DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 16     <-- 16 -->        PDF

horizontalno uslojenim podlogama je plitko, u vertikalno uslojenim nešto dublje,
a u škrapama najdublje. U stranama vrtača ono je, također, plitko, a u dnu
vrtače se razvija duboko lesivirano tlo. To tlo se pojavljuje i u dubljim škrapama.
Takva alternacija dubljine i tipova tala je opisana iscrpno u pedološkoj
literaturi (FILIPOVSKI-ĆIRIĆ, 1963.).


Prema podacima, nažalost ukinute, meteorološke stanice Corkova uvala
imamo prema MAKJANIĆU (1967.) slijedeće vrijednosti:


— Srednja godišnja temperatura zraka 6,5° C,
— srednja siječanjska temperatura zraka —3,4° C,
— srednja srpanjska temperatura zraka 15,9° C,
— srednje kolebanje temperature 19,3" C,
— srednja godišnja količina oborina 1.700 mm.
Zračna vlaga je visoka kroz čitavu godinu. Snježni pokrivač je visok
i dugo pokriva tlo. Dominantni vjetrovi su bura i jugo.


Prema MAKJANIĆU (1958.) Plitvička jezera se nalaze na granici između
maritimnog i kontinetalnog oborinskog režima i u njihovu području prevladavaju
izmjenično ta dva utjecaja. To se odražava u velikom varijabilitetu količine
oborina i ekstremnih mjeseci s najmanjom i najvećom količinom oborina.


Glede srednje godišnje temperature zraka nalaze se Plitvička jezera, prema
istome autoru, na izotermi koja dijeli Hrvatsku u dva područja, u sjeverozapadno
i središnje — hladnije, i u sjeveroistočno, jugozapadno i južno — toplije.


Prašuma Čorkova uvala pripada šumi bukve i jele (Fagetum croaticum
abietetosum, Horvat). Obična jela (Abies alba Mill.), obična bukva (Fagus silvatica
L.) i obična smreka (Picea abies Karst.) koje tu čine njezine šumske sastojine,
dolaze u omjeru smjese:


— jela 0,5
— bukva 0,4
— smreka 0,1
Drvna masa iznosi u prašumi Corkova uvala od 400—1.000 i više m´/ha.
Pokusna ploha u kojoj su obavljena istraživanja se nalazi u nadmorskoj
visini od 935—950 m u istočnoj i jugoistočnoj ekspoziciji, nagiba terena od
7—30°. Plohom je obuhvaćena i jedna manja vrtača.


METODA RADA


Pokusna ploha razdijeljena je u kvadrate 10 x 10 m. Sva stabla su obrojčana
i izmjerena, a njihov je položaj snimljen. Prva izmjera je objavljena 1957.,
a zadnja 1970. godine.


Snimljen je i položaj ostataka prirodom oborenih stabala i njihovih panj
eva.


Mjerena su sva stabla čiji je promjer u prsnoj visini iznosio više od 2 cm.
Kao usporedbe stanja 1957 — 1970. godina proučeni su debljinski stepeni s
obzirom na n, g i v, kako bi se dobio uvid u dinamiku prašume. Dokumentacijski
materijal (grafikoni, crteži, tabele) nalaze se u Katedri za uzgajanje šuma
Šumarskog fakulteta u Zagrebu.