DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 22 <-- 22 --> PDF |
UDK 634.0.228: 634.0.187 Fagetum croaticum abietetosum Horvat O REZULTATIMA KOMPARATIVNIH ISTRAŽIVANJA FLORISTIČKOG SASTAVA PRAŠUMSKIH I GOSPODARSKIH SASTOJINA ZAJEDNICE FAGETUM CROATICUM ABIETETOSUM HT. U HRVATSKOJ Dr. IVO TRINAJSTIC UVOD Već je odavno općenito prihvaćena činjenica da terminalni oblik u progresivnom razvoju vegetacije na Zemlji predstavlja šumska vegetacija. Isto je tako poznata činjenica da recentne klimatske prilike na površini Zemlje ne dozvoljavaju u svim područjima razvoj šumske vegetacije pa u takvim područjima nije šuma terminalni oblik vegetacije, već su to različite zajednice travnjaka, izgrađene od zeljastih biljaka ili pak tundra, izgrađene pretežno od taložnih oblika. Za najveći dio Evrope, izuzev najviših planinskih lanaca i eventualno manjih, ograničenih dijelova istočne Evrope, terminalni oblik u procesu razvoja vegetacije predstavlja šuma. Tokom posljednjega stoljeća ta je, recentna, šumska vegetacija Evrope razmjerno dobro proučena pa su nam danas poznate najvažnije zakonitosti u horizontalnom i vertikalnom raščlanjenju šumskog pokrova Evrope, floristički sastav najvećega dijela šumskih zajednica, kao i odnos šumske vegetacije prema nekim abiotskim i biotskim faktorima (npr. klimi, tlu, utjecaju čovjeka, stoke itd.). Budući da su moderna fitocenološka istraživanja veći dio šumskog vegetacijskog pokrova Evrope zatekla u znatnoj mjeri antropogeno — pozitivno ili negativno — izmijenjenim, u odnosu na prvotno — prašumsko stanje, pokušalo se u novije vrijeme izvršiti rekonstrukciju prvotnoga, prašumskog oblika šumske vegetacije. Toj rekonstrukciji naročito su pripomogli rezultati polenske analize, a ti isti rezultati poslužili su, također, i za rekonstrukciju paleovegetacijskih prilika koje su u Evropi vladale tokom holocena, a negdje i tokom ranijih faza kvartara (neki dijelovi pleistocena). Sto se tiče stupnja degradacije šumskog vegetacijskog pokrova, najteža je situacija u nizinskom i brežuljkastom (kolinom) pojasu, jer su tu uvjeti za aktivnost čovjeka najpovoljniji pa je najveći dio šumske vegetacije iskrčen, a tako dobivene površine iskorištene za poljoprivrednu proizvodnju. Preostale sastojine šuma nizinskoga i brežuljkastog pojasa, također, su antropogeno izmijenjene pa je njihov floristički sastav, a pogotovo kvantitativni odnosi pojedinih, naročito drvenastih elemenata u njima, dobrim dijelom promijenjen. Pokazalo se da u sastavu takvih šuma obični grab, Carpinus betulus, poprima sve značajniju ulogu pa se u fitocenološkoj klasifikaciji recentnih šuma nizin |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 23 <-- 23 --> PDF |
skoga i brežuljkastog pojasa vrsti Carpinus betulus i nekim »karpinentalnim« elementima pridaje veliko značenje (npr. R. Tüxe n 1937, E. Oberdor f e r 1957, I. H o r v a t 1962, M. Wraber 1964 i mnogi drugi). Nešto je povoljnija situacija u opsegu različitih tipova bukovih i jelovih žurna brdskog i gorskog pojasa, odnosno u opsegu acidofilnih crnogoričnih šuma pretplaninskog pojasa, jer je tu utjecaj čovjeka bio razmjerno manji. Naime, opće klimatske prilike brdskoga, a pogotovo gorskog i pretplaninskog pojasa ne dozvoljavaju razvoj najvećega broja prehrambeno važnih poljoprivrednih kultura pa je čovjek na nižem stupnju tehničkog razvoja takva područja u pravilu izbjegavao. Zahvaljujući tome, mi još i danas možemo u pojedinim dijelovima Evrope naći više manje prašumske oblike vegetacije, pogotovo mješovitih jelovo-bukovih šuma ili pretplaninskih šuma smreke. Takvi nam prašumski oblici šumske vegetacije mogu tada poslužiti za osnovna istraživanja zakonitosti što se odražavaju u prašumama sjeverne hemisfere, koje se u nizu karakteristika razlikuju od tropskih prašuma. Kako i na području Hrvatske postoji nekoliko, razmjerno dobro uščuvanih prašumskih kompleksa, od kojih su zaštićeni »Corkova uvala« u Nacionalnom parku Plitvička jezera i »Plješivička uvala« na Plješivici, bilo je moguće u fitocenološka istraživanja uključiti i prašumski oblik vegetacije. Kad je pred nekoliko godina »Međunarodno istočnoalpsko-dinarsko društvo za istraživanje