DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Strana stručna literatura Prof. dr Ismail Eraslan: ORMAN AMENAJMANI, Istanbul 1971. Udžbenik o uređivanju šuma. Nedavno je publicirano treće (novo obrađeno) izdanje turskog uređivanja šuma koje je napisao prof, dr Ismail Er a s 1 a n, šef Odjela za uređivanje šuma na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Istanbulu. Knjiga ima 488 strana a napisana je na turskom jeziku u 8 poglavlja. U uvod u autor daje definiciju uređivanja šuma, zatim opisuje funkciju i mjesto te šumarske discipline govoreći o odnosu uređivanja šuma i ostalih šumarskih specijalnosti. U prvo m dijelu knjige Eraslan obrađuje specifičnosti šumarstva i posebno tretira faktore produkcije u šumarstvu. U drugo m dijelu opisani su ciljevi šumskog gospodarstva s nacionalnog i individualnog aspekta. Posebna je pažnja dana principu trajnosti kao i uvjetima i sredstvima koji omogućuju postizavanje toga principa. Treć i dio posvećen je tipovima gospodarenja. Govori se o prirodnim šumama i prašumama, o uređenim i neuređenim šumama s obzirom na sastojinsko, stablimično i kombinirano gospodarenje. U četvrto m dijelu autor obrađuje inventarizaciju šuma. Ovdje se najprije tretira problem inventure šumskih površina, zatim se govori o inventuri staništa (ekološke karte), o inventuri drvne zalihe i prirasta te konačno o inventuri sporednih produkata. Najprije su opisane terestričke metode. Vrlo detaljno se navode metode koje dolaze u obzir u jednodobnim i u prebornim šumama: klimatski faktori, prizemna flora i sadržaj hranila u lišću kao indikatori boniteta. Zatim slijede metode koje se odnose na jednodobne šume: prirast, srednji sastojinski prsni promjer, srednja sastojinska visina, visina dominantnih stabala kao indikator boniteta. I konačno metode za nejednodobne šume: Flurijeva metoda srednje visine debljinskih razreda i Mitscherlichova metoda debljinskog prirasta. Nakon toga slijedi opis inventure drvne mase. Tu su opisane klasične metode i moderne metode koje se zasnivaju na biometrici. Nakon opisa terestričkih metoda slijede fotogrametrijske metode inventarizacije. Istim redoslijedom navedeni su postupci fotograme trijskih metoda: utvrđivanje površine, bonitetni razredi, drvna masa itd. da bi u posebnom podpoglavlju autor obradio kombinirane metode koje se osnivaju na terestriekoj i fotoigrametrijskoj izmjeri. Pet i dio knjige posvećen je optimalnoj strukturi šume. Najprije je dano objašnjenje o optimalnoj strukturi visoke regularne šume pomoću prirasno-prihodnih tablica a zatim je navedeno objašnjenje Liocourtova i Meyerova zakona za preborne šume. U šestom dijelu obrađeno je planiranje. Najprije se govori o nlaniranju i produkciji, zatim o razdjeljenju šuma na gospodarske jedinice, sjekorede, odjele i odsjeke. U planiranju šumsko-uzgojnih operacija obrađeni su ekološki faktori: tretman, zrelost itd. Zatim slijedi reguliranje prihoda. U tom dijelu se obrađuje drvna zaliha, materijani i novčani prihodi, etati itd. Nakon toga dolaze metode za određivanje etata. Opisane su klasične i moderne metode počevši od francuske metode iz 1883. pa do Biolleyeve metode i do metode određivanja etata na osnovi šumsko-uzgcjnih razmatranja. Konačno slijedi obrada gospodarske osnove — njezine definicija, sadržaj, sastav i odobravanje. U sedmo m dijelu knjige autor je opisao provedbu, reviziju i obnovu gospodarske osnove. U osmom dijelu Eraslan je opisao uređivanje šuma u