DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 31     <-- 31 -->        PDF

fondove, mjerila za ocjenjivanje šteta od
industrijskog dima, optimalna organizacija
poduzeća, beneficirani radni staž, kriteriji
za kompleksno vrednovanje šuma.
Lovstvo: zaštita od krupne divljači, usklađivanje
šumarstva i lovstva, naseljivanje
novih vrsta divljači. Prostorno uređivanje
šuma: glavni problemi u Sloveniji, promjene
u kulturnom krajoliku Kočevja, o
mogućnostima uključivanja šumarstva u
turističku i rekreativnu djelatnost, uloga
planinskih nastambi seljaka u visokogorskom
turizmu, ´kriteriji za kompleksno
vrednovanje šuma u sadašnjem društvenoekonomskom
sistemu Jugoslavije, uloga
šumarstva u očuvanju planinskog gospodarskog
prostora s posebnim obzirom
na seljačka visokogorska gospodarstva, udio
šuma u slovenskoj privredi.


J. Šafar
MATIC V., DRINIC P., STEFANOVIC
V., ClRIĆ M., i suradnici: Beus V., Bozalo
G., Golić S., Hamzić U., Marković Lj., Petrović
M,, Subotić M., Talović N., Travar
J.: Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini,
Sarajevo 1971.


Ova je knjiga posebno izdanje broj 7
Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo
u Sarajevu. Ima 639 stranica. Autori su
pod vodstvom prof. ing. Vasilija MATICA
obradili stanje šuma u SR Bosni i Hercegovim
s ovim sadržajem: Ciljevi inventure
šuma, Metodika rada, Šumska vegetacija,
Šumska zemljišta, Stanje šuma, Goleti ispod
gornje granice privredne šume, Šumski
fond.


Godišnji obim sječa
Vrsta drveća ukupno
000 m3 /


Sve vrste 8.169,9 100,0
Četinari 2.929,1 35,8
Lišćari 5.240,8 64,2
Jela 1.816,5 22,2
Smrča 918,7 11,2
Borovi 193,9 2,4
Bukva 4.556,2 55,8
Hr. kitnjak 217,5 2,7
Ost. lišćari 467,1 5,7


Za uspješno vođenje inventure šuma
brinuo se prof. MATIC Vasilije, a snimanjima
i obradom materijala rukovodio je
prof. DRINIC Petar. Njemu su u stručnom
pogledu pomagali prof. ClRIĆ Milivoje
i prof. STEFANOVIC Vitomir.


Površina SR Bosne i Hercegovine, prema
zvaničnim podacima Geodetske uprave
u Sarajevu, iznosi 5,115.800 ha. U okviru
inventure šuma (1964—1968) površina
cijele Republike je podijeljena na 11 šumsko-
privrednih oblasti.


U SR Bosni i Hercegovini ima


sitne grane) visokim šumama B i H iz


visokih šumaniskih šuma i šikarešumskih goleti
1,130.000 ha
841.000 ha
530.000 ha
Ukupno: 2,501.000 ha
Sveukupna drvna zaliha (uključujući


unosi 278,829.000 m l Od toga je u društvenoj
svojini 95%, a ostatak u građanskoj. U
spomenutoj drvnoj zalihi crnogorične vrste
drveća učestvuju sa 40%, a listopadne
sa 60´°/o. Bukva je najzastupljeni]a te na
nju odpada gotovo polovina zalihe (47,3°/o).


Volumni prirast sveukupne drvne zalihe
u visokim šumama iznosi 7,336.000 m$
ili oko 2,5%.


U narednoj periodi od 10 godina predviđa
se u visokim šumama godišnja sječa
od 8,169.900 ms sveukupne drvne mase.
Struktura te drvne mase po sektorima
i po vrstama drveća prikazana je u tabeli
1.


Ovakva struktura predviđene drvne mase
za sječu nešto se razlikuje od strukture
drvne zalihe na panju, jer se želi postepeno
povećavati udio crnogorice na račun


eukupne drvne mase u visokim šumama
društvenim građanskim
000 ms %> 000 m3 °/o


7.955,6 100,0 214,3 100,0
2.891,0 36,3 38,1 17,8
5.064,6 63,7 176,2 82,2
1.803,2 22,7 13,3 6,2
900,1 11,3 18,6 8,7
187,7 2,3 6,2 2,9
4.442,3 55,9 113,9 53,1
199,5 2,5 18,0 8,4
422,8 5,3 44,3 20,7
295