vegetacije« održalo simpozij o jugoistočno-evropskim prašumama, u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, na području prašumskog kompleksa Peručice, imao sam prilike iznijeti i neke rezultate vlastitih istraživanja fitocenoloških prilika prašumskog rezervata »Corkova uvala« u Hrvatskoj (I. Trinajsti ć 1970). Kako sam paralelno s navedenim istraživanjima proučavao i biljnogeografske odnose šumske vegetacije toga dijela Hrvatske (I. Trinajstić 1967, 1970a, I. Trinajstić — I. Suga r 1968), postavilo se pitanje postoji li razlika u florističkom sastavu prašumskih i gospodarskih oblika jedne te iste šumske zajednice, subasocijacije Fagetum croaticum australe abietetosum, — odnosno na koji način i u kojoj mjeri gospodarenje utječe na promjenu sastava prašumskog tipa vegetacije? Neke osnovne spoznaje u vezi s tim pitanjima iznio sam i na Simpoziju o jugoistočno-evropskim prašumama (I. Trinajsti ć 1970). METODIKA ISTRAŽIVANJA Kao osnovica za istraživanje neke biljne zajednice služi, kao što je ponato, fitocenološka snimka (I. H o r v a t i suradnici 1950). Ona u sebi sadrži sve biljne vrste jedne određene jedinice površine, s oznakama kvantitativnog učešća i socijabilnosti svake od njih. Kvantitativno učešće i socijabilnost označuju se oznakom »kombinirane procjene«. To su dva broja od 1—5 međusobno odijeljena točkom. Prvi broj označuje pokrovnost, bez obzira na broj individua dotične vrste, i svaka jedinica vrijedi ± 20°/o površine izabrane plohe. Drugi broj označuje socijabilitet pa npr. broj 1 označuje da dotična biljka raste pojedinačno, broj 2 da raste u busenima, broj 3 da raste u većim ili manjim jastucima ili skupinama itd. Ako je jedna vrsta u snimci vrlo rijetka označuje se oznakom » + «, što znači da biljka u snimci praktički ne zauzima nikakvu površinu ili se ta površina može zanemariti, a osim toga dotična biljka raste pojedinačno. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 24 <-- 24 --> PDF |
TABELA 1 AS. FAGETUM CROATICUM AUSTRALE Ht. SUBAS. ABIETETOSUM Ht. 1938 Broj snimke (Nr. d. Aufn.): 1 2 3 4 5 6 7 8 Nalazište (Fundort): Ćorkova iuvala Mala Kapela Veličina snimke (Grösse d. Aufn.): 500 500 500 1000 500 500 500 1000 Nardmorska visina (Höhe ü. Meer.): 930 870 830 700 800 790 870 700 0 0 0 N NW NNO NNW — Ukupni broj vrsta (Artenzahl): 35 44 40 73 69 70 62 62 Broj vrsta(Artenzahl izvan Tabele ausserhalb d. Tab.): 1 4 5 8 0 0 6 7 KARAKTERISTIČNE VRSTE ASOCIJACIJEII. (ASS. CHAR.): II. Rhamnus fallax Lonicera alpigena Daphne laureola + + + + 1.1 1.2 + 1.1 + III. Aremonia agrimonioides Polystichum lobatum Cardamine polyphylla Cardamine waldsteinii + .2 3.3 1.2 +.2 1.2 + .3 + .3 1.1 2.3 + + 2.2 1.1 + 2.2 1.1 + + .2 ( + ) + Ruscus hypoglossum Elymus europaeus Cardamine chelidonia + + + + + + + II. Evonymus latifolius + + + + III. Omphalodes verna Calamintha grandiflora Cardamine ennaeaphyllos Lamium orvala Cardamine bulbifera 2.3 1.1 + + + 3.3 + 1.1 2.1 1.3 3.3 + +2.2 1.1 + +1.1 + 2.3 1.1 + ( + ) DIFERENCIJALNE VRSTE SUBASOCIJACIJEAbietetosum: (SUBASS. DIFF.): I. Abies alba 3.3 3.3 3.3 3.3 2.3 3.3 2.1 4.4 Picea excelsa + + + + + II. Abies alba 2.2 2.2 1.1 1.1 + + 1.1 III. Oxalis acetosella 3.3 3.3 1.3 2.3 2.3 2.3 3.3 3.3 Abies alba Nephrodium dilatatum Galium rotundifolium Geranium robertianum Cardamine trifolia Circaea alpina + + 1.2 + + + 1.2 + .2 + .3 3.3 + + .2 + .3 + 2.3 + + .2 3.3 2.3 + + .2 1.1 + +1.1 1.1 + + +1.3 1.2 + + + + + + + + + +2.3 + + + KARAKTERISTIČNE VRSTE SVEZE I REDAu. O. CHAR.): (VERB. CHAR. Fagion illyricum i Fagetalia: I. Fagus silvatica 2.1 3.3 2.3 2.2 3.3 3.3 3.3 1.1 II. Fagus silvatica Rubus hirtus Daphne mezereum + 1.1 + 2.2 +1.1 + + + + 2.2 + 1.1 + + + + + 1.1 1.1 + + 2.3 + 336 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Broj snimke (Nr. d. Aufn.): [II. Asperula odorata + .3 1.3 1.2 1.2 + 3.3 1.2 + .3 Sanicula europaea + + + 1.2 1.2 + + + .2 Athyrium filix foemina 2.2 + + .2 + .2 + .2 + .2 + .2 Phyllitis scolopendrium 1.2 + .2 + + .2 + .2 + + .2 Epilobium montanum + + + + + + + Paris quadrifolia + + + + + + + Seriecio nemoransis + + 1.2 2.2 + + Stellaria nemorum 1.2 1.1 + + + ( + .3) Acer pseudoplatanus + + + + + + Euphorbia amygdaloides Lamiastrum luteum + + + + + + + <+) + + + Scrophularia nodosa + + + + Lathyrus vernus + + + Neottia nidus avis + + + Polygonatum verticillatum + + Asplenium adiantum nigrum + Silene nemoralis + I. Acer pseudoplatanus ( + ) + + 1.1 + IL Corylus avellana Lonicera xylosteum Acer pseudoplatanus Staphylea pinnata Tilia platyphyllos Ribes grossularia II. Salvia glutinosa Carex silvatica Arum maculatum Nephrodium filix mas Actaea spicata Pulmonaria officinalis Mercurialis perennis Asarum europaeum Piatanthera bifolia Ranunculus lanuginosus Doronicum austriacum + + + .2 + + 1.2 1.2 + + 3.1 1.2 + 1.2 + +3.3 2.3 + 2.3 1.2 + 1.1 3.1 + .2 + 1.2 + + + + .2 + 1.1 2.3 1.2 + + + 1.1 + .2 + 1.2 + + + + + 1.1 2.3 + .2 (+) + + + + .2 + +1.2 + .2 + + .2 + .3 + .2 + + .2 + + (+) + Phyteuma spicatum Geranium phaeum Lunaria rediviva Polygonatum multiflorum Lilium martagon Adoxa moschatelina + + (+) + O( + ) + + + + Haquetia epipactis Isopyrum thalictroides Helleborine latifolia + + + KARAKTERISTIČNE VRSTE RAZREDA (KLL. CHAR.) Querco-Fagetea: II. Sambucus nigra + + + + + III. Viola silvestris Myosotis silvatica Circaea lutetiana Mycelis muralis + + .3 + i 1.2 + + 1.1 + + + 2.1 + + + + + + + + + + + + + |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Broj snimke (Nr. d. Aufn.): 1 2 3 4 5 6 7 8 II. Crataegus monogyna III. Campanula trachelium Melica uniflora Anemone nemorosa Cyclamen purpurascens Symphytum tuberosum Geum urbanum + + .2 + + + .3 + ( + ) + .2 + + ++ + .3 + + + .2 + + PRATILICE (BEGLEITER): II. Sorbus aucuparia III. Solanum dulcamaraFragaria vescaPolypodium vulgare Scopolia carniolica Gentiana asclepiadea Verathrum album Maianthemum bifolium Veronica officinalis Prenanthes purpurea + 4-+ + .2 + 1.2 + + + + + + + ( + ) +1.3 + + .3 + + + + +2.3 + 1.1 + .3 + + + + +.; + I = Sloj drveća (Baumschiebt), II Sloj grmlja (Strauchschicht), III = Sloj niskog rašća (Krautschicht). Sve su snimke ujedinjene u Tabelu 1 i to tako da su 3 snimke prašumskih sastojina grupirane u prvu kolonu, a 5 snimaka gospodarskih sastojina u drugu kolonu. Floristički sastav prašumskih sastojina proučavan je u »Corkovoj uvali«. Vegetacijske snimke reprezentiraju više manje jednolično obraštene dijelove sastojina pa bi odgovarale optimalnoj razvojnoj fazi u procesu razvitka prašume. Floristički sastav gospodarskih sastojina proučavan je na susjednom, zapadnom dijelu Male Kapele i to na potezu Modruš—Jezerane. Na tom prostoru odabrano je pet više manje homogenih dijelova sastojina, tamo gdje se ne vide tragovi svježih sječa. Biljne su vrste u Tabeli raspoređene u slijedeće grupe: Karakteristične vrste asocijacije, Diferencijalne vrste subasocijacije, Karakteristične vrste sveze i reda, Karakteristične vrste razreda i Pratilice. Unutar ovih grupa karakterističnih vrsta, gdje je došlo do pojave takvih biljaka koje su značajne samo za gospodarske sastojine, razdijeljene su one na skupinu vrsta značajnih i za prašumske i za gospodarske sastojine te na skupinu značajnu samo za gospodarske sastojine. Skupina takvih karakterističnih vrsta ujedno je, radi bolje preglednosti, još je i uokvirena. Grafikoni (Tabela 3 i 4) koji prikazuju pokrovnost pojedinih, gospodarski važnih vrsta sastavljeni su na taj način da su na ordinati označene pokrovnosti, tj. prvi broj kombinirane procjene (1—5), a na apscisi su nanesene snimke (1—8). U snimkama gdje je pojedina vrsta prisutna, ali bez »pokrovnosti«, označeno je to oznakom » + «. 338 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 27 <-- 27 --> PDF |
