DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 31 <-- 31 --> PDF |
fondove, mjerila za ocjenjivanje šteta od industrijskog dima, optimalna organizacija poduzeća, beneficirani radni staž, kriteriji za kompleksno vrednovanje šuma. Lovstvo: zaštita od krupne divljači, usklađivanje šumarstva i lovstva, naseljivanje novih vrsta divljači. Prostorno uređivanje šuma: glavni problemi u Sloveniji, promjene u kulturnom krajoliku Kočevja, o mogućnostima uključivanja šumarstva u turističku i rekreativnu djelatnost, uloga planinskih nastambi seljaka u visokogorskom turizmu, ´kriteriji za kompleksno vrednovanje šuma u sadašnjem društvenoekonomskom sistemu Jugoslavije, uloga šumarstva u očuvanju planinskog gospodarskog prostora s posebnim obzirom na seljačka visokogorska gospodarstva, udio šuma u slovenskoj privredi. J. Šafar MATIC V., DRINIC P., STEFANOVIC V., ClRIĆ M., i suradnici: Beus V., Bozalo G., Golić S., Hamzić U., Marković Lj., Petrović M,, Subotić M., Talović N., Travar J.: Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1971. Ova je knjiga posebno izdanje broj 7 Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu. Ima 639 stranica. Autori su pod vodstvom prof. ing. Vasilija MATICA obradili stanje šuma u SR Bosni i Hercegovim s ovim sadržajem: Ciljevi inventure šuma, Metodika rada, Šumska vegetacija, Šumska zemljišta, Stanje šuma, Goleti ispod gornje granice privredne šume, Šumski fond. Godišnji obim sječa Vrsta drveća ukupno 000 m3 / Sve vrste 8.169,9 100,0 Četinari 2.929,1 35,8 Lišćari 5.240,8 64,2 Jela 1.816,5 22,2 Smrča 918,7 11,2 Borovi 193,9 2,4 Bukva 4.556,2 55,8 Hr. kitnjak 217,5 2,7 Ost. lišćari 467,1 5,7 Za uspješno vođenje inventure šuma brinuo se prof. MATIC Vasilije, a snimanjima i obradom materijala rukovodio je prof. DRINIC Petar. Njemu su u stručnom pogledu pomagali prof. ClRIĆ Milivoje i prof. STEFANOVIC Vitomir. Površina SR Bosne i Hercegovine, prema zvaničnim podacima Geodetske uprave u Sarajevu, iznosi 5,115.800 ha. U okviru inventure šuma (1964—1968) površina cijele Republike je podijeljena na 11 šumsko- privrednih oblasti. U SR Bosni i Hercegovini ima sitne grane) visokim šumama B i H iz visokih šumaniskih šuma i šikarešumskih goleti 1,130.000 ha 841.000 ha 530.000 ha Ukupno: 2,501.000 ha Sveukupna drvna zaliha (uključujući unosi 278,829.000 m l Od toga je u društvenoj svojini 95%, a ostatak u građanskoj. U spomenutoj drvnoj zalihi crnogorične vrste drveća učestvuju sa 40%, a listopadne sa 60´°/o. Bukva je najzastupljeni]a te na nju odpada gotovo polovina zalihe (47,3°/o). Volumni prirast sveukupne drvne zalihe u visokim šumama iznosi 7,336.000 m$ ili oko 2,5%. U narednoj periodi od 10 godina predviđa se u visokim šumama godišnja sječa od 8,169.900 ms sveukupne drvne mase. Struktura te drvne mase po sektorima i po vrstama drveća prikazana je u tabeli 1. Ovakva struktura predviđene drvne mase za sječu nešto se razlikuje od strukture drvne zalihe na panju, jer se želi postepeno povećavati udio crnogorice na račun eukupne drvne mase u visokim šumama društvenim građanskim 000 ms %> 000 m3 °/o 7.955,6 100,0 214,3 100,0 2.891,0 36,3 38,1 17,8 5.064,6 63,7 176,2 82,2 1.803,2 22,7 13,3 6,2 900,1 11,3 18,6 8,7 187,7 2,3 6,2 2,9 4.442,3 55,9 113,9 53,1 199,5 2,5 18,0 8,4 422,8 5,3 44,3 20,7 295 |