DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 43     <-- 43 -->        PDF

to je grad New York počeo tražiti da se
konstruiraju stanovi s takvom zvučnom
izolacijom da u istan ne bi došlo više od
45 decibela jačine zvuka. U Americi je naročito
opasna buka od avionskog saobraćaja
pa se u tom pogledu poduzimaju također
određene akcije.


4. Pročšćavanje voda. Godine 1965. bio
je inauguriran najveći program pročišćavanja
vode — takozvani 1.7 bilion dolara
program. Odnosio se na smanjenje zagađenosti
američkih rijeka, jezera, izvora Atd.
Razvijena je osnovna tehnologija kontrole
odpadaka i odpadnih voda iz industrijskih
postrojenja i gradskih četvrti. Tretiranjem,
tj. sedimentacijom, biološkom i kemijskom
akcijom te dezinfekcijom otklanjaju
se mnogi štetni sastojci otpadaka. Da
bi se to uspješno provelo, osnovana je 1967.
Državna ustanova za pročišćavanje voda
koja se brine o provedbi programa. Ipak
u SAD zagađenje voda je veliko. Autor
spominje, da se na hiljade velikih industrija
opiru provođenju kontrole o zagađenju
voda iz materijalnih ili drugih razloga.
Zabrinjavajuća je situacija velikih
jezera oko Chicaga i drugdje. Spominju se
primjeri zagađenja oceana ispuštanjem
nafte i si. Kao veliki izvor zagađenja voda
navode -se deterđenti. Industrija deterđenata
u SAD čini poslove od 1,5 bilijuna
dolara godišnje, što iznosi preko 30°/o cjelokupne
svjetske proizvodnje. Deterđenti
sadrže velike količine fosforne kiseline i
tako zagađuju vode.
5. Električna snaga. Autor kaže da će
SAD u 2.000 godini trebati 8 puta više električne
energije nego danas. Ipak su nedavno
neki američki gradovi otklonili da
se u njihovoj okolici izgrađuju nuklearne
centrale zbog opasnosti koje mogu nastati
radijacijom radioaktivnog materijala. Došlo
se do zaključka da se svi moramo baviti
okolinom u kojoj živimo i moramo prilagoditi
p´jtrebe društva prema resursima
zemljine planete.
6. Borba za bolje korišćenje zemljišta.
Vrijedno je podsjetiti se, da smo mi ljudi
sami sebi najveći neprijatelji. Pritom se
misli na odpatke što ih bacamo. U SAD
dnevni kruti odpadak po čovjeku iznosi
oko 5 kg. Javne i privatne sanitarne službe
upošljavau više od 337.000 ljudi — koji
kao sakupljači ili vozači — skupljaju u
prosjeku dnevno oko 2,5 kg kruth odpadaka
po čovjeku. Ima različitih mogućnosti
da se ti odpaci unište. Nakon različitih
mjera za otklanjanje odpadaka autor .spominje
potrebu transformiranja urbaniziranih
površina u smislu povećanja prostora
za rekreaciju. To je takozvani pokret
»otvorenih prostora« (»Open Spa


ces«) koji ide za osnivanjem parkova i rekreacijskih
površina unutar i izvan gradova.


7. Način života. Čovjekova sredina nije
samo fizička nego je i duhovna. Možda
nije tako evidentna potreba za duhovnim
vrijednostima kao što je izrazita potreba
za čistom vodom i čistim zrakom. Ipak
čovjek ima potrebu i za duhovnim vrijednostima.
Zato se stimuliraju pokreti koji
idu za tim da čovjeku pruže duhovno zadovoljenje.
Muzeji, galerije, skulpture,
spomenici, stari ostaci vrijedne arhitekture
ltd. uljepšavaju okolinu čovjeka i čine
je ljepšom, ugodnijom i vrednijom. Suvremeni
čovjek to traži a naročito to traži
mladi svijet u SAD. Autor skreće pažniu
da u Americi pola stanovništva čine
ljudi ispod 28 godina. Nije čudno da oni
sa svojim idejama i nazorima utječu na
naciju. Kod tih mladih ljudi očituje se težnja
za lijepom umietnošću pa se toj težnji
treba udovoljiti pri uređenju ljudske
sredine.
8. Sadašnje akcije. Autor polazi od prihvaćene
proklamacije da je očuvanj e
naših resursa i njihovo oravilno
korišćenje fundamentalni
problem koji svojom važnošću
zasjenjuje gotovo s v äki
drugi problem našega nacionalnog
života.
Rasipavati i uništavati prirodne resurse
znači uništiti materijalnu bazu našeg društva
kaže N. A. Rockefeller i podsjeća na
E´aoseveltove riječi: »Priznajem pravo
i dužnost ove generacije
da razvije i koristi prirodne
resurse ali ne priznajem im
pravo da ih rasipaju i da pljačkaju
generacije koje dolaze
poslije nas«. Tako se razvila neka
vrsta etike s obzirom na očuvanje sredine
u kojoj živimo. Ali to zahtijeva učestvovanje
«viju nas kaže autor. U tom smislu
razvila se u SAD koalicija snaga za očuvanje
ljudske sredine. I još više došlo je
do ujedinjenja snaga na internacionalnom
planu pa će se ove godine (1972) u Stockholmu
održati Konferencija Ujedinjenih
Nacija za očuvanje .sredine u kojoj živimo.
Autor pridaje veliku važnost toj Konferenciji
i obraća se svima da razviju odgovarajuću
djelatnost u tom pravcu. Sto
više, on nabraja taksativno aktivnosti koje
bi se mogle održati kao npr.: Obrazovanje
o ekologiji, inventarizacija
zagađenosti, seminari
i panel-diskusija, uključivanje
studenata u ekološku problematiku,
tiskanje plakata,
broš u ra i si. za očuvanje sredine, u


307