DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 34 <-- 34 --> PDF |
već i o podacima o drvnim masama i prirastu, erozivnim nanosima pojedinih rijeka u kubnim metrima; i ovi istraživači ostaju, zahvaljujući autoru, anonimni. 2. B. Jovanović: »Neke nove alohtone vrste u dendroflori Beograda i okoline«. Str. 25—34, s 5 fotografija. U radu su iznesena zapažanja o novim taksonima za alohtonu dendrofloru Beograda: Picea sitchensis (Boug.) Carr., Pinus halepensis Mill., Sequoia sempervirens (Lamb.) Endl., Philadelphus inodorus L., Robinia pseudo- acacia L. var. decaisneana Carr., Eleagnus commutata Bern., Acer Colchicum Hortw., Staphylea trifolia L., Ulmus pumila L., Betula verrucosa Ehrh. var. fastigiata K. Koch., Betula verrucosa Ehrh. var. youngii C. Sehn., Carpinus betulus L. var. pendula Kirsch., Tilia tomentosa Moensch (10 varijeteta), Tilia platyphyllos Scop.; ssp. grandifolia (Ehrh.) Hay. s 10 varijeteta; ssp. euplatyphyllos sa 7 varijeteta; ssp. pseucT´jrubra C. Sehn, s 2 varijeteta, Tilia americana L. s 3 varijeteta, Quercus robur L. var. pendula D. C. i Quercus petraea (Matt.) Liebl. var. cochleata Petz, et Kirch. 3. T. Bunuševac, E. Vukićević, O. Mijanović: »Dekorativne biljke Crnogorskog primorja u području Bar—Budva«. Str. 35—70 s 13 fotografija. U radu su, pored opće rasprostranjenosti za svaku vrstu, date najhitnije morfološke, biološke i dekorativne osobine, nalazišta u području sa općom ocjenom uspjeha u rašćenju, a za neke vrste dati su i podaci o dimenzijama; date su i preporuke za dalje gajenje i primjenu. Ukratko su dati ušlo vi sredine ovoga područja. Malo čudno zvuči da »u Krivo šijama iznad Boke Kotorske prosečna godišnja količina padavina iznosi 2500 mm taloga«. Nije riječ o talozima padavina, već o tome da su Krivošije sa najviše padavina u Evropi, što svakako ne bi bile sa 2500 mm. Dat je i kratak prikaz pedološkog pokrivača, pri čemu je, pored ostalog, utvrđeno da su ...» N a a 1 u v ijalno- deluvijalnim nanosima nastala zemljišta aluvijalnedeluvi jalnog tipa«. U radu je registrirano 307 vrsta, od čega su manje od jedne trećine autohtone vrste. Pada u oči odsustvo izvjesnih vrsta za koje bi se očekivalo da ih ima u ovome području (sudeći po njihovom prisustvu u susjednom Hercegnovskom .području; vidi »Flor a i vegetacija Hercegnovskog područja « od D. Popovića i A. Sterniša; Herceg-Novi, 1971): Ceratonia siliqua L., Cercis siliquastrum L., Erica verticillata Forsk. i dr. Tvrdnja da je Tamarix pentanđra Pali. česta u prirodi u ovome po dručju proširuje areal ove vrste sa Crnomorskog primorja i Povardarja na Crnogorsko primorje. Kao i u prethodnom radu i ovdje je konstatirano 6 asocijacija šuma i gariga; autor ovih fitocenoza (H o r- v a t i ć) nije spomenut ni jednom ni u radu ni u literaturi. Slično je sa klasikom proučavanja vegetacije našeg Primorja, konkretno Crne Gore, Lujom Adamovi ć e rn. 4. T. Bunuševac, K. Žujović: »Fenol´aške pojave lipa (Tilia sp.) zelenih površina Novog Beograda«. Str. 71—94, sa 7 tabela, 7 grafikona i 2 fotografije. Lipe imaju vrlo široku upotrebu u ozelenjavanju naselja pa su autori započeli još 1958. god. fenološka osmatranja na njima zajedno ,s oko 90 raznih vrsta drveća i žbunja u centralnom parku na Novom Beogradu. U ovome radu dati su vrlo detaljni podaci o fenofazama (listanje, cvjetanje, obrazovanje plodova i opadanje lišća s nekoliko međufaza) triju vrsta lipa: Tilia grandifo lia Ehrh., Tilia parvifolia Ehrh. i Tilia argentea Desf. Pupanje nije posebno praćeno. Konstatirano je npr. da puno cvjetanje krupnolisna lipa ima prosječno 31. svibnja, sitnolisna lipa 15. lipnja i bijela lipa 24. lipnja. U radu ima vrlo veliki broj komparativnih podataka za ove tri vrste ali njihova vrijednost je veoma umanjena činjenicom da su osmatranja vršena na po jednom stablu, što je metodski nedopustivo. Kao što su male vrijednosti i podaci o osmatranju u samo jednoj godini; kod nas ima posebno objavljenih i takvih radova. Mislimo da je iluzorno govoriti o genetskoj i fenološkoj varijabilnosti svake od triju vrsta lipa ili o vremenskim razlikama u pojedinim godinama. Ne može biti sintetskih zaključaka bez analitičkog materijala; to nije ni jedna individua ni jedna godina. Ne možemo se složiti s tvrdnjom autora, datom u rezimeu namjenjenom stranim naučnim radnicima, da kod nas »ne postoje egzaktni podaci o osnovnim životnim pojavama drvenastih vrsta, koje su korišćene pri sadnji u stambenim naseljim a . . .« Ako se literaturni vidik ograniči (kao što je ovdje učinjeno) na dva rada jednog od autora (od kojih se jedan odnosi na sušenje bukve u sjeveroistočnoj Srbiji) i dva rada na lokalnu klimu Novog Beograda — onda se naravno može doći do takvog zaključka, koji je veoma malo laskav za naše denđrologe. Što se tiče konkretnih fenoloških osmatranja kod nas, ne bi trebalo gubiti iz vida da je Luj o Adamovi ć još u prošlom vijeku (1897.) objavio svoja 4-godišnja » Fenološk a p osmatranja u okolini Vra |