ANALIZA FLORISTIČKOG SASTAVA Odmha se na početku može reći da su jelovo-bukove šume subas. Fagetumcroaticum abietetosum po broju vrsta neobično bogate. Međutim, usporedimo li prašumske sastojine s gospodarskima, možemo uočiti da su gospodarske sastojine, po broju vrsta, znatno bogatije. Tako u pojedinoj snimci prašumskog oblica zajednice Fagetum abietetosum nalazimo 35—44 vrste, a u pojedinim snimkama gospodarskog oblika te iste zajednice 62—73 vrste. Povećanje broja vrsta je razmjerno znatno i iznosi nešto preko 50°/o vrsta najbogatije prašumske snimke. Iz grafikona A u Tabeli 2 može se uočiti da je povećanje ukupnog broja vrsta u snimkama gospodarskih sastojina uglavnom konstantno, tj. ne postoje već oscilacije broja vrsta u pojedinim snimkama. Na temelju toga nameće se zaključak da je prašumski oblik zajednice Fagetum croaticum abietetosum floristički mnogo siromašniji od gospodarskog oblika pa prema tome gospodarenje uvjetuje apsolutno obogaćenje cjelokupnog florističkog sastava istraživane zajednice. Budući da svaka pojedina vrsta nema u zajednici isto značenje, zanimati će nas dalje na koji se način ostvaruje povećanje florističkog sastava pod utjecajem gospodarenja. Iz Tabele 1 i grafikona B u Tabeli 2 vidi se da se povećanje broja vrsta gospodarskih sastojina očituje već među karakterističnim vrstama asocijacije (Fagetum croaticum austräte). Od ukupno 16 karakterističnih vrsta, njih 10 je prisutno i u prašumskom i u gospodarskom obliku zajednice. Međutim, 6 vrsta je zastupljeno samo u gospodarskim sastojinama. Analiziramo li tih 6 vrsta, možemo utvrditi da samo Omphalodes verna ima svoj optimumm u opsegu jelovo- bukovih šuma. Ostalih 5 vrsta (Evonymus latifolius, Cardamine bulbifera, Cardamine ennaeaphyllos, CalamAntha grandiflora, Lamium orvala) imaju svoj optimum u subasocijaciji Fagetum croaticum montanum, u smislu I. H o r- v a t a (1938, 1962), dakle u jednoj razmjerno termofilnijoj grupaciji. Iz toga možemo zaključiti da povremeno i redovito otvaranje sklopa pogoduje izvjesnom širenju onih elemenata koji su u pravilu rasprostranjeni u čistim bukovim šumama nižih, relativno toplijih položaja. Isto je tako potrebno istaknuti da organizirano preborno gospodarenje u opsegu u kom se vrši na istraživanom području, ne eleminira niti jednu vrstu ove skupine, pa praktički i nema karakteristične vrste koja bi bila isključivo vezana na prašumske sastojine. Doduše, takva je u Tabeli 1 vrsta Cardamine chelidonia koja nije nađena u istraživanim gospodarskim sastojinama Male Kapele, ali je zato razmjerno česta u šumama kako širega područja Nacionalnog parka Plitvička jezera, tako i Senjskoga bila i Velebita. Drugo, mnogo izrazitije povećanje broja vrsta u gospodarskim sastojinama javlja se među karakterističnim vrstama sveze Fagion illyricum i reda Fagetalia. To je opsežna skupina biljnih vrsta relativno široke ekološke amplitude pa većinu takvih vrsta nalazimo u sastavu mezofilnih šuma od nizinskog sve do pretplaninskog pojasa, na podlozi neutralnih ili slabo kiselih tala. Ta je skupina u istraživanim sastojinama zastupljena s ukupno 46 vrsta, od kojih je 20 vrsta zastupljeno i u prašumskim i u gospodarskim sastojinama, dok su 22 vrste nazočne samo u gospodarskim sastojinama, a 4 vrste dolaze doduše i u gospodarskim sastojinama, ali su u ovim posljednjim ili stalnije ili je njihova pokrovnost u njima znatno veća. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 28 <-- 28 --> PDF |
ao 70 60 50 40 30 20 10 10 . 10 . 40 30 20 4 10 10 10 1 232 567 8 Graf. 1. Grafički prikaz kvantitativnih odnosa pojedinih kategorija vrsta subas. Fagetum croaticum abieteiosum Ht. Graphische Darstellung der kvantitativen Beziehungen der einzelnen Kategorien der Arten der Subass. Fagetum croaticum abietetosum Ht. Legenda: A — Ukupni broj vrsta (Gesamtartenzahl) B — Karakteristične vrste asocijacije (Ass. Char.) C — Diferencijalne vrste subasocijacije (Diff. Subass.) D — Karakteristične vrste sveze i reda (Verb. Char. u. O. Char.) E — Karakteristične vrste razreda (Kll. Char.) F — Pratilice (Bgl.) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Fitocenološko-ekološkom analizom možemo ustanoviti da vrste koje se javljaju samo u gospodarskim sastojinama ili u njima postižu svoj optimum, predstavljaju relativno termofilne elemente, bilo diferencijalne za subasocijaciju Fagetum croaticum montanum, bilo karakteristične za asocijaciju Querco-Carpinetum croaticum., ili su to, napokon, elementi reda Fagetalia koji u spomenutim zajednicama imaju svoj optimum (npr. Corylus avellana, Staphyllea pin- nata, Salvia glutinosa, Mercurialis perennis, Pulmonaria officinalis, Asarum europaeum i drugi). Drugim riječima, gospodarenje uvjetuje prodor i širenje razmjerno termofilnih »fagetalnih« elemenata čistih