DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 43 <-- 43 --> PDF |
to je grad New York počeo tražiti da se konstruiraju stanovi s takvom zvučnom izolacijom da u istan ne bi došlo više od 45 decibela jačine zvuka. U Americi je naročito opasna buka od avionskog saobraćaja pa se u tom pogledu poduzimaju također određene akcije. 4. Pročšćavanje voda. Godine 1965. bio je inauguriran najveći program pročišćavanja vode — takozvani 1.7 bilion dolara program. Odnosio se na smanjenje zagađenosti američkih rijeka, jezera, izvora Atd. Razvijena je osnovna tehnologija kontrole odpadaka i odpadnih voda iz industrijskih postrojenja i gradskih četvrti. Tretiranjem, tj. sedimentacijom, biološkom i kemijskom akcijom te dezinfekcijom otklanjaju se mnogi štetni sastojci otpadaka. Da bi se to uspješno provelo, osnovana je 1967. Državna ustanova za pročišćavanje voda koja se brine o provedbi programa. Ipak u SAD zagađenje voda je veliko. Autor spominje, da se na hiljade velikih industrija opiru provođenju kontrole o zagađenju voda iz materijalnih ili drugih razloga. Zabrinjavajuća je situacija velikih jezera oko Chicaga i drugdje. Spominju se primjeri zagađenja oceana ispuštanjem nafte i si. Kao veliki izvor zagađenja voda navode -se deterđenti. Industrija deterđenata u SAD čini poslove od 1,5 bilijuna dolara godišnje, što iznosi preko 30°/o cjelokupne svjetske proizvodnje. Deterđenti sadrže velike količine fosforne kiseline i tako zagađuju vode. 5. Električna snaga. Autor kaže da će SAD u 2.000 godini trebati 8 puta više električne energije nego danas. Ipak su nedavno neki američki gradovi otklonili da se u njihovoj okolici izgrađuju nuklearne centrale zbog opasnosti koje mogu nastati radijacijom radioaktivnog materijala. Došlo se do zaključka da se svi moramo baviti okolinom u kojoj živimo i moramo prilagoditi p´jtrebe društva prema resursima zemljine planete. 6. Borba za bolje korišćenje zemljišta. Vrijedno je podsjetiti se, da smo mi ljudi sami sebi najveći neprijatelji. Pritom se misli na odpatke što ih bacamo. U SAD dnevni kruti odpadak po čovjeku iznosi oko 5 kg. Javne i privatne sanitarne službe upošljavau više od 337.000 ljudi — koji kao sakupljači ili vozači — skupljaju u prosjeku dnevno oko 2,5 kg kruth odpadaka po čovjeku. Ima različitih mogućnosti da se ti odpaci unište. Nakon različitih mjera za otklanjanje odpadaka autor .spominje potrebu transformiranja urbaniziranih površina u smislu povećanja prostora za rekreaciju. To je takozvani pokret »otvorenih prostora« (»Open Spa ces«) koji ide za osnivanjem parkova i rekreacijskih površina unutar i izvan gradova. 7. Način života. Čovjekova sredina nije samo fizička nego je i duhovna. Možda nije tako evidentna potreba za duhovnim vrijednostima kao što je izrazita potreba za čistom vodom i čistim zrakom. Ipak čovjek ima potrebu i za duhovnim vrijednostima. Zato se stimuliraju pokreti koji idu za tim da čovjeku pruže duhovno zadovoljenje. Muzeji, galerije, skulpture, spomenici, stari ostaci vrijedne arhitekture ltd. uljepšavaju okolinu čovjeka i čine je ljepšom, ugodnijom i vrednijom. Suvremeni čovjek to traži a naročito to traži mladi svijet u SAD. Autor skreće pažniu da u Americi pola stanovništva čine ljudi ispod 28 godina. Nije čudno da oni sa svojim idejama i nazorima utječu na naciju. Kod tih mladih ljudi očituje se težnja za lijepom umietnošću pa se toj težnji treba udovoljiti pri uređenju ljudske sredine. 8. Sadašnje akcije. Autor polazi od prihvaćene proklamacije da je očuvanj e naših resursa i njihovo oravilno korišćenje fundamentalni problem koji svojom važnošću zasjenjuje gotovo s v äki drugi problem našega nacionalnog života. Rasipavati i uništavati prirodne resurse znači uništiti materijalnu bazu našeg društva kaže N. A. Rockefeller i podsjeća na E´aoseveltove riječi: »Priznajem pravo i dužnost ove generacije da razvije i koristi prirodne resurse ali ne priznajem im pravo da ih rasipaju i da pljačkaju generacije koje dolaze poslije nas«. Tako se razvila neka vrsta etike s obzirom na očuvanje sredine u kojoj živimo. Ali to zahtijeva učestvovanje «viju nas kaže autor. U tom smislu razvila se u SAD koalicija snaga za očuvanje ljudske sredine. I još više došlo je do ujedinjenja snaga na internacionalnom planu pa će se ove godine (1972) u Stockholmu održati Konferencija Ujedinjenih Nacija za očuvanje .sredine u kojoj živimo. Autor pridaje veliku važnost toj Konferenciji i obraća se svima da razviju odgovarajuću djelatnost u tom pravcu. Sto više, on nabraja taksativno aktivnosti koje bi se mogle održati kao npr.: Obrazovanje o ekologiji, inventarizacija zagađenosti, seminari i panel-diskusija, uključivanje studenata u ekološku problematiku, tiskanje plakata, broš u ra i si. za očuvanje sredine, u 307 |