DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 81     <-- 81 -->        PDF

In g Žark o Hajdin : Namjeravam govoriti o pitanju aktivnosti naše
stručne organizacije u cjelini. Aktivno radeći u ovoj našoj stručnoj organizaciji dugi
niz godina iza prošlog rata imao sam kao i mnogi drugi mogućnost pratiti rad Saveza
i društava. Mogao sam ustanoviti da je taj rad po godinama ili po periodima godina
uvijek oscilirao — od znatne aktivnosti do neke vrste obamrlosti. Po mom sjećanju
možda bih period između godina 1950. i 1960. mogao okvalificirati kao period veće
aktivnosti. Od godine I960, pa nadalje aktivnost opet oscilira, ali mi se čini na mnogo
nižoj razini.


Ako je ova moja izjava objektivno točna — a meni se čini da jest — onda bi
trebalo prostudirati detaljnije razloge ovakvom kretanju naše aktivnosti u ovoj
stručnoj organizaciji. Ja ovom prilikom sigurno ne ću moći dati prave razloge za
takvu situaciju, ali si dozvoljavam da neke svoje misli kao i misli nekih drugova,
s kojima sam o tome razgovarao, iznesem sa željom da sc o tome razmišlja ili pak
ako ima osnova, i na tome u budućem periodu vremena poradi.


Neki članovi, naročito stariji, katkad izraze misao da je došlo do sin^cne generacije
i da nova generacija, koja je počela stručni rad i dalje ga nastavlja u prilično
kompliciranim prilikama, nema one privrženosti struci koju su oni imah — pa se to
odražava na aktivnost u ovoj našoj organizaciji. Neki opet — i stariji i mlađi —
iznose misao, da je danas u eri poplave želja za naglim visokim životnim standardom,
to glavna preokupacija i naših ljudi — pa neki dobrovoljni rad u našoj stručnoj
organizaciji ne izbija ni u peti plan mnogih pojedinaca. Možda ima još sličnih
mišljenja, a možda ona imaju i barem trunak istine. Ja pretpostavljam da to nisu
glavni razlozi, ako se oni traže, za slabu aktivnost o kojoj je riječ.


Meni se čini da bi se glavni razlozi mogli naći u općoj preopterećenosti stručnjaka
kako sa složenim privrednim prilikama u njihovim radnim organizacijama
tako i sa stalnim traženjima koja nameće tok našeg društvenog kretanja. Sjetimo
se samo nekih fakata: redovni plan i njegovo izvršenje, organi upravljanja u radnoj
organizaciji i okupiranosti u njihovom radu, poslovna udruženja, komore, sindikati


— integraciona kretanja, amandmani na ustav, primjena amandmana u šumarstvu
i drvnoj industriji, uklapanje šumske privrede u nove tokove, nelikvidnost, suradnja
u radu općinskih skupština i tako dalje. Neću nabrajati sve moguće okupiranosti
radnog čovjeka šumarstva i drvne industrije, naročito´ inženjera i tehničara koji
predstavljaju tehničku inteligenciju pa su prema tome i u svim tim poslovima više
i angažirani.
I još nešto — često je slučaj da je tako okupirana možda jedna grupa stručnjaka,
koja je ujedno i na funkcijama u našoj stručnoj organizaciji tj. u Društvu. S druge
strane mnogi kažu: baš su Savez i Društva oni forumi, gdje ovi stručnjaci tj. inženjeri
i tehničari mogu o vitalnim problemima naših struka reći svoju pravu, iskrenu
riječ — a osim toga u ovoj se organizaciji nalaze zajedno stručnjaci šumarstva i drvne
industrije, koji — eto — neovisno (da li baš neovisno?) mogu objektivno naći
rješenja za mnoge probleme koji između njihovih privrednih grana postoje. Tu ima
istine, ali i sumnji!


Moje je mišljenje, da će ovakove i slične druge situacije, koje su odraz živog
kretanja našeg društva kao cjeline u samoupravne tokove, imati i dalje reperkusije
na aktivnost u ovoj organizaciji. Bit će i dalje oscilacija u toj aktivnosti.


Kako to stanje popraviti, koliko god se to može, stvar je analize u svakoj konkretnoj
situaciji tj. u svakom našem terenskom društvu. Vjerujem da će se naći
rješenja, kao na primjer, da se iz foruma organizacije puste po strani oni stručnjaci
koji su na svojim radnim mjestima, u poslovnim udruženjima, komorama i drugdje