DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 18 <-- 18 --> PDF |
STANJE I PROBLEMI ŠUMA VARAŽDINSKE REGIJE Ing. IVAN ŽUKINA, Varaždin 1. UVOD Mnogostruke priznate funkcije šuma prema američkoj paroli »the multiple use of forests« mogu se svesti uglavnom na gospodarske funkcije i općekorisne funkcije. Gospodarske funkcije jesu: proizvodnja glavnih i sporednih šumskih proizvoda (drvo, listinac, paša, gljive, ljekovito i aromatično bilje, šumski plodovi, smola i dr.). Općekorisne funkcije dijele se na zaštitne funkcije i funkcije blagostanja. Zaštitn e funkcij e jesu: zaštita zemljišta od erozije, bujica i poplava, osiguranje izvorskih voda za gradove i naselja, prečišćivanje otpadnih voda, šume kao rezervoar svježeg zraka za gradska i industrijska naselja, šume kao poljozaštitni pojasevi, šume kao snjegobrani, šume u narodnoj obrani, šume kao prigušivači buke i dr. Funkcije blagostanja su: rekreacijska vrijednost šume, šuma kao estetske-duhovna kategorija, nacionalni parkovi i šumski rezervati, itd. Vrijednost općekorisne funkcije (zaštitna i funkcija blagostanja) nije tako lako izračunati kao vrijednost gospodarske funkcije, ali bilo je i takvih pokušaja. Općeg pravila nema, ali uzima se prema M a n t e 1 u, da vrijednost općekorisnih funkcija šuma prema gospodarskoj funkciji stoji u omjeru 3 : 1. Ako je tako, da šume daju svojim postojanjem trostruko veću korist zajednici, negoli šumskoj privredi, onda bi bilo opravdano, da korisnici općekorisnih funkcija sudjeluju u istom omjeru kod održavanja takvih šuma. 2. OSNOVNI PODACI O VARAŽDINSKOJ REGIJI Varaždinska regija ima oblik romboida kojem je dulja dijagonala otprilike u pravcu sjever-jug 67 km i kraća dijagonala u pravcu istok-zapad 62 km. Regija obuhvaća nizinski dio uz Muru i Dravu s njezinim pritocima, zatim pribrežja, obronke i brdske dijelove Slovenskih gorica, Haloza, Macelja, Ravne gore, Ivančice, Topličkog gorja i Kalnika. Najniža točka je na Dravi istočno od Kotoribe (130 m), a najviša točka je vrh Ivančice (1060 m). Regija je floristički vrlo bogata, čemu doprinosi svakako i vrlo povoljno podneblje. Klima je semihumidna. Podaci iz 25 godišnjeg razdoblja motrenja (1936.—1960.) za Varaždin-breg daju srednju godišnju količinu oborina od 912 mm. Od toga padne u vegetacijskom periodu (III—X) 601 mm, tj. 2/3 svih oborina ,što je vrlo povoljno. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10,1° C, a u vegetacijskom periodu 15,9° C što je također povoljno. Srednja godišnja maksimalna temperatura zraka je 33,4° C, minimalna — 20,2° C. Amplituda je dakle 53,6" C. Najučestaliji vjetrovi su zapadni i jugozapadni. Naravno da je klima na višim položajima još humidnija, temperature niže, a koločina oborina prelazi 1000 mm godišnje. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 19 <-- 19 --> PDF |
U Varaždinsku regiju spadaju općine Varaždin, Ludbreg, Ivanec, Novi Marof i Čakovec s ukupnom površinom od 1950 km2 i 299.000 stanovnika s prosječnom gustoćom od 153,3 stanovnika po km2. Ako se gustoća stanovništva usporedi s gustoćom u SR Hrvatskoj od 78,2 stanovnika po km2 i SFRJ s prosječnom gustoćom od 70,9 stanovnika po km2, onda se vidi da je u Varaždinskoj regiji gustoća 1,96 puta veća nego u Republici a 2,16 puta veća nego u Federaciji. Svakako treba i u ovoj činjenici tražiti objašnjenje zašto je pritisak na pretvorbu šumske u poljoprivrednu površinu tako velik i zašto je emigracija radne snage s ovog područja veća negoli u drugim regijama. Postojeća gustoća stanovništva može objasniti i mnoge druge pojave. No, ni u svim općinama Varaždinske regije nije gustoća jednaka. Najveća je u Općini Varaždin (222,7 st.