DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1972 str. 16 <-- 16 --> PDF |
horizontalno uslojenim podlogama je plitko, u vertikalno uslojenim nešto dublje, a u škrapama najdublje. U stranama vrtača ono je, također, plitko, a u dnu vrtače se razvija duboko lesivirano tlo. To tlo se pojavljuje i u dubljim škrapama. Takva alternacija dubljine i tipova tala je opisana iscrpno u pedološkoj literaturi (FILIPOVSKI-ĆIRIĆ, 1963.). Prema podacima, nažalost ukinute, meteorološke stanice Corkova uvala imamo prema MAKJANIĆU (1967.) slijedeće vrijednosti: — Srednja godišnja temperatura zraka 6,5° C, — srednja siječanjska temperatura zraka —3,4° C, — srednja srpanjska temperatura zraka 15,9° C, — srednje kolebanje temperature 19,3" C, — srednja godišnja količina oborina 1.700 mm. Zračna vlaga je visoka kroz čitavu godinu. Snježni pokrivač je visok i dugo pokriva tlo. Dominantni vjetrovi su bura i jugo. Prema MAKJANIĆU (1958.) Plitvička jezera se nalaze na granici između maritimnog i kontinetalnog oborinskog režima i u njihovu području prevladavaju izmjenično ta dva utjecaja. To se odražava u velikom varijabilitetu količine oborina i ekstremnih mjeseci s najmanjom i najvećom količinom oborina. Glede srednje godišnje temperature zraka nalaze se Plitvička jezera, prema istome autoru, na izotermi koja dijeli Hrvatsku u dva područja, u sjeverozapadno i središnje — hladnije, i u sjeveroistočno, jugozapadno i južno — toplije. Prašuma Čorkova uvala pripada šumi bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum, Horvat). Obična jela (Abies alba Mill.), obična bukva (Fagus silvatica L.) i obična smreka (Picea abies Karst.) koje tu čine njezine šumske sastojine, dolaze u omjeru smjese: — jela 0,5 — bukva 0,4 — smreka 0,1 Drvna masa iznosi u prašumi Corkova uvala od 400—1.000 i više m´/ha. Pokusna ploha u kojoj su obavljena istraživanja se nalazi u nadmorskoj visini od 935—950 m u istočnoj i jugoistočnoj ekspoziciji, nagiba terena od 7—30°. Plohom je obuhvaćena i jedna manja vrtača. METODA RADA Pokusna ploha razdijeljena je u kvadrate 10 x 10 m. Sva stabla su obrojčana i izmjerena, a njihov je položaj snimljen. Prva izmjera je objavljena 1957., a zadnja 1970. godine. Snimljen je i položaj ostataka prirodom oborenih stabala i njihovih panj eva. Mjerena su sva stabla čiji je promjer u prsnoj visini iznosio više od 2 cm. Kao usporedbe stanja 1957 — 1970. godina proučeni su debljinski stepeni s obzirom na n, g i v, kako bi se dobio uvid u dinamiku prašume. Dokumentacijski materijal (grafikoni, crteži, tabele) nalaze se u Katedri za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu. |