DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 25 <-- 25 --> PDF |
OBAVIJESTI Dr NORMAN E. BORLAUG PRVI ŠUMAR NOBELOVAC Svjetska, a i naša javnost bila je obavještena da je dr Norman E. Borlaug u 1970. godini dobio Nobelovu nagradu za mir. U to vrijeme objavljivani su prikazi o njegovom radu na povećanju proizvodnje pšenice naročito u Aziji i Latinskoj Americi. Njegov je veliik uspjeh povećanje prinosa pšenice u Indiji i Pakistanu, zemljama koje su jedne od najdeficitarnijih u hrani na svijetu. Kampanju za povećanje proizvodnje pšenice u tim zemljama dr Borlaug je nazvao »zelenom revolucijom«. O uspjehu »zelene revolucije« se mnogo pisalo. Nobelova nagrada, koja mu je dodijeljena usko je povezana s imenom »zelena revolucija«. Tako je i njegovo predavanje održano povodom dodjele Nobelove nagrade nosilo naslov: »Zelena revolucija, mir i humanost«. Za sve to upućujemo naše čestitke i divljenje čovjeku, koji je dobar dio svog života posvetio nauci i boljem življenju čovječanstva i to naročito onog dijela, koji pati od pomanjkanja hrane. Mnogo takvih i sličnih iskrenih riječi je napisano |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 26 <-- 26 --> PDF |
i izrečeno pa bi možda naše bile već i suvišne da se ne radi o čovjeku koji je nama šumarima posebno drag, budući da on sa svojom osnovnom specijalnošću pripada u naše šumarske redove. Norman Ernest Borlaug je rođen 25. ožujka 1914. godine blizu Cresco-a u državi Iowa, SAD. Od 1933—37. studirao je šumarstvo na Sveučilištu Minnesota, gdje je diplomirao (B. S. Forestry). Na istom Sveučilištu magistrirao je 1941., a doktorirao iz područja fitopatologije 1942. godine. Nakon završenog studija radio je jedno vrijeme kao šumarski stručnjak-uzgajivač u sklopu šumarske službe SAD u državi Idaho i Massachusetts. Od 1942. do 1944. godine radi kao istraživač fitopatolog u DuPont-u gdje se bavi ispitivanjem kemikalija i biološke kontrole povezane s ratnim naporima zemlje. Međutim, njegov veliki uspjeh datira iz 1944. godine kada je pristupio tek osnovanom kooperativnom poljoprivrednom programu između Rockefeller Fondacije i Meksika. Zahvaljujući njegovim istraživanjima o dobivanju visokorodnih sorti pšenice Meksiko je postao najveći izvoznik sortnog sjemena pšenice na svijetu iako je do tada istu uvozio. Dr Borlaug je zaslužan i u izobrazbi mladih istraživača iz Meksika, koji su kasnije bili nosioci progresa u poljoprivredi svoje zemlje. Polu-patuljaste sorte, koje je proizveo, revolucionirale su proizvodnju pšenice najprije u Indiji, Pakistanu, Turskoj i kasnije u Sjevernoj Africi. Zbog njegovih velikih uspjeha u Meksiku, mnoge zemlje su u posljednjih nekoliko godina tražile njegovu pomoć. Premda je stalno mjesto njegovog zaposlenja u Meksiku, gdje je glavni rukovodilac CIMMYT-a (Internacionalni centar za oplemenjivanje kukuruza i pšenice), dr Borlaug je posvetio veliki dio svog vremena na unapređenju istraživanja i programa proizvodnje pšenice u mnogim zemljama Bliskog Istoka, Centralne Azije i Latinske Amerike. Dr Borlaug nije zaboravio ni na šumarstvo. U godini 1969. sudjelovao je na konferenciji u Moscow, država Idaho (SAD), koja je bila posvećena biologiji otpornosti kod šumskog drveća na rđu. Između ostalog za tu konferenciju je napisao: . . . »Ja Vam savjetujem da se odreknete skromnosti i konzervatizma i da istaknete važnost posla koji radite ne samo rada njegovog direktnog utjecaja na našu sveukupnu okolinu tj. na bujice, konzervaciju tla, faunu i rekreaciju. Došlo je vrijeme da se jasno postavi pred vlade, privatnuindustriju (naročito pred onu koja koristi šumske produkte) kao i pred javnost sadašnje i potencijalne doprinose od programa oplemenjivanja šumskogdrveća za dobrobit naroda« . . . »Dakako, mi trebamo biti vizionari i stvaraoci u našim programima oplemenjivanja ako želimo stajati ispred potreba na hrani, drvetu i celuloznim vlaknima. Da postignemo ovo, moramo koristiti svaki novi pristup koji izgleda podesan, ne samo u poboljšanju postojećih vrsta negoi proizvodnji potpuno novih asortimana ili vrsta šumskog drveća putem dalekovrsne hibridizacije«. Dr Borlaug je naglasio da je on zainteresiran za šumarstvo zato što ono ima mnogostruki utjecaj na dobrobit čovječanstva. To se ogleda u proizvodnji šumskih produkata, uređenju bujica, zaštiti od erozije, kao i u prostoru za životinjski svijet i rekreaciju. Šumari cijelog svijeta mogu biti ponosni na čovjeka, koji je kroz svoj naučni i stručni rad na polju proizvodnje pšenice dao veliki doprinos čovječanstvu, a da pri tom nije zaboravio na svoju »zelenu struku«, koja je pred preporodom, jer danas cijeli svijet u šumi gleda mnogo vaše od same proizvodnje drvne mase. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 27 <-- 27 --> PDF |
DJELOMIČNI POPIS POČASNIH PRIZNANJA 1. Devet počasnih doktorata nauka primljenih od američkih i azijskih sveučilišta. 2. Najviše odlikovanje Sveučilišta u Minnesoti za izvanredna dostignuća. 3. Stakmanovo odlikovanje Sveučilišta u Minnesoti za istaknuta dostignuća na oplemenjivanju žitarica. 4. Priznanje četiri države Meksika za unapređenje proizvodnje pšenice. 5. Odlikovanje Sitara — I — Imtiaz predsjednika Pakistana. 6. Prva internacionalna poljoprivredna medalja Društva Agronoma Amerike. 7. Clan Nacionalne akademije znanosti SAD. 8. Clan Nacionalne akademije poljoprivrednih i veterinarskih znanosti Argentine. 9. Odlikovanje za rad guvernera države Iowa (SAD). 10. Odlikovanje za rad guvernera države Minnesota (SAD). POPIS ODABRANIH RADOVA (od oko 75 publiciranih) 1. Borlaug , N. E.: Variations and Variability of Fusarium Uni. University of Minnesota, Agricultural Experiment Station, June, 1945. 2. Borlaug , N. E., et al.: Mexican Varieties of Wheat Resistant to Race 15B of Stem Rust. The Plant Disease Reporter, April 1952. 3. Borlaug , N. E.: Mexican Wheat Production and its Role in the Epidemiology of Stem Rust in North America. Phytopathology, August 1954. 4. B o r 1 a u g, N. E. et al.: Physiologic Races of Puccinia Rubigo Var. F. Sp. Tritici in Mexico. Phytopathology, March 1956. 5. B o r 1 a u g, N. E. et al.: Stripe Rust Resistant Mutants Obtained from Irradiation of Gabo Wheat. Phytopathology, September 1956. 6. Borlaug , N. E. et al.: Control of Sunscald and Subsequent Buprestid Damage in Spanish Cedar Plantations in Yucatan. Journal of Forestry, March 1957. 7. Borlaug , N. E.: The Use of Multilineal or Composite Varieties to Control Airborne Epidemic Diesases of Self-Pollinated Crop Plants. Proceeding of the First International Wheat Genetics Symposium (pg. 12—31). University of Manitoba, Winnipeg, Canada. 1959. 8. Borlaug, N. E. & Loegering, W, G.: Contributions of International Spring Wheat Rust Nursery to Human Progress and International Good- Will. 9. Borlaug , N. E.: Basic Concepts which Influence the Choice of Methods for Use in Breeding for Disease Resistance in Cross-Pollinated and Self- Pollinated Crop Plants. Breeding Pest-Resistant Trees Symposium. Aug.Sept. 1964. 10. Borlaug , N. E. et al.: Wheat, Rust and People. Phytopathology, Oct. 1965. 11. Borlaug, N. E. and Athwal, D. W.: New Horizons in Wheat Prodution. March 1967. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 28 <-- 28 --> PDF |
12. B o r 1 a u g, N. E.: Organizing National Crop Production Campaigns. Strategy for the Conquest of Hunger Symposium convened by the Rockefeller Foundation, at the Rockefeller University in New York (pages 98—101). April 1968. 13. B o r 1 a u g, N. E.: Wheat Breeding and its Impact on World Food Supply. Proceedings 3rd. International Wheat Genetics Symposium. Canberra, Australian Academy of Science, Canberra, Australia. 1968. 14. B o r 1 a u g, N. E. and C. F. K r u 11 : The Utilization of Collections in Plant Breeding and Production. International Biological Program Handbook No. 11, Genetics Resources in Plants. Their Exploration and Conservation (pg. 427—429) Blackwell Scientific Publications. — Oxford and Edinburgh. — 1970. 15. B o r 1 a u g, N. E.: A Cereal Breeder and Ex-Forester´s Evaluation of the Progress and Problems Involved in Breeding Rust Resistant Forest Trees. Proceedings of the NATO-IUPRO Study Symposium — University of Idaho, Moscow, Idaho, U. S. A. 1969. Mirko Vidaković |