´km2), slijede Općina Čakovec (215,5 st./m2), Općina Ivanec (135 st.´km2), Općina Novi Marof (110 st./km2), a najmanja u Općini Ludbreg (100 st./km2). Prosječna šumovitost regije (tj. odnos površine šuma prema cjelokupnoj površini) iznaša 21,8°/o što je znatno niže od prosječne šumovi tosti Hrvatske (35,2%) i Jugoslavije (34,7%). Nažalost od prosjeka šumovitosti regije znatno se razlikuju postoci šumovitosti u pojedinim općinama. Ako ih navedemo po veličini, onda bismo dobili ovakav redoslijed: 1. Novi Marof sa 41% šumovitosti 2. Ivanec sa 30% 3. Ludbreg sa 22% 4. Varaždin sa 20% „ 5. Čakovec sa 9°/o „ Iako statistički podaci vjerojatno ne pokazuju potpuno točno stanje — jer nije izvršena revizija katastra — pa je postotak šumovitosti kod svih općina osim Čakovca nešto manji, a kod Čakovca nešto veći, ipak i ove približne brojke daju povod da se zamislimo o budućnosti šumskog pokrova u ovoj regiji. Naročito je zabrinjavajuće stanje šumovitosti Općine Čakovec, koja u stvari obuhvaća Međimurje. Tamo je u zadnjih 50 godina, tj. poslie svršetka I svjetskog rata, šumovitost opala od 33 na 9%. Iako je krčenje šuma u svrhu dobivanja obradivih površina redovni i neminovni proces, pogotovo u doba ekstenzivne poljoprivrede kad je glad za obradivom površinom bila velika, ipak se postavlja ozbiljno pitanje dokle se taj proces smije odvijati, prije svega radi općekorisnih funkcija šume, pa i u interesu same poljoprivrede. Nemojmo zaboraviti da se tamo gdje šuma nema, radi zaštite poljoprivrednih usjeva od vjetrova, snježnih zapuha itd. umjetno podižu šumski zaštitni pojasevi. Zato bi bilo krajnje neracionalno postojeće šume krčiti, a onda podizati skupe šumske poljozaštitne pojaseve. I površina šuma koja otpada na 1 stanovnika govori zapravo o premaloj površini šuma u Varaždinskoj regiji. Ako se uzme u obzir da je prosjek regije 0,14 ha po 1 stanovniku, u Hrvatskoj 0,45 ha, a u Jugoslaviji 0,43 ha, onda se vidi da imamo šuma s obzirom na veliku napučenost premalo. Po veličini dolazi Novi Marof sa 0,37 ha, Ivanec sa 0,25 ha, Ludbreg sa 0,22 ha, Varaždin sa 0,09 ha i Čakovec sa 0,06 ha po 1 stanovniku. Ako se uzme da bi za evropske prilike bilo dovoljno 0,30 ha šume po 1 stanovniku onda po tom kriteriju imaju |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 20 <-- 20 --> PDF |
općine Novi Marof i Ivanec dovoljno, a Ludbreg, Varaždin i Čakovec, premalo šuma. No kad govorimo o šumama Varaždinske regije, moramo lučiti društvene od privatnih šuma, ne samo radi kategorije vlasništva, nego i zbog kvalitete. Društvenih šuma ima odprilike 1/3, a privatnih 2/3 površine. Društvene šume su uređene, za njih postoje gospodarske osnove po kojima se gospodari, prosječna drvna masa iznaša oko 106 m3/ha, dok privatne šume nisu uređene, nemaju gospodarske programe, gospodari se stihijski, a prosječna drvna masa se nezna, ali sigurno ne prelazi 60 m3 ha, drugim riječima — one su iscrpljene (vidi tabelu). STATISTIČKI PODACI O VARAŽDINSKOJ REGIJI o (W ) ffl oj a> o a (000) 2. ni oj J*S ö > i3 ° m a (km8) « 2> B O 3 (ha) ´> sD m ("/») A 3 (ha) ja c t 3 MH >Cfi (ha) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Varaždin 375 83,5 222,7 7671 20 0,09 3757 3914 Ludbreg 223 22,3 100 4893 22 0,22 2356 2537 Ivanec 345 46,4 135,4 11446 30 0,25 3513 7933 Novi Marof 283 31,2 110.2 11713 41 0,37 3215 8498 Čakovec 724 115,6 215,5 6742 9 0,06 3115 3627 Varaždinska regija 1950 299,0 153,3 42465 21,8 0,14 15956 26509 SR Hrvatska 56538 4423 78,2 19890 km! 35,2 0,45 14830 km2 5060 km2 SFRJ 255804 20505 70,9 88856 km2 34,7 0,43 61280 km2 27576 km2 Opaska: 1) Podaci u stupcima 2 — 7 iz Statističkog godišnjaka za godinu 1971. 2) Podaci u stupcu 8. iz gospodarskih osnova. 3) Podaci u stupcu 9. su razlika vrijednosti iz stupaca 5 i 8. S obzirom na mnogostruke funkcije šuma uglavnom se oslanjamo na društvene šume, jer privatne šume slabo obavljaju i gospodarsku i zaštitnu funkciju, a kamoli da bi služile za rekreaciju. 3. RASCLANJENOST ŠUMSKE VEGETACIJE Šume Varaždinske regije mogu se s gledišta vertikalne zonalnosti šumske vegetacije, u smislu po I. H o r v a t u, raščlaniti na slijedeća tri markantna područja: 1. Područje močvarnih i vlažnih nizinskih šuma; 2. Područje brdskih šuma i 3. Područje gorskih šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 21 <-- 21 --> PDF |
1. Područje močvarnih i vlažnih nizinskih šuma. Oma. nje prirodne sastojine johe, vrbe i topole, različite fitocenološke sistematske pripadnosti; mogu se naći na odgovarajućim staništima uz veće vodotoke i njihove pritoke. Utjecaj čovjeka bio je do sada malen, jer su glavne rijeke bile neregulirane. Gradnjom hidroelektrana na Dravi povećat će se u znatnoj mjeri utjecaj čovjeka, a regulacijom rijeka i gradnjom kanala snizit će se razina podzemnih voda. Sve će to utjecati na tamošnji biljni pokrov. U pojedinim dijelovima ovog područja uspješno se unašaju euroameričke vrste topola u šumskom i plantažnom uzgoju. Sa šumsko gospodarskog i zaštitnog gledišta ovdje su mnogo važniji različiti tipovi šume hrasta lužnjaka, poljskog jasena i brijesta. S obzirom na povoljnije prilike staništa ovih šuma, one su često na udaru čovjeka. Izvršena su velika krčenja od 1918. godine do danas u svim općinama, kako bi se došlo do obradive površine. Najveća krčenja i pretvorba šumskih u poljoprivredna zemljišta izvršena su u Međimurju, gdje je šumovitost smanjena od 33°/o na 9°/o. Iskrčene su velike šume kao što je Muršćak, Zelena, Kuršanski Lug, Križopotje i dr. Poznato je da je u Muršćaku bila hrastova šuma bolja od slavonske, o kojoj je pisao Kozarac i da je ta šuma poslije 1918. godine potpuno iskrčena. O bogatstvu i obilju hrastovih šuma govori i mnoštvo naziva kao što je npr. Hrastovljan, Hrastovsko, Hrašćica itd. a uspomena na te šume ostala je i u međimurskim narodnim napjevima kao što je »Dubrava zelena«, »Međi- nurje moje zeleno« i dr. Proces pretvorbe šumskih u poljoprivredna zemljišta i dalje napreduje i on je neminovan. Ovakva krčenja vršena su i na području Općine Varaždin, kao npr. Brezje, Lovrečan-Otok, Križovljan-grad i dr. S obzirom na veliku naseljenost, krčenja su donekle opravdana, ali treba voditi računa da je u interesu i same poljoprivrede da su očuvaju rijetki ostaci tih šuma kao poljozaštitni pojasevi. Pomanjkanje ovakvih oaza šuma osjećaju već i lovci, jer nemaju za remize divljači podizati umjetne šumice. Ukoliko je ovakvih šuma i ostalo, to je u njima hrast tokom vremena jako prorijeđen, tako da je na najboljim zemljištima ostala