DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 23 <-- 23 --> PDF |
funkcije blagostanja, bez obzira što je i gospodarskom osnovom predviđeno uže i šire gospodarsko područje (izletišni turizam, lovni i ribolovni turizam i dr.). 4. Gospodarska jedinica Ravna gora s 1014 ha. Uz gospodarsku dolaze sve više do izražaja funkcije blagostanja (izletišni turizam, planinarenje, lovni turizam i dr.). 5. Gospodarska jedinica Plitvica — Vinica s 849 ha. Uz gospodarsku funkciju dolaze do izražaja i funkcije blagostanja (naročito lovni turizam i dr.). 6. Gospodarska jedinica Ivančica sa 710 ha. Ovdje zasad prevladava gospodarska funkcija. 7. Gospodarska jedinica Ivančica s 518 ha (i 350 ha na području općine Zlatar). Ovdje također prevladavaju gospodarske funkcije. 8. Gospodarska jedinica Vaarždin-breg s 1504 ha. S obzirom na blizinu Varaždina, te mnoštvo izgrađenih »vikendica«, ovdje prevladavaju funkcije blagostanja iako se upravlja prema gospodarskim funkcijama. 9. Gospodarska jedinica Varaždinske podravske šume s 2292 ha. Zasad prevladavaju gospodarske funkcije, ali nakon izgradnje kanala Drave od Ormoža do Varaždina, te hidrocentrala, ovdje će također prevladavati funkcije blagostanja (izletišni, kupališni, lovni i ribolovni turizam i dr). 10. Gospodarska jedinica Zelendvor s 254 ha. Ovdje prevladavaju funkcije blagostanja, prvenstveno za lovni turizam. Gospodarenje šumom podređeno je lovstvu. 11. Gospodarska jedinica Lijepa Gorica s 1046 ha. Zasad prevladavaju gospodarske funkcije, ali radi same blizine Ludbrega doći će vjerojanto sve više do izražaja funkcije blagostanja. 12. Gospodarska jedinica Kalnik I s 2382 ha. Prevladavaju zasad gospodarski momenti iako se pojavljuju i funkcije blagostanja (lovni turizam i dr.). 13. Gospodarska jedinica Križančija sa 176 ha. Zasad prevlađuju gospodarski momenti, ali postoje vrlo dobri uvjeti za lovni turizam i 14. Gospodarska jedinica Ludbreške — podravske šume s 1134 ha u kojoj zasad prevlađuju gospodarski momenti. Dakle od 14 gospodarskih jedinica Šumskog gospodarstva Varaždin s 15.956 ha — oko kojih se kao jezgra kupe privatne šume s 26.509 ha — tri gospodarske jedinice (Trakošćan, Zelendvor i Varaždin-breg) s 2720 ha imaju već danas više turističko značenje nego šumsko-privredno. Pet gospodarskih jedinica (Gornje Međimurje, Plitvica—Vinica, Varaždinske podravske šume, Lijepa Gorica i Križančija) sa 4.994 ha imaju jedno i drugo značenje, a samo 6 gospodarskih jedinica (Ravna gora, Ivančica, Željeznica, Kalnik I, Ludbreške podravske šume, Donje Međimurje) s 8.242 ha ima naglašenu šumsko-privrednu funkciju. Taj prijelaz iz gospodarskih šuma u rekreacijske, već je zapravo nastupio. On ne može biti nego postupan, a odvijat će se u toliko brže, koliko društvo bude spremno da odvaja sredstva za naplatu razlika u renti između jednog i drugog gospodarenja. Razlika u gospodarenju je ogromna. Svi šumsko-gospodarski zahvati moraju kod šuma koje služe za rekreaciju biti mnogo oprezniji. Sječe — koje ne djeluju estetski ali su kod svakog gospodarenja potrebne — moraju biti što manje uočljive. To znači na istoj površini vađenje manje drvne mase, brzo uklanjanje posječenog materijala, brza izvedba šumsko-kulturnih radova radi čuvanja pejsaža, pojačani nadzor nad posjetiocima šuma, pojačana vatrogasna služba itd. To uz manje prihode zahtijeva veći broj čuvarskog osoblja, što znatno poskupljuje rad itd. |