DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 34     <-- 34 -->        PDF

već i o podacima o drvnim masama i prirastu,
erozivnim nanosima pojedinih rijeka
u kubnim metrima; i ovi istraživači
ostaju, zahvaljujući autoru, anonimni.


2. B. Jovanović: »Neke nove alohtone
vrste u dendroflori Beograda i okoline«.
Str. 25—34, s 5 fotografija. U radu su iznesena
zapažanja o novim taksonima za
alohtonu dendrofloru Beograda: Picea
sitchensis (Boug.) Carr., Pinus halepensis
Mill., Sequoia sempervirens (Lamb.) Endl.,
Philadelphus inodorus L., Robinia pseudo-
acacia L. var. decaisneana Carr., Eleagnus
commutata Bern., Acer Colchicum Hortw.,
Staphylea trifolia L., Ulmus pumila L., Betula
verrucosa Ehrh. var. fastigiata K.
Koch., Betula verrucosa Ehrh. var. youngii


C. Sehn., Carpinus betulus L. var. pendula
Kirsch., Tilia tomentosa Moensch (10
varijeteta), Tilia platyphyllos Scop.; ssp.
grandifolia (Ehrh.) Hay. s 10 varijeteta;
ssp. euplatyphyllos sa 7 varijeteta; ssp.
pseucT´jrubra C. Sehn, s 2 varijeteta, Tilia
americana L. s 3 varijeteta, Quercus robur
L. var. pendula D. C. i Quercus petraea
(Matt.) Liebl. var. cochleata Petz, et Kirch.
3. T. Bunuševac, E. Vukićević, O. Mijanović:
»Dekorativne biljke Crnogorskog
primorja u području Bar—Budva«. Str.
35—70 s 13 fotografija. U radu su, pored
opće rasprostranjenosti za svaku vrstu,
date najhitnije morfološke, biološke i dekorativne
osobine, nalazišta u području sa
općom ocjenom uspjeha u rašćenju, a za
neke vrste dati su i podaci o dimenzijama;
date su i preporuke za dalje gajenje
i primjenu. Ukratko su dati ušlo vi sredine
ovoga područja. Malo čudno zvuči da
»u Krivo šijama iznad Boke
Kotorske prosečna godišnja
količina padavina iznosi 2500
mm taloga«. Nije riječ o talozima padavina,
već o tome da su Krivošije sa najviše
padavina u Evropi, što svakako ne bi
bile sa 2500 mm. Dat je i kratak prikaz
pedološkog pokrivača, pri čemu je, pored
ostalog, utvrđeno da su ...» N a a 1 u v ijalno-
deluvijalnim nanosima
nastala zemljišta aluvijalnedeluvi
jalnog tipa«. U radu je registrirano
307 vrsta, od čega su manje od
jedne trećine autohtone vrste. Pada u oči
odsustvo izvjesnih vrsta za koje bi se očekivalo
da ih ima u ovome području (sudeći
po njihovom prisustvu u susjednom
Hercegnovskom .području; vidi »Flor a i
vegetacija Hercegnovskog područja
« od D. Popovića i A. Sterniša;
Herceg-Novi, 1971): Ceratonia siliqua L.,
Cercis siliquastrum L., Erica verticillata
Forsk. i dr. Tvrdnja da je Tamarix pentanđra
Pali. česta u prirodi u ovome po


dručju proširuje areal ove vrste sa Crnomorskog
primorja i Povardarja na Crnogorsko
primorje. Kao i u prethodnom
radu i ovdje je konstatirano 6 asocijacija
šuma i gariga; autor ovih fitocenoza (H o r-
v a t i ć) nije spomenut ni jednom ni u radu
ni u literaturi. Slično je sa klasikom
proučavanja vegetacije našeg Primorja,
konkretno Crne Gore, Lujom Adamovi
ć e rn.


4. T. Bunuševac, K. Žujović: »Fenol´aške
pojave lipa (Tilia sp.) zelenih površina
Novog Beograda«. Str. 71—94, sa 7 tabela,
7 grafikona i 2 fotografije. Lipe imaju vrlo
široku upotrebu u ozelenjavanju naselja
pa su autori započeli još 1958. god. fenološka
osmatranja na njima zajedno ,s oko
90 raznih vrsta drveća i žbunja u centralnom
parku na Novom Beogradu. U ovome
radu dati su vrlo detaljni podaci o
fenofazama (listanje, cvjetanje, obrazovanje
plodova i opadanje lišća s nekoliko
međufaza) triju vrsta lipa: Tilia grandifo
lia Ehrh., Tilia parvifolia Ehrh. i Tilia
argentea Desf. Pupanje nije posebno
praćeno. Konstatirano je npr. da puno
cvjetanje krupnolisna lipa ima prosječno
31. svibnja, sitnolisna lipa 15. lipnja
i bijela lipa 24. lipnja. U radu ima
vrlo veliki broj komparativnih podataka
za ove tri vrste ali njihova vrijednost je
veoma umanjena činjenicom da su osmatranja
vršena na po jednom stablu, što je
metodski nedopustivo. Kao što su male
vrijednosti i podaci o osmatranju u samo
jednoj godini; kod nas ima posebno objavljenih
i takvih radova. Mislimo da je
iluzorno govoriti o genetskoj i fenološkoj
varijabilnosti svake od triju vrsta lipa ili
o vremenskim razlikama u pojedinim godinama.
Ne može biti sintetskih zaključaka
bez analitičkog materijala; to nije ni
jedna individua ni jedna godina. Ne možemo
se složiti s tvrdnjom autora, datom
u rezimeu namjenjenom stranim naučnim
radnicima, da kod nas »ne postoje
egzaktni podaci o osnovnim
životnim pojavama drvenastih
vrsta, koje su korišćene
pri sadnji u stambenim naseljim
a . . .« Ako se literaturni vidik ograniči
(kao što je ovdje učinjeno) na dva
rada jednog od autora (od kojih se jedan
odnosi na sušenje bukve u sjeveroistočnoj
Srbiji) i dva rada na lokalnu klimu Novog
Beograda — onda se naravno može
doći do takvog zaključka, koji je veoma
malo laskav za naše denđrologe. Što se tiče
konkretnih fenoloških osmatranja kod nas,
ne bi trebalo gubiti iz vida da je Luj o
Adamovi ć još u prošlom vijeku (1897.)
objavio svoja 4-godišnja » Fenološk a
p osmatranja u okolini Vra