Turskoj i to najprije historijski razvoj od 1857. godine pa nadalje, a potom za vrijeme od 1963—1972. Na kraju -knjige nalazi se popis literature, koja je navedena na 51 stranici, tj. od 439—488 strane, tako da je obuhvaćena gotovo sva svjetska literatura što dokazuje veliku vrijednost ove knjige. Prof. dr Dušan Klepac Nelson A. Rock feller: Oour environment can be saved, 1970 Doubleday and Company, Inc. Garden City, New York (Naš okoliš može biti spašen). Cilj ove knjige je da pruži čovjeku praktičan putokaz kako će spasiti svoj okoliš ili sredinu u kojoj živi. Knjiga se temelji više na iskustvu negoli na teoriji. Polazi se od pretpostavke da možemo zaustaviti strmoglavo kretanje prema ekološkom sa |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 42 <-- 42 --> PDF |
moubistvu, što više, da možemo to feretan j usmjeriti u protivnom smjeru. Da bi se to postiglo, potrebno je više realizma nego retorike. Zato je autor bio konkretan i opisao praktične napore koji su poduzeti na tom području u državi New York. Knjiga je napisana na 176 stranica a ima 8 poglavlja: 1. Zajedničke akcije, 2. Pročišćavanje zraka; 3. Smirivanje huke; 4. Pročišćavanje vode; 5. Električna snaga; 6. Borba za bolje korišćenje zemljišta; 7. Način života; 8. Sadašnje akcije. U prvom poglavlju autor govori o situaciji u SAD gdje živi manje od 6% svjetskog stanovništva ali konzumira 40% svjetske produkcije i učestvuje u zagađenju okoliša s preko 50%. Svaki Amerikanac potroši u prosjeku tijekom svoga života oko 100 milijuna litara vode, oko 80.000 litara benzina, oko 5.000 kg mesa, oko 14.000 kg mlijeka, odjeće u vrijednosti od oko 6.000 dolara i pokućstva u vrijednosti od oko 7.000 dolara. Svake godine narod u SAD baci u otpatke 7 milijuna automobila i 100 milijuna kotača, 20 milijuna tona papira, 28 bilijuna boca i 48 bilijuna limenih kutija. Američke tvornice izbacuju godišnje krute otpatke u iznosu od 165 milijuna tona, 172 milijuna tona dima i ostalih otrova koji zagađuju atmosferu. Svake godine se u Americi asfaltira oko pola milijuna hektara polja, šuma i vangradskih zelenih površina. Na sreću čovjek je uvidio da mora pokloniti veću pažnju okolišu u kome živi. To je postao problem današnjice. Nelson A. Rockefeller je to uvidio od svoje rane mladosti a konkretne akcije je poduzeo kad je postao guverner države New York. Autor navodi različite akcije u toj državi, počevši od kampanje za pročišćavanja zraka do osnivanja novih nacionalnih parkova. Tako su u toj državi povećani parkovi za površinu od 150.000 ha. u stvari osnovano je 43 novih parkova koje je u 1969. godini posjetilo 42 milijuna ljudi. Neprocjenljiva je vrijednost rekreacije tolikih milijuna ljudi. U ostalim državama SAD poduzete su također slične akcije. No pored materijalnih pothvata, danas se radi mnogo na tome, da se u školama, na fakultetima i u institutima prošire saznanja o ekologiji. To se čini i u društvenim i političkim organizacijama i pokreću se zajedničke akcije da bi se spasila okolina u kojoj živimo, jer se to može mora učiniti. 