bukovih šuma ili mješovitih hrastovo-grabovih šuma u mješovite jelovo-bukove sastojine. Treće, neznatno, povećanje vrsta gospodarskih sastojina javlja se među karakterističnim vrstama razreda Querco-Fagetea. I to povećanje odražava istu zakonitost kao i prethodna dva, ali kako su to vrste najšire ekološke amplitude, one na šumsko gospodarske zahvate ne reagiraju u većoj mjeri. Vrlo je zanimljivo istaknuti da grupa diferencijalnih vrsta subasocijacije abietetosum nije uopće izmijenjena pod utjecajem gospodarenja (grafikon C u Tabeli 2). Ta je skupina, prema fitocenološkoj pripadnosti vrsta, razmjerno homogena. Vrsta Abics alba pripada, šire shvaćeno karakterističnim vrstama reda Fagetalia ili lokalno kao regionalno karakteristična vrsta različitih, acidofilnih asocijacija reda Vaccinio-Piceetalia. Vrste Picea excelsa, Oxalis acetosella, Nephrodium dilatatum, Galium rotundifolium te lokalno Cardamine trifolia i Circaea alpina su karakteristične vrste acidofilnih crnogoričnih šuma reda Vaccinio-Piceetalia. Vrsta Geranium robertianum je elemenat više manje nitrofilne vegetacije, ali je lokalno vrlo značajna diferencijalna vrsta subasocijacije abietetosum. Utjecaj gospodarenja na grupu navedenih diferencijalnih vrsta može teoretski biti trojak: ili se broj vrsta povećava, ili se smanjuje ili broj vrsta ostaje isti. Što se tiče povećanja broja vrsta, ono bi se moglo vršiti prvenstveno na račun acidofilnih, »piceetalnih« elemenata, ali kako subasocijaeija Fagetumcroaticum abietetosum na istraživanom području, a i na najvećem dijelu njena areala u Hrvatskoj, ne stoji u direktnim sindinamskim odnosima sa zajednicama reda Vaccinio-Piceetalia, postoje razmjerno malene mogućnosti useljavanja takvih vrsta, pogotovo kad se uzme u obzir činjenica da su to uglavnom izrazito acidofilne, borealne vrste, vrlo osjetljive na ekološke uvjete staništa. Druga je krajnost smanjenje broja vrsta pod utjecajem gospodarenja. To će se dogoditi u onim slučajevima kad se gospodarenjem edafski uvjeti i mikroklima toliko izmijene da se i razmjerno manje osjetljivi elementi (npr. Oxalis acetosella, Galium rotundifolium, Nephrodium dilatatum) počnu gubiti, što se može zapaziti u nekim razmjerno jako degradiranim sastojinama privatnih šuma Gorskoga Kotara. Činjenica da su broj diferencijalnih vrsta subasocijacije abietetosum i njihovi kvantitativni odnosi i u prašumskim i u gospodarskim sastojinama praktički jednaki, možemo zaključiti da gospodarske šume nisu u fitocenološkom smislu degradirane. Pretpostavimo li, pak, drugu mogućnost, tj. da su ipak degradirane, tada sastojine iz »Ćorkove uvale« ne bi odražavale prašumsko stanje jer bi i one u tom slučaju bile degradirane. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 30 <-- 30 --> PDF |
KVANTITATIVNI ODNOSI GOSPODARSKI VAŽNIH VRSTA U istraživanim mješovitim jelovo-bukovim šumama subas. Fagetum croaticum abietetosum gospodarski su, za produkciju drvne mase, važne slijedeće vrste: jela (Abies alba), bukva (Fagus silvatica), smreka (Picea excelsa) i gorski javor (Acer pseudoplatanus). Jela i bukva su vrste koje i prema stupnju stalnosti i prema pokrovnosti dominiraju, kako u prašumskim, tako i u gospodarskim sastojinama. Ta se dominacija ističe naročito u sloju drveća, a zatim u sloju grmlja, dok u sloju niskog rašća (klijanci i podmladak) praktičkinema tih vrsta što je značajno s gledišta podmlađivanja. (Tabela 3 i grafikoni C i F). Fagus silvatica i r 1 B + + +- 1 1+ 1 + +-«-+! Abies alba D fc__±j i + -f + : + ± + + Graf. 2. Grafički prikaz kvantitativnih odnosa vrsta Fagus silvatica i Abies alba Graphische Darstellung der Kvantitativen Beziehungen der Arten Fagus silvatica und Abies alba |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Smreka je i u prašumskim i u gospodarskim sastojinama vrlo rijetka i javlja se uglavnom pojedinačno pa navedene šume možemo smatrati jelovobukovim šumama, a ne jelovo-bukovo-smrekovim. Ukoliko se mjestimično i javi smreka u obliku manjih, sklopljenih sastojina, što se često može sresti, u zavisnosti s reljefom (veće ili manje depresije), takve sastojine treba smatrati jednim od oblika smrekovih šuma ili njihovim fragmentom. U njima skoro u pravilu pridolaze tipični »piceetalni« elementi (npr. Lycopodium annotinum, Vactinium myrtilus, Goodiera repens, Blechnum spicant i neki drugi) i ne Picea excelsa + 4 B 4- 4 Acer pseudoplatanus + +| 14 4 4 4 4-4-4 + 4 Graf. 3. Grafički prikaz kvantitativnih odnosa vrsta Picea excelsa i Acer pseudoplatanus Graphische Darstellung der kvantitativen Beziehung der Arten Picea excelsa und Acer pseudoplatanus |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 32 <-- 32 --> PDF |