samo najotpornija ali malovrijedna vrsta — grab. Šumsko gospodarstvo Varaždin na takva staništa uspješno unaša brzorastuće vrste četinjača kao što je npr. borovac, a na najbolja staništa euroamerička vrsta topola u šumskom i plantažnom uzgoju. To nažalost vrijedi samo za društvene šume, dok privatne šume ostaju bez hrasta i ne unašaju se brzorastuće vrste. U ovim šumama stalno ugiba brijest od holandske bolesti, a novo uvedene vrste euroameričkih topola izvrgnute su napadima raznih biljnih bolesti, kao što su Dotychisa i Marsonina, te razni insekti. Protiv njih se šumari manje ili više uspješno bore. U ovim šumama gubar ne pričinja veće štete, vjerojatno zato što su to mješovite a ne čiste sastojine hrasta. 2. Područje brdskih šuma. U tom području prevladavaju šume kitnjaka i običnog graba, a rjeđe su šume kitnjaka i kestena te medunca s crnim grabom. Ove šume izložene su nešto manje krčenju i pretvorbi u poljoprivredno zemljišta. Ako su bile krčene onda su pretvorene u voćnjake i vinograde (gorice). Ipak je i ovdje bilo velikih krčenja npr. u Općini Varaždin, Varaždinbreg i dr. Ovdje pogotovo vrijedi, prije rečeno, da treba sačuvati postojeće šume kao poljozaštitne pojaseve. U ovom području uspješno se unašaju brzorastuće vrste četinjača, kao borovac, duglazija i smreka. Ovo unašanje brzorastućih četinjača se provodi samo u društvenim šumama, dok se u privatne 285 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 22 <-- 22 --> PDF |
šume ne unašaju brzorastuće vrste, osim bagrema koji se uzgaja za vinogradarsko kolje. Pored brijesta koji se suši, nastupilo je i sušenje pitomog kestena od raka kestenove kore. Ovo sušenje nismo u stanju spriječiti, nego možemo samo donekle odgoditi potpuno iščezavanje brijesta i pitomog kestena. Taj proces je donekle oslabljen time što nema čistih brestika i kestenika, nego se brijest i kesten javlja u smjesi s drugim bjelogoričnim vrstama. Šumice hrasta medunca i crnog graba kod nas su rijetke. Nalazimo ih na južnim strmim vapnenačkim i dolomitnim obroncima Ivančice, Ravne Gore i Kalnika. Spominjemo ih radi potpunosti pregleda, a za ovu regiju nemaju veće praktično značenje. 3. Područje gorskih šuma. Osnovno obilježje tom području daje gorska šuma bukve i omanje oaze šume bukve s jelom. Te su šumske zajednice razvijene na većim nadmorskim visinama i samim tim manje su izvrgnute utjecaju čovjeka. Može se reći da su ovo naše najljepše šume i da u njima čovjek nalazi punu rekreaciju. Iako su djelomice nepristupačne, ipak je i ovdje čovjek u prošlosti negativno djelovao, jer je vadio jelu, tako da su npr. u Ivančici ostali samo rijetki ostaci jelove sastojine i današnji šumari nastoje da je sačuvaju i umjetnim putem uzgoje. Može se reći da su to i naše najzdravije šume i da ih bolesti i štetnici najmanje oštećuju. Kako šumarsko nastojanje ide za tim da se povisi zemljišna renta — a to je moguće jedino uzgojem brzorastućih četinjača — to se u ove šume unaša uspješno borovac, duglazija i smreka. U posljednjih 15 godina sagrađeno je nekoliko desetaka kilometara šumskih cesta i vlaka na području gospodarskih jedinica Trakošćan, Ravna gora, Ivančica, Varaždin-breg i Kalnik. 