DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Strana stručna literatura Prof. dr Ismail Eraslan: ORMAN AMENAJMANI, Istanbul 1971. Udžbenik o uređivanju šuma. Nedavno je publicirano treće (novo obrađeno) izdanje turskog uređivanja šuma koje je napisao prof, dr Ismail Er a s 1 a n, šef Odjela za uređivanje šuma na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Istanbulu. Knjiga ima 488 strana a napisana je na turskom jeziku u 8 poglavlja. U uvod u autor daje definiciju uređivanja šuma, zatim opisuje funkciju i mjesto te šumarske discipline govoreći o odnosu uređivanja šuma i ostalih šumarskih specijalnosti. U prvo m dijelu knjige Eraslan obrađuje specifičnosti šumarstva i posebno tretira faktore produkcije u šumarstvu. U drugo m dijelu opisani su ciljevi šumskog gospodarstva s nacionalnog i individualnog aspekta. Posebna je pažnja dana principu trajnosti kao i uvjetima i sredstvima koji omogućuju postizavanje toga principa. Treć i dio posvećen je tipovima gospodarenja. Govori se o prirodnim šumama i prašumama, o uređenim i neuređenim šumama s obzirom na sastojinsko, stablimično i kombinirano gospodarenje. U četvrto m dijelu autor obrađuje inventarizaciju šuma. Ovdje se najprije tretira problem inventure šumskih površina, zatim se govori o inventuri staništa (ekološke karte), o inventuri drvne zalihe i prirasta te konačno o inventuri sporednih produkata. Najprije su opisane terestričke metode. Vrlo detaljno se navode metode koje dolaze u obzir u jednodobnim i u prebornim šumama: klimatski faktori, prizemna flora i sadržaj hranila u lišću kao indikatori boniteta. Zatim slijede metode koje se odnose na jednodobne šume: prirast, srednji sastojinski prsni promjer, srednja sastojinska visina, visina dominantnih stabala kao indikator boniteta. I konačno metode za nejednodobne šume: Flurijeva metoda srednje visine debljinskih razreda i Mitscherlichova metoda debljinskog prirasta. Nakon toga slijedi opis inventure drvne mase. Tu su opisane klasične metode i moderne metode koje se zasnivaju na biometrici. Nakon opisa terestričkih metoda slijede fotogrametrijske metode inventarizacije. Istim redoslijedom navedeni su postupci fotograme trijskih metoda: utvrđivanje površine, bonitetni razredi, drvna masa itd. da bi u posebnom podpoglavlju autor obradio kombinirane metode koje se osnivaju na terestriekoj i fotoigrametrijskoj izmjeri. Pet i dio knjige posvećen je optimalnoj strukturi šume. Najprije je dano objašnjenje o optimalnoj strukturi visoke regularne šume pomoću prirasno-prihodnih tablica a zatim je navedeno objašnjenje Liocourtova i Meyerova zakona za preborne šume. U šestom dijelu obrađeno je planiranje. Najprije se govori o nlaniranju i produkciji, zatim o razdjeljenju šuma na gospodarske jedinice, sjekorede, odjele i odsjeke. U planiranju šumsko-uzgojnih operacija obrađeni su ekološki faktori: tretman, zrelost itd. Zatim slijedi reguliranje prihoda. U tom dijelu se obrađuje drvna zaliha, materijani i novčani prihodi, etati itd. Nakon toga dolaze metode za određivanje etata. Opisane su klasične i moderne metode počevši od francuske metode iz 1883. pa do Biolleyeve metode i do metode određivanja etata na osnovi šumsko-uzgcjnih razmatranja. Konačno slijedi obrada gospodarske osnove — njezine definicija, sadržaj, sastav i odobravanje. U sedmo m dijelu knjige autor je opisao provedbu, reviziju i obnovu gospodarske osnove. U osmom dijelu Eraslan je opisao uređivanje šuma u Turskoj i to najprije historijski razvoj od 1857. godine pa nadalje, a potom za vrijeme od 1963—1972. Na kraju -knjige nalazi se popis literature, koja je navedena na 51 stranici, tj. od 439—488 strane, tako da je obuhvaćena gotovo sva svjetska literatura što dokazuje veliku vrijednost ove knjige. Prof. dr Dušan Klepac Nelson A. Rock feller: Oour environment can be saved, 1970 Doubleday and Company, Inc. Garden City, New York (Naš okoliš može biti spašen). Cilj ove knjige je da pruži čovjeku praktičan putokaz kako će spasiti svoj okoliš ili sredinu u kojoj živi. Knjiga se temelji više na iskustvu negoli na teoriji. Polazi se od pretpostavke da možemo zaustaviti strmoglavo kretanje prema ekološkom sa |