smije ih se poistovjetiti s okolnim sastojinarna jelovo-bukovih šuma, bez obzira kako malenu površinu zauzimale. Pojava i zastupljenost gorskoga javora (Tabela 4 grafikoni D—F) zaslužuje naročitu pažnju. On je nazočan u sva tri sloja, tj. u sloju drveća, sloju grmlja i sloju niskoga rašća, ali ne podjednako u prašumskim i gospodarskim sastojinarna. U sloju niskog rašća (Grafikon F), u obliku klijanaca i podmlatka, nalazimo ga i u prašumskim i u gospodarskim sastojinarna više manje jednolično zastupljenog. U sloju grmlja (Grafikon E), a isto tako i u sloju drveća (Grafikon D) nalazimo gorski javor samo u gospodarskim sastojinarna pa moemo pretpostaviti da gospodarenje pogoduje njegovu širenju. DISKUSIJA Kod analize florističkog sastava jelovo-bukovih šuma uočene su znatne razlike između prašumskih i gospodarskih sastojina. Da li se tu radi o zakonitosti ili slučajnosti, s obzirom na pojedine kategorije karakterističnih vrsta, vrlo je teško reći, jer je u stvari istražen samo jedan »uzorak«. Analogna, komparativna istraživanja po istom ili sličnom principu, korigirala bi, vrlo vjerojatno, neke spoznaje, ali bi isto tako neke i potvrdila pa će tek dalja straživanja drugih prašumskih kompleksa, u opsegu jelovo-bukovih šuma pokazati stvarnu zakonitost u promjenama florističkog sastava koje se javljaju pod utjecajem gospodarenja. Međutim, za razmjerno ograničeno područje jelovo- bukovih šuma Hrvatske, kad nam na raspolaganju ne stoje veće površine prašuma u različitim dijelovima areala tih šuma, možemo ipak pokušati navedene činjenice iskoristiti za donošenje određenih zaključaka. Za nauku je — uz netom iznijetu mogućnost korekcije — vrlo važna spoznaja da gospodarske sastojine subas. Fagetum croaticum abietetosum nisu u jačoj mjeri degradirane, već su po svom sastavu vrlo bliske prašumskim sastojinarna, samo su od njih nešto bogatije po broju vrsta, ali isključivo na elementima šumske vegetacije. Prodor stranih vrsta (npr. Atropa belladona, Chamaenerion angustrifolium, Rubus ideaeus, Sambucus racemosa i drugi), praktički se može zanemariti. Gledajući dakle s čisto prirodoznanstvenog gledišta, mnoge naše gospodarske jelovo-bukove šume mogu se smatrati, također, samo jednom fazom u razvoju prašume i to »gospodarskom fazom«. Ta se faza na današnjem stupnju eksploatacije nalazi na završetku »optimalne faze« u razvoju prašume, a u nekim sastojinarna susrećemo još i prve stadije »faze starenja «. Intenzivnija eksploatacija od današnje, tj. smanjenje graničnog deb- Ijinskog stupnja u odnosu na današnje stanje, »gospodarska faza« će se pomicati sve više prema »fazi pomlađivanja« i u jednom trenutku će dovesti do biološke degradacije pojedinih sastojina. Takvu situaciju uostalom možemo i susresti, pogotovo uz davno otvorene šumske komunikacije i u blizini jačih prerađivačkih centara (pilana), kao što je npr. slučaj s nekim predjelima Dragomlja, sjeverozapadno od Delnica. Gledano s teoretsko fitocenološkog gledišta, degradacija može nastupiti povećanjem učešća jele na račun bukve ili bukve na račun jele. Prvo se događalo u društvenim šumama i u zapadnom dijelu areala jelovo-bukovih šuma (istočno približno do linije Plitvička jezera—Dabar—Letinac—Drežnica—Krivi put), a drugo u privatnim šumama i istočno od navedene linije, također, u dru |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 33 <-- 33 --> PDF |