4. ODNOS SUMA VARAŽDINSKE REGIJE PREMA MNOGOSTRUKIM FUNKCIJAMA Ako pogledamo kartu društvenih i privatnhi šuma Varaždinske regije vidimo da kontinuiranih šumskih kompleksa ima vrlo malo. To je i razumljivo, jer su današnje društvene šume bile nekad šume raznih šumovlasnika, kao što su zemljišne zajednice, veleposjedničke, gradske, crkvene i samostanske šume. Šume zemljišnih zajednica bile su oduvijek rascjepkane, dok su jedino veleposjedničke, gradske, crkvene i samostanske šume bile u većim kompleksima. Na ovom području — nekadašnje Građanske Hrvatske — nije bilo velikih šumskih aglomeracija kao što su bile predratne državne šume i šume imovnih općina na području nekadašnje Vojne Krajine. Društvene šume Varaždinske regije, kojima upravlja Šumsko gospodarstvo Varaždin sa Šumarijama Varaždin, Ludbreg, Ivanec i Čakovec, podijeljene su na 14 gospodarskih jedinica. Potrebno je reći nekoliko riječi o odnosu tih gospodarskih jedinica prema mnogostrukim funkcijama šuma. 1. Gospodarska jedinica Gornje Međimurje sa 631 ha. Uz gospodarsku funkciju svakim danom dobivaju sve više na važnosti funkcije blagostanja (izletišni i lovni turizam). 2. Gospodarska jedinica Donje Međimurje s 2484 ha. Zasad prevladava gospodarska funkcija, ali u budućnosti će i tu doći više do izražaja funkcije blagostanja (lovni i ribolovni turizam i dr.). 3. Gospodarska jedinica Trakošćan s 962 ha. Otvaranjem Zagorske magistrale s odvojkom ceste Macelj — Trakošćan ovdje već i danas prevladavaju |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 23 <-- 23 --> PDF |
funkcije blagostanja, bez obzira što je i gospodarskom osnovom predviđeno uže i šire gospodarsko područje (izletišni turizam, lovni i ribolovni turizam i dr.). 4. Gospodarska jedinica Ravna gora s 1014 ha. Uz gospodarsku dolaze sve više do izražaja funkcije blagostanja (izletišni turizam, planinarenje, lovni turizam i dr.). 5. Gospodarska jedinica Plitvica — Vinica s 849 ha. Uz gospodarsku funkciju dolaze do izražaja i funkcije blagostanja (naročito lovni turizam i dr.). 6. Gospodarska jedinica Ivančica sa 710 ha. Ovdje zasad prevladava gospodarska funkcija. 7. Gospodarska jedinica Ivančica s 518 ha (i 350 ha na području općine Zlatar). Ovdje također prevladavaju gospodarske funkcije. 8. Gospodarska jedinica Vaarždin-breg s 1504 ha. S obzirom na blizinu Varaždina, te mnoštvo izgrađenih »vikendica«, ovdje prevladavaju funkcije blagostanja iako se upravlja prema gospodarskim funkcijama. 9. Gospodarska jedinica Varaždinske podravske šume s 2292 ha. Zasad prevladavaju gospodarske funkcije, ali nakon izgradnje kanala Drave od Ormoža do Varaždina, te hidrocentrala, ovdje će također prevladavati funkcije blagostanja (izletišni, kupališni, lovni i ribolovni turizam i dr). 10. Gospodarska jedinica Zelendvor s 254 ha. Ovdje prevladavaju funkcije blagostanja, prvenstveno za lovni turizam. Gospodarenje šumom podređeno je lovstvu. 11. Gospodarska jedinica Lijepa Gorica s 1046 ha. Zasad prevladavaju gospodarske funkcije, ali radi same blizine Ludbrega doći će vjerojanto sve više do izražaja funkcije blagostanja. 12. Gospodarska jedinica Kalnik I s 2382 ha. Prevladavaju zasad gospodarski momenti iako se pojavljuju i funkcije blagostanja (lovni turizam i dr.). 