DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 44     <-- 44 -->        PDF

kjlučivanje sredstava javne komunikacije
u problematiku ekologije itd. itd. jer »mi
možemo spasiti okoliš u kojem živimo i mi
ćemo ga spasiti« tako završava autor svoju
knjigu.


Na kraju knjige su tri dodatka. U prvom
autor nabraja državne institucije u SAD
koje se bave spomenutom problematikom;
u drugom dodatku nalazi se popis privatnih
ustanova a u trećem dodatku je popis
korisne literature iz tog područja.


Prof. đr Dušan Klepac


B. Husch: Planning a Forest Inventory,
(Planiranje inventarzacije šuma). Str.
X-122, 2 tab. Izdanje FAO — Forestry and
Forest Products Studies No. 17, Rim 1971.
Knjiga se sastoji od slijedećih poglavlja:


1.
Inventarizacija šuma;
2.
Principi planiranja;
3.
Klasifikacija šuma i ostalih
načina korišćenja ze m1
j i š t a ;
4.
Projekt metode uzimanja
uzoraka;
5.
Primjena aerosnimaka u
inventarizaciji šuma;
6.
Karte i izrada karata;
7.
Ustanovljavanje drvne
mase;
8.
Osoblje i izobrazba;
9.
Oprema i opskrba;
10.
Terenska mjerenja;
11.
Računska obrada podataka
i sastavljanje izvještaja.
Dodatak: Prim, jer nacrta plana
inventarizacije. Izbor literature.


U predgovoru kniige izdane po Šumarskom
odsjeku (Forestry Department)
FAO-a nakon iscrpnih istraživanja naglašeno
je, da joj je svrha da bude savjetnik
u planranju i izvršenju inventarizacija šuma
na raznim razinama i u razne svrhe.
U njoj su prikazani osnovni problemi i ukazano
je na logičan slijed njihovog rješavanja.
Iscrpnije su prikazani neki moderni
načini inventarizacije, njihove prednosti
i ograničenja. Knjiga nema namjenu
da bude udžbenik. Detaljnije o metodama
inventarizacije treba potražiti u literaturi
navedenoj u izboru.


Nakon određivanja svrhe inventari
z i r a n j a, daju se smjernice za planiranje
, koje ise po potrebi može prilagoditi
specifičnim uvjetima pojedinih


inventarizacija. Tu su naročito važni faktori
raspoloživo vrijeme i novčana sredstva.
Cesto će biti poželjno dobiti rezultate
inventarizacije u što kraće vrijeme,
pa makar i uz cijenu nešto manje točnosti.
Ako je iznos novca ograničen treba inventarizaciju
tako projektirati, da se za raspoloživa
sredstva dobiju što je moguće
točniji rezultati. Potrebno je iznaći mogućnosti
za standartizaciju i jednoobraznost,
tako da se mogu uspoređivati inventure
unutar jedne države i među državama. Inventarizacija
šuma se često smatra sinonimom
za određivanje količine drvne mase.
No, kod inventarizacije se moraju ustanoviti
i stanišni uvjeti pod kojima se ta
masa stvara. Utvrđena količina drveta odvojena
od površine na kojoj raste ima vrlo
malo smisla. Vrst i važnost podataka koji
se prikupljaju ovisit će o svrsi inventarizacije
Prioriteti su prikazani u Tabeli 1.


Za procjenu drvne mase preporučuju se
moderne statističke metode. Unaprijed će
se planirati točnost inventarizacije. Podaci
će se prikupljat tako da se ne prekorače
dozvoljene srednje pogreške definirane
unutar određenih granica pouzdanosti.
Procijenjena drvna masa može se iskazati
osim kao srednja masa u određenom intervalu
pouzdanosti i kao pouzdana minimalna
procjena (reliable minimum estimate


— RME) RME je ona minimalna masa ikoja
se očekuje obzirom na primijenjeni postotak
vjerojatnosti. Obzirom na uvjete u
pojedinim zemljama i na raspoloživa sredstva
treba odlučiti dali primijeniti čisto
terestričke metode inventarizacij
e ili metode pomoću aerosnimaka. S tim
u vezi treba odlučiti o načinu stratifikacije
šuma, dali će primjerne površine biti
po veličini jednake ili varijabilne, tj. o eventualnoj
primjeni metode uzoraka poznatoj
pod imenom »PPS« (probability
proportional to size). Uzora k može biti
slučajan ili sistematski. S obzirom na zahtijevanu
točnost određuje se broj primjernih
ploha, samo terestričkih ili kombiniranih
foto- i terestričkih ploha. Preporučene
metode se razlikuju od metoda
uvriježenih u zemljama s dugom šumarskom
tradicijom (linearna taksacija). Uspjeh
tih metoda bio je u tim zemljama
moguć razvojem određenih uvjeta administrativnih
i prirodnih, a koji sigurno neće
biti ostvareni u zemljama u kojima je
šumarstvo u povoju.
Poglavlje o primjeni aerosnimak
a i fotointerpretacije podvlači važnost
te metode u modernoj inventarizaciji
šuma. Razvoj fotointerpretacije i fotogrametrije
radikalno je izmijenio pristup inventarizaciji
šuma u mnogim zemljama.