štvenim šumama. Na koji se način ti odnesi odražavaju na čitav floristički sastav pojedinih sastojina trebati će tek utvrditi određenim istraživanjima. Na temelju spoznaja iznijetih u prethodnom poglavlju, kvantitativno učešće gorskoga javora u jelovo-bukovim sastojinama, također, bi moglo biti pokazatelj stupnja degradacije. Dakako, i u tom bi pogledu bilo potrebno provesti odgovarajuća istraživanja. Palinološka istraživanja kod nas (A. Gigo v i V. Nikoli ć 1960), a isto tako i na mnogo mjesta u Evropi (H. Maye r 1965, također usp. H. Walt e r- H. S t r a k a 1970) pokazala su da su bukva i jela napredovale zajedno, u mješovitim šumama, tokom njihove pojave u holocenu, u razdoblju od pred nekih 4—6.000 godina do danas. Svako povećanje zastupljenosti bukve povlači za sobom i povećanje učešća jele, dok je npr. sa smrekom upravo obratno. Na temelju toga možemo pretpostaviti da su se tokom razmjerno dugoga perioda bukva i jela ekološki međusobno dobro prilagodile, a isto tako možemo pretpostaviti da se ta sposobnost međusobnog prilagođivanja fiksirala i u njihovoj genetičkoj konstituciji, u prvom redu kod jele. Naime, bukva ima širu ekološku amplitudu od jele pa mi danas nalazimo, a i u prošlosti su se javljale, čiste bukove šume dok čistih jelovih šuma praktički nema. Niti jedan peludni dijagram iz holocena ne pokazuje razdoblje jele bez prisustva bukve pa današnje čiste jelove šume, bez ikakvih primjesa bukve, kakve su npr. neke acidofilne šume jele, moramo smatrati antropogenim tvorevinama. Zbog činjenice dt cu se jela i bik\a kroz razmjerno dugi poriod međusobno prilagodile, može se pretpostaviti da one međusobno povoljno utječu na rast svake pojedinačno. Dok je npr. odnos bukve i jele u procesu pomlađivavanja više manje proučen i poznat, pa je utvrđena pravilnost u obliku konverzije, moglo bi se pretpostaviti da će prirast jele u smjesi s bukvom biti povoljniji na jednom te istom staništu subas. Fagetum croaticum abietetosum, nego bez bukve, i obratno. Drugim riječima, produkcija drvne mase na jedinici površine u mješovitoj sastojim jele i bukve morala bi biti veća od produkcije čiste sastojine jele na polovini površine, zajedno s produkcijom čiste satojine bukve na drugoj polovini površine. Dakako, i u tom pogledu postoji jedan najpovoljniji uzgojno-ekonomski odnos zastupljenosti jele i bukve koji bi se odgvarajućim istraživanjima mogao utvrditi. Isto će tako trebati provesti određena eksperimentalna istraživanja kojima će biti cilj utvrditi do koje će se mjere moći vršiti smanjenje graničnog đebljinskog stepena za određivanje sječive zrelosti stabala u prebornim sastojinama, a da ta mjera ne dovede u budućnosti do biološke degradacije jelovobukovih sastojina. Možda će sugerirana šumsko-uzgojna, šumsko-uređajna i meliorativna istraživanja izgledati preintenzivna za današnji stupanj praktičnih šumarskih potreba, ali moramo biti svijesni činjenice da nam danas još stoje na raspolganju potpuno prirodne i u biološkom pogledu uščuvane sastojine kojima u bližoj ili daljoj budućnosti prijeti opasnost, kako od svijesne aktivnosti čovjeka (eksploatacija drvne mase), tako i od njegovih nesvjesnih utjecaja, povezanih s urbanizacijom, industrijalizacijom i kemizacijom vlastite sredine. Ne bi se smjelo dogoditi, da se te još danas uščuvane šume biološki promijene prije nego li smo ih proučili, a da mi i ne budemo svijesni njihove promjene. Samo ono što bolje poznamo više ćemo cijeniti, a ono što više cijenimo bolje ćemo čuvati. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 34 <-- 34 --> PDF |
ZAKLJUČAK Na temelju provdenih komparativnih istraživanja florističkog sastava as. Fagetum croaticum austräte abeitetosum u prašumskom rezervatu »Ćorkova uvala« i u gospodarskim šumama Male Kapele možemo zaključiti da su prašumske sastojine općenito izgrađene od manjega broja vrsta u odnosu na gospodarske sastojine. Antropogeni utjecaji pogoduju prodoru i razvoju relativno termofilnijih elemenata iz skupine karakterističnih vrsta asocijacije, sveze i reda i manje iz skupine karakterističnih vrsta razreda te neznatno i pratilica. Vrlo je značajno da se diferencijalne vrste subasocijacije niti po broju, a niti po pokrovnosti ne mijenjaju u gospodarskim sastojinama, u odnosu na prašumske sastojine. Utjecaji čovjeka pogoduju, od drvenastih vrsta, naročito razvoju gorskoga javora (Acer pseudoplatanus), a praktički i nema vrste koju bi današnji utjecaj čovjeka eliminirao. Na kraju