DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Problem debljine kore kod izrađenih sortimenata tretiran je i u Finskoj. Salmine n (9) je odredio za oblovinu bijelog bora i smreke redukcione koeficijente pomoću kojih se drvna masa s korom može pretvoriti u drvnu masu bez kore. U ovoj radnji je postavljen cilj da se prvo ispita ovisnost debljine kore oblovine poljskog jasena određenog promjera o debljini (prsnom promjeru) stabla od koga navedena oblovina potječe. Naime, trupac određenog promjera može potjecali od stabala razne debljine pa je bilo potrebno ispitati da li prsni promjer stabla utječe na debljinu kore trupaca, koji se od debla mogu izraditi. Drvna masa krupnog drva jelovine potječe samo od debala, budući da drvna masa granjevine, s neznatnim izuzecima, pripada sitnoj granjevini. Kod jasenovine, međutim, granjevina djelomično pripada krupnom drvu, tako da se od granjevine izrađuju i tehnički sortimenti. Stoga je u ovoj radnji postavljen i cilj da se ispita postoji li razlika u debljini kore između oblovine određene debljine izrađene od debla i one izrađene od grana. Dalji cilj je bio, ukoliko se pokaže da debljina debla nema utjecaja na debljinu kore oblovine određene debljine, da se ispita debljina i postotak kore oblovine raznih debljina. III. MATERIJAL ZA ISTRAŽIVANJE I METODA RADA Materijal za ovu radnju prikupljen je na području šumarije Lipovljani, u Gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac«, u mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka, poljskog jasena i nizinskog brijesta, na vlažnom staništu (Querceto- Genistetum). O ovim sastojinama izneseno je, Emrović-Glavač-Pran j i ć (3), da je tlo nešto slabije hidrogenizirano mineralno močvarno, na čijem profilu prevladavaju žute i smeđe boje oksidacijskih procesa. Bilje indikatori su Genista elata, Carex remota, Carex strigosa, Rumex sanguineus, Cerastiuw süvaticum, Carex brizoides, Ruhus caesius. Dalje se napominje da učestvov? nje jasena u smjesi ne može biti odlučan kriterij za ocjenu pripada li jedna sastojina ovom ili onom tipu. Kora je mjerena na 259 jasenovih stabala prsnog promjera 20—60 cm. Debljina kcre je mjerena na oborenim stablima prilikom sekcioniranja stabala. Sekcionirano je krupno drvo, tj. deblovina i granjevina iznad 7 cm debljine s korom. Dužina sekcija iznosila je kod deblovine u pravilu 2 m, a kod granjevine 2 m i 1 m. Ukupno je premjereno 3.679 sekcija deblovine, srednjeg promjera od 7 cm do 57 cm s korom te 2.202 sekcija grana srednjeg promjera 7 cm do 30 cm s korom. Premjeri sekcija mjereni su u dva okomita smjera na mm, a zatim zaokruženi na više i niže na cijele cm. Na sredini svake sekcije izmjerena je debljina kore na dva suprotna kraja promjera, s točnošću na 1 mm. Tako je na sredini svake sekcije dobivena dvostruka debljina kore. Analizom varijance ispitano je da li na debljinu kore trupčića deblovine određene debljine utječe debljina stabala od kojih trupčići potječu, obzirom da oblovina određenog promjera može potjecati od stabala razne debljine. U svrhu ispitivanja, trupci određenog promjera razvrstani su po porijeklu, tj. prema debljini stabala od kojih trupčići potječu. Tako razvrstanim trupčićima odre |