DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 22 <-- 22 --> PDF |
šume ne unašaju brzorastuće vrste, osim bagrema koji se uzgaja za vinogradarsko kolje. Pored brijesta koji se suši, nastupilo je i sušenje pitomog kestena od raka kestenove kore. Ovo sušenje nismo u stanju spriječiti, nego možemo samo donekle odgoditi potpuno iščezavanje brijesta i pitomog kestena. Taj proces je donekle oslabljen time što nema čistih brestika i kestenika, nego se brijest i kesten javlja u smjesi s drugim bjelogoričnim vrstama. Šumice hrasta medunca i crnog graba kod nas su rijetke. Nalazimo ih na južnim strmim vapnenačkim i dolomitnim obroncima Ivančice, Ravne Gore i Kalnika. Spominjemo ih radi potpunosti pregleda, a za ovu regiju nemaju veće praktično značenje. 3. Područje gorskih šuma. Osnovno obilježje tom području daje gorska šuma bukve i omanje oaze šume bukve s jelom. Te su šumske zajednice razvijene na većim nadmorskim visinama i samim tim manje su izvrgnute utjecaju čovjeka. Može se reći da su ovo naše najljepše šume i da u njima čovjek nalazi punu rekreaciju. Iako su djelomice nepristupačne, ipak je i ovdje čovjek u prošlosti negativno djelovao, jer je vadio jelu, tako da su npr. u Ivančici ostali samo rijetki ostaci jelove sastojine i današnji šumari nastoje da je sačuvaju i umjetnim putem uzgoje. Može se reći da su to i naše najzdravije šume i da ih bolesti i štetnici najmanje oštećuju. Kako šumarsko nastojanje ide za tim da se povisi zemljišna renta — a to je moguće jedino uzgojem brzorastućih četinjača — to se u ove šume unaša uspješno borovac, duglazija i smreka. U posljednjih 15 godina sagrađeno je nekoliko desetaka kilometara šumskih cesta i vlaka na području gospodarskih jedinica Trakošćan, Ravna gora, Ivančica, Varaždin-breg i Kalnik. 4. ODNOS SUMA VARAŽDINSKE REGIJE PREMA MNOGOSTRUKIM FUNKCIJAMA Ako pogledamo kartu društvenih i privatnhi šuma Varaždinske regije vidimo da kontinuiranih šumskih kompleksa ima vrlo malo. To je i razumljivo, jer su današnje društvene šume bile nekad šume raznih šumovlasnika, kao što su zemljišne zajednice, veleposjedničke, gradske, crkvene i samostanske šume. Šume zemljišnih zajednica bile su oduvijek rascjepkane, dok su jedino veleposjedničke, gradske, crkvene i samostanske šume bile u većim kompleksima. Na ovom području — nekadašnje Građanske Hrvatske — nije bilo velikih šumskih aglomeracija kao što su bile predratne državne šume i šume imovnih općina na području nekadašnje Vojne Krajine. Društvene šume Varaždinske regije, kojima upravlja Šumsko gospodarstvo Varaždin sa Šumarijama Varaždin, Ludbreg, Ivanec i Čakovec, podijeljene su na 14 gospodarskih jedinica. Potrebno je reći nekoliko riječi o odnosu tih gospodarskih jedinica prema mnogostrukim funkcijama šuma. 1. Gospodarska jedinica Gornje Međimurje sa 631 ha. Uz gospodarsku funkciju svakim danom dobivaju sve više na važnosti funkcije blagostanja (izletišni i lovni turizam). 2. Gospodarska jedinica Donje Međimurje s 2484 ha. Zasad prevladava gospodarska funkcija, ali u budućnosti će i tu doći više do izražaja funkcije blagostanja (lovni i ribolovni turizam i dr.). 3. Gospodarska jedinica Trakošćan s 962 ha. Otvaranjem Zagorske magistrale s odvojkom ceste Macelj — Trakošćan ovdje već i danas prevladavaju |