DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 19 <-- 19 --> PDF |
U Varaždinsku regiju spadaju općine Varaždin, Ludbreg, Ivanec, Novi Marof i Čakovec s ukupnom površinom od 1950 km2 i 299.000 stanovnika s prosječnom gustoćom od 153,3 stanovnika po km2. Ako se gustoća stanovništva usporedi s gustoćom u SR Hrvatskoj od 78,2 stanovnika po km2 i SFRJ s prosječnom gustoćom od 70,9 stanovnika po km2, onda se vidi da je u Varaždinskoj regiji gustoća 1,96 puta veća nego u Republici a 2,16 puta veća nego u Federaciji. Svakako treba i u ovoj činjenici tražiti objašnjenje zašto je pritisak na pretvorbu šumske u poljoprivrednu površinu tako velik i zašto je emigracija radne snage s ovog područja veća negoli u drugim regijama. Postojeća gustoća stanovništva može objasniti i mnoge druge pojave. No, ni u svim općinama Varaždinske regije nije gustoća jednaka. Najveća je u Općini Varaždin (222,7 st.´km2), slijede Općina Čakovec (215,5 st./m2), Općina Ivanec (135 st.´km2), Općina Novi Marof (110 st./km2), a najmanja u Općini Ludbreg (100 st./km2). Prosječna šumovitost regije (tj. odnos površine šuma prema cjelokupnoj površini) iznaša 21,8°/o što je znatno niže od prosječne šumovi tosti Hrvatske (35,2%) i Jugoslavije (34,7%). Nažalost od prosjeka šumovitosti regije znatno se razlikuju postoci šumovitosti u pojedinim općinama. Ako ih navedemo po veličini, onda bismo dobili ovakav redoslijed: 1. Novi Marof sa 41% šumovitosti 2. Ivanec sa 30% 3. Ludbreg sa 22% 4. Varaždin sa 20% „ 5. Čakovec sa 9°/o „ Iako statistički podaci vjerojatno ne pokazuju potpuno točno stanje — jer nije izvršena revizija katastra — pa je postotak šumovitosti kod svih općina osim Čakovca nešto manji, a kod Čakovca nešto veći, ipak i ove približne brojke daju povod da se zamislimo o budućnosti šumskog pokrova u ovoj regiji. Naročito je zabrinjavajuće stanje šumovitosti Općine Čakovec, koja u stvari obuhvaća Međimurje. Tamo je u zadnjih 50 godina, tj. poslie svršetka I svjetskog rata, šumovitost opala od 33 na 9%. Iako je krčenje šuma u svrhu dobivanja obradivih površina redovni i neminovni proces, pogotovo u doba ekstenzivne poljoprivrede kad je glad za obradivom površinom bila velika, ipak se postavlja ozbiljno pitanje dokle se taj proces smije odvijati, prije svega radi općekorisnih funkcija šume, pa i u interesu same poljoprivrede. Nemojmo zaboraviti da se tamo gdje šuma nema, radi zaštite poljoprivrednih usjeva od vjetrova, snježnih zapuha itd. umjetno podižu šumski zaštitni pojasevi. Zato bi bilo krajnje neracionalno postojeće šume krčiti, a onda podizati skupe šumske poljozaštitne pojaseve. I površina šuma koja otpada na 1 stanovnika govori zapravo o premaloj površini šuma u Varaždinskoj regiji. Ako se uzme u obzir da je prosjek regije 0,14 ha po 1 stanovniku, u Hrvatskoj 0,45 ha, a u Jugoslaviji 0,43 ha, onda se vidi da imamo šuma s obzirom na veliku napučenost premalo. Po veličini dolazi Novi Marof sa 0,37 ha, Ivanec sa 0,25 ha, Ludbreg sa 0,22 ha, Varaždin sa 0,09 ha i Čakovec sa 0,06 ha po 1 stanovniku. Ako se uzme da bi za evropske prilike bilo dovoljno 0,30 ha šume po 1 stanovniku onda po tom kriteriju imaju |