možemo zaključiti da pretežni dio gospodarskih šuma jele i bukve subasocijacije Fagetum croaticum abietetosum predstavlja više manje primarne grupacije, floristički skoro identične, ali znatno bogatije od prašumskog oblika te subasocijacije. Zbog toga ih možemo, u pravom smislu, smatrati klimazonalnim tvorevinama. LITERATURA G i g o v, A. i Niko li ć, V., 1960: Rezultati analiza polena na nekim tresavama u Hrvatskoj. Glas. Prir. muz. 15, Beograd. H o r v a t, I., 1938: Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glasn. šum. pok. 6, Zagreb. Horvat , I., 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prir. istraž. Jugosl. Akad. Zagreb. Horvat , I. i suradn. 1950: Metodika istraživanja i kartiranja vegetacije. U »Priručniku za "tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije«. Ministarstvo šumarstvo šumarstva FNRJ, Zagreb. Mayer , H., 1965: Zur Waldgeschichte des Steineren Meeres. Jahrb. d. Ver. zum Schutze d. Alpenpfl. u. -Tiere. 30, München. Oberdor f er, E., 1957: Süddeutsche Pflanzengesellschaften. Pflanzensoziol. 10, Jena. Trinajstić , I., 1967: Die Kontaktzone der alpinen und illyrischen Vegetation in West- und Nord-Kroatien. Mitt. ostalp.-din. Pflanzensociol. Arbeitsgem. 8, Wien (u štampi). Trinajstić , I., 1970: Prilog poznavanju šumske vegetacije prašumskog rezervata »Corkova uvala« u Hrvatskoj. Akad. nauka i umj. BiH. Posebna izdanja 15, knjiga 4, Sarajevo. Trinajstić , I., 1970a: Höhengürtel der Vegetation und die Vegetationsprofile im Velebit Gebirge. Mitt. ostalp.-din. Ges. f. Vegetkde. 11, Obergurgl-Innsbruck. Trinajstić , I., i Sugar , I., 1968: O biljnogeogra skom raščlanjenju Goranskoličke regije. Geogr. Glasn. 30, Zagreb. Tü x en, R., 1937: Die Pflanzengesellschaften Nordwestdeutschlands. Mitt. Flor.-soz. Arbeitsgem. Niedersachen 3, Hannover. Walter , H. und S t r a k a, H., 1970: Arealkunde. 2 Aufl. Stuttugart. W r a b e r, M., 1964: Vegetacija slovenskega bukovega gozda v luči ekologije in palinologije. Biol, vestn. 12, Ljubljana. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Zusammenfassung ÜBER DIE RESULTATE DER VERGLEICHENDEN UNTERSUCHUNGEN DER FLORISTISCHEN ZUSAMMENSETZUNG DER URWALDS- UND FORSTWIRTSCHAFTSBESTÄNDE DER PFLANZENGESELLSCHAFTEN FAGETUM CROATICUM ABIETETOSUM HT. IN KROATIEN Im diesem Beitrag wird ein floristischer Vergleich zwischen den Urwaldbeständen und den forstlich bewirtschafteten Beständen — naturnahe Wälder — des Buchen-Tannenwaldes (Fagetum croaticum abietetosum) des Mala Kapela Gebirges durchgeführt. Auf Grund dieser Untersuchungen können wir folgendes feststellen: Die Gesamtartenzahl der Urwaldsbestände (35—44) ist kleiner als die Gesamtartenzahl der Forstwirtschaftsbeständen (62—73). Demnach begünstigt der anthropogene Einfluss in den Buchen-Tannenwäldern dieses Teiles Kroatiens, eine Vergrösserung der Gesamtartenzahl. Die Vergrösserung der Artenzahl bezieht sich auf diejenigen Arten die für die Assoziation, den Verband (Fagion ülyricum) und die Ordnung (Fagetalia), und die Klasse (Querco-Fagetea) charakteristisch sind. Die Vergrösserung der Artenzahl bezieht sich nicht auf die Gruppe der Subassoziationsdifferenzialarten und zum Teil der Begleiter. Die forstwirtschaftlichen Massnahmen begünstigen eine Ausbreitung — der Assoziationscharakterarten — der Arten Evonymus latifoiia, Carđamine bulbifera, Omphalodes verna, Carđamine ennaeaphyllos, Calamintha grandiflora und Lamium ©rvala. Die forstwirtschaftlichen Massnahmen begünstigen auch eine Ausbreitung der wärmeliebenden Charakterarten des Verbandes Fagion illyricum und der Ordnung Fagetalia, z. B. Corylus avellana, Staphylea pinnata, Carex silvatica, Mercurialis perennis, Lamiastrum luteum, Paris quadrifolia, Arum maculatum, Pulmonaria officinalis u. a. In der Baumschioht beider Komplexe überwiegen Buche und Tanne; die Fichte dagegen, nur mit einem geringen Deckungsgrad anwesend. Demnach sind unsere Urwälder Buchen-Tannen-Mischwälder und nicht Buchen-Tannen-Fichtenwälder. Der anthropogene Einfluss begünstigt eine Verbreitung des Bergahorns — Acer pseudoplatanus — und dieser Baum entwickelt sich besonders gut in den forstlichbewirtschafteten Beständen. |