2. Pročišćavanje zraka. Znanstveno je dokazano da zagađeni zrak postepeno nagriza ljudsko zdravlje, štetno djeluje na respiratorne organe i tako pogoduje razvoju astme, bronhitisa, raka na plućima itd. Jedan newyorski liječnik je ovako označio utjecaj zagađenja zraka na čovjeka: »Na stolu za autopsiju nema sumnje. Čovjek koji je proveo svoj život u brdima ima lijepa, rumena pluća. Pluća gradskog čovjeka crna su kao ugljen« . Predsjednik Američkog društva borbe protiv raka Dr Jonathan E. Rhoađs je rekao da novi rat protiv zagađenja zraka treba smatrati kao jedan dio rata protiv raka. Na sreću današnje stanje tehnologije je takvo da postoje praktične mogućnosti čišćenja zraka odnosno sprečavanje zagađivanja. U tom pogledu autor navodi primjere tvornica cementa i kontroliranje zagađenosti zraka pomoću specijalnih uređaja u helickopterima. Navedeni su kao primjer neki sudski sporovi, odštete, uvođenje specijalnih filtera za sprečavanje zagađivanja itd. Za automobil se kaže da spada među prve zagađivače zraka. Zato je autor — kao guverner države New York — inicirao zakon još 1962. po kojem sva motorna vozila moraju biti snabdjevena filterima za pročišćavanje ispušnih plinova. Autor spominje da je u državi New York počela akcija borbe za pročišćavanje zraka tako da je najprije osnovano preko 200 stanica koje imaju svrhu da alarmiraju o stanju prevelike zagađenosti »smog alert«. Na temelju takvih istraživanja i poduzetih mjera u borbi za pročišćavanje zraka danas u toj državi postoje »standardi čistoće zraka « za ruralnu, stambenu, trgovačku i industrijsku zonu. Može se reći da sada u državi New York preko 85% ljudi živi pod okolnostima toga atmosferoskog zoniranja. 3. Smirivanje buke. U SAD učinjeno je mnogo u pročišćavanju zraka, jer ljudi uviđaju da je zagađeni zrak izvor mnogih bolesti, pa su spremni pridonijeti materijalne žrtve za rješenje tog problema. No, s druge strane, vrlo je malo učinjeno protiv buke i nemira, jer se mnogo ne zna o tom predmetu. Sigurno je ipak, da buka nepovoljno djeluje na nervni, vaskularni i pro´oavni sistem a naročito oštećuje slušne organe. Znanstvenim istraživanjima je utvrđeno da buka od preko 70 deci´bela nepovoljno utječe na ljudsko zdravlje i da prouzrokuje vaskularne kontrakcije. Ljudske uši ne mogu se zatvoriti od buke kao što se oči mogu sklopiti i tako zaštititi od svijetla. Zato se može dogoditi da vaskularna kontrakcija bude prisutna tijekom cijele noći, mada čovjek spava. Mnogo ljudi, koji imaju slab san, umaraju se da bi spavali u noćoj buci velikih gradova. Za |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 43 <-- 43 --> PDF |
to je grad New York počeo tražiti da se konstruiraju stanovi s takvom zvučnom izolacijom da u istan ne bi došlo više od 45 decibela jačine zvuka. U Americi je naročito opasna buka od avionskog saobraćaja pa se u tom pogledu poduzimaju također određene akcije. 4. Pročšćavanje voda. Godine 1965. bio je inauguriran najveći program pročišćavanja vode — takozvani 1.7 bilion dolara program. Odnosio se na smanjenje zagađenosti američkih rijeka, jezera, izvora Atd. Razvijena je osnovna tehnologija kontrole odpadaka i odpadnih voda iz industrijskih postrojenja i gradskih četvrti. Tretiranjem, tj. sedimentacijom, biološkom i kemijskom akcijom te dezinfekcijom otklanjaju se mnogi štetni sastojci otpadaka. Da bi se to uspješno provelo, osnovana je 1967. Državna ustanova za pročišćavanje voda koja se brine o provedbi programa. Ipak u SAD zagađenje voda je veliko. Autor spominje, da se na hiljade velikih industrija opiru provođenju kontrole o zagađenju voda iz materijalnih ili drugih razloga. Zabrinjavajuća je situacija velikih jezera oko Chicaga i drugdje. Spominju se primjeri zagađenja oceana ispuštanjem nafte i si. Kao veliki izvor zagađenja voda navode -se deterđenti. Industrija deterđenata u SAD čini poslove od 1,5 