13. Gospodarska jedinica Križančija sa 176 ha. Zasad prevlađuju gospodarski momenti, ali postoje vrlo dobri uvjeti za lovni turizam i 14. Gospodarska jedinica Ludbreške — podravske šume s 1134 ha u kojoj zasad prevlađuju gospodarski momenti. Dakle od 14 gospodarskih jedinica Šumskog gospodarstva Varaždin s 15.956 ha — oko kojih se kao jezgra kupe privatne šume s 26.509 ha — tri gospodarske jedinice (Trakošćan, Zelendvor i Varaždin-breg) s 2720 ha imaju već danas više turističko značenje nego šumsko-privredno. Pet gospodarskih jedinica (Gornje Međimurje, Plitvica—Vinica, Varaždinske podravske šume, Lijepa Gorica i Križančija) sa 4.994 ha imaju jedno i drugo značenje, a samo 6 gospodarskih jedinica (Ravna gora, Ivančica, Željeznica, Kalnik I, Ludbreške podravske šume, Donje Međimurje) s 8.242 ha ima naglašenu šumsko-privrednu funkciju. Taj prijelaz iz gospodarskih šuma u rekreacijske, već je zapravo nastupio. On ne može biti nego postupan, a odvijat će se u toliko brže, koliko društvo bude spremno da odvaja sredstva za naplatu razlika u renti između jednog i drugog gospodarenja. Razlika u gospodarenju je ogromna. Svi šumsko-gospodarski zahvati moraju kod šuma koje služe za rekreaciju biti mnogo oprezniji. Sječe — koje ne djeluju estetski ali su kod svakog gospodarenja potrebne — moraju biti što manje uočljive. To znači na istoj površini vađenje manje drvne mase, brzo uklanjanje posječenog materijala, brza izvedba šumsko-kulturnih radova radi čuvanja pejsaža, pojačani nadzor nad posjetiocima šuma, pojačana vatrogasna služba itd. To uz manje prihode zahtijeva veći broj čuvarskog osoblja, što znatno poskupljuje rad itd. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1972 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Nesporazumi, koji su se već i dosad ponegdje pojavljivali, upravo potječu iz sukoba jedne i druge funkcije. Turisti, izletnici, planinari i ostali posjetioci šuma kadkad negoduju, ako u šumi vide neki zahvat, naročito sječu. Strahuju da će im rekreacijsko-estetski doživljaji biti pokvareni, a time donekle iskazuju i nepovjerenje prema upravljačima šuma. Šumsko gospodarstvo opet gleda na šumu u prvom redu kao na gospodarski objekt, kojim privređuje i od kojeg živi. Poznato je da se od ljepote ne živi. Ovisi o kulturnoj razini upravljača, da uvaži estetsko-rekreacijsku vrijednost šume, da čak i uz materijalne žrtve pravi neke kompromise u gospodarenju. S druge strane žrtve koje time Šumsko gospodarstvo doprinaša donekle se refundiraju općim javnim mišljenjem u prilog upravljača, povjerenjem i općom podrškom koju šumarstvo na taj način dobiva. Nažalost, ovdje se radi o društvenim šumama, dok je kompromise s vlasnicima privatnih šuma mnogo teže praviti. Da bi šume mogle vršiti mnogostruke funkcije potrebno je da opći kulturni nivo i svijest stanovništva bude na doličnoj visini, pa se neće ni šumske površine oštećivati, zagađivati i pogotovo neće biti izvrgnute šumskim požarima. 5. ZAKLJUČAK Kao što smo vidjeli Varaždinska regija zapravo je siromašna šumom, a one šume koje ima siromašne su drvnom masom. Društvene šume stoje nešto bolje od privatnih. Šumsko gospodarstvo Varaždin relativno dobro posluje, jer može — s obzirom na blizinu Slovenije i Austrije — povoljno plasirati i tanje Sortimente i celulozno drvo. Osim toga dostupnost do svih šuma, osim u Općini Ivanec i donekle u Općini Ludbreg, relativno je dobra. S obzirom na mnogostruku važnost šuma, predlažemo slijedeće: a) Nesmije se više snižavati postotak šumovitosti u cijeloj regiji, a pogotovo ne na području Općina Čakovec i Varaždin. b) Šume koje budu služile potpuno ili djelomično i za druge, a ne samo šumskc-gospodarske svrhe moraju biti od korisnika proporcionalno dotirane za njihovo uzdržavanje. |