez obzira na broj individua dotične vrste, i svaka jedinica vrijedi ± 20°/o površine izabrane plohe. Drugi broj označuje socijabilitet pa npr. broj 1 označuje da dotična biljka raste pojedinačno, broj 2 da raste u busenima, broj 3 da raste u većim ili manjim jastucima ili skupinama itd. Ako je jedna vrsta u snimci vrlo rijetka označuje se oznakom » + «, što znači da biljka u snimci praktički ne zauzima nikakvu površinu ili se ta površina može zanemariti, a osim toga dotična biljka raste pojedinačno. |