bilijuna dolara godišnje, što iznosi preko 30°/o cjelokupne svjetske proizvodnje. Deterđenti sadrže velike količine fosforne kiseline i tako zagađuju vode. 5. Električna snaga. Autor kaže da će SAD u 2.000 godini trebati 8 puta više električne energije nego danas. Ipak su nedavno neki američki gradovi otklonili da se u njihovoj okolici izgrađuju nuklearne centrale zbog opasnosti koje mogu nastati radijacijom radioaktivnog materijala. Došlo se do zaključka da se svi moramo baviti okolinom u kojoj živimo i moramo prilagoditi p´jtrebe društva prema resursima zemljine planete. 6. Borba za bolje korišćenje zemljišta. Vrijedno je podsjetiti se, da smo mi ljudi sami sebi najveći neprijatelji. Pritom se misli na odpatke što ih bacamo. U SAD dnevni kruti odpadak po čovjeku iznosi oko 5 kg. Javne i privatne sanitarne službe upošljavau više od 337.000 ljudi — koji kao sakupljači ili vozači — skupljaju u prosjeku dnevno oko 2,5 kg kruth odpadaka po čovjeku. Ima različitih mogućnosti da se ti odpaci unište. Nakon različitih mjera za otklanjanje odpadaka autor .spominje potrebu transformiranja urbaniziranih površina u smislu povećanja prostora za rekreaciju. To je takozvani pokret »otvorenih prostora« (»Open Spa ces«) koji ide za osnivanjem parkova i rekreacijskih površina unutar i izvan gradova. 7. Način života. Čovjekova sredina nije samo fizička nego je i duhovna. Možda nije tako evidentna potreba za duhovnim vrijednostima kao što je izrazita potreba za čistom vodom i čistim zrakom. Ipak čovjek ima potrebu i za duhovnim vrijednostima. Zato se stimuliraju pokreti koji idu za tim da čovjeku pruže duhovno zadovoljenje. Muzeji, galerije, skulpture, spomenici, stari ostaci vrijedne arhitekture ltd. uljepšavaju okolinu čovjeka i čine je ljepšom, ugodnijom i vrednijom. Suvremeni čovjek to traži a naročito to traži mladi svijet u SAD. Autor skreće pažniu da u Americi pola stanovništva čine ljudi ispod 28 godina. Nije čudno da oni sa svojim idejama i nazorima utječu na naciju. Kod tih mladih ljudi očituje se težnja za lijepom umietnošću pa se toj težnji treba udovoljiti pri uređenju ljudske sredine. 8. Sadašnje akcije. Autor polazi od prihvaćene proklamacije da je očuvanj e naših resursa i njihovo oravilno korišćenje fundamentalni problem koji svojom važnošću zasjenjuje gotovo s v äki drugi problem našega nacionalnog života. Rasipavati i uništavati prirodne resurse znači uništiti materijalnu bazu našeg društva kaže N. A. Rockefeller i podsjeća na E´aoseveltove riječi: »Priznajem pravo i dužnost ove generacije da razvije i koristi prirodne resurse ali ne priznajem im pravo da ih rasipaju i da pljačkaju generacije koje dolaze poslije nas«. Tako se razvila neka vrsta etike s obzirom na očuvanje sredine u kojoj živimo. Ali to zahtijeva učestvovanje «viju nas kaže autor. U tom smislu razvila se u SAD koalicija snaga za očuvanje ljudske sredine. I još više došlo je do ujedinjenja snaga na internacionalnom planu pa će se ove godine (1972) u Stockholmu održati Konferencija Ujedinjenih Nacija za očuvanje .sredine u kojoj živimo. Autor pridaje veliku važnost toj Konferenciji i obraća se svima da razviju odgovarajuću djelatnost u tom pravcu. Sto više, on nabraja taksativno aktivnosti koje bi se mogle održati kao npr.: Obrazovanje o ekologiji, inventarizacija zagađenosti, seminari i panel-diskusija, uključivanje studenata u ekološku problematiku, tiskanje plakata, broš u ra i si. za očuvanje sredine, u 307 |