DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 71 <-- 71 --> PDF |
1970. g. društvo je podiglo spomen-ploču Matij i Medvedoviću , istaknutom slavonskom šumaru, kulturnom radniku, hrvatskom književniku, autoru grba Vinkovaca i osnivaču Vinkovačkog muzeja. Društvo je organiziralo 6 aktuelnih stručnih predavanja i sudjelovalo gotovo na svima stručnim plenumima, savjetovanjima i ekskurzijama naše Republike. Osim ovoga društvo Vinkovci svake godine održava tradicionalnu šumarsku zabavu na kojoj svira vlastiti tamburaški-šumarski zbor sastavljen od ITŠIDI. U 1972. g. se spremazu da uz svu djelatnost svojim članovima osiguraju stalne društvene prostorije, osnuju stručnu knjižnicu i šumarski muzej. Poznata je njihova suradnja sa ogrankom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti na razradi historijata šumarstva i drvne industrije vinkovačkog kraja i ovog slavonskog dijela naše Rupublike, kao i na osnivanju već spomenutog šumarskog muzeja. Šumarsko društvo u Bjelovaru također djeluje s uspjehom. Okupilo je — za sada — 107 članova, a poduzima akciju da u svoje redove okupi i primi što više i stručnjaka drvne industrije svojega područja. I ovo je društvo organiziralo i održalo niz predavanja i stručnih ekskurzija u Makedoniju, Grčku, Bugarsku, Njemačku i Tursku. Razmjenjuje stručnjake svojega područja s inozemstvom i ostalim krajevima naše domovine. Uz ostale i njihove su Šumarske zabave postale glasovite, tradicionalne i na ugled grada u kojem djeluju. Na godišnjoj skupštini Šumarskog društva u Splitu (sekcija šumara Društva inženjera i tehničara), koja je održana pod konac 1971. g. u središtu pažnje bio je referat i diskusija o problematici šumarstva Dalmacije. Specifičnost šumarstva Dalmacije jest velika usitnjenost šumskih površina, koje čine 68°/o ukupnih površina, i nedovoljna financijska baza. Dalmacija je naročito teško pogođena 1960 g. kada su prestala priticati sredstva republičkog i općinskih fondova za unapređenje šumarstva. Ovim je šumska privreda Dalmacije izjednačena i stavljena u iste uvjete rada i privređivanja s ostalim šumarstvom, koje raspolaže bogatijim i tehnički vrednijim šumskim proizvodima i fondovima. Dalmacija je poznata po degradiranom šumskom fondu i velikim površinama golog krša. Na ovaj je način šumarstvo naših obala i mora ostalo bez snažnog izvora prihoda za održavanje svojih brojnih šumarskih organizacija i proširene reprodukcije. Ovaj sažeto iznesen dio problematike izgleda da se neće riješiti snagama šumarstva same Dalmacije, nego tek uz pomoć čitave šumarske struke, pa i cijele društvene zajednice naše Republike. Šumarsko društvo iz SI. Broda bilo je također aktivno, napose 1970. g. kada je u SI. Brodu održan Proljetni plenum Saveza dana 26. VI. 1970. i kada je ujedno proslavljena i 80 godišnjica osnivanja i razvoja DIP-a »Slavonija«. Jesenji plenum Saveza šumarskih društava održan je 8. 10. 1971. god. u Zagrebu. Iako bez potrebnog kvoruma, u diskusiji je razmotreno veoma važno pitanje za našu struku: formiranje sekretarijata za šumarstvo i drvnu industriju u republičkoj vladi SR Hrvatske. Velika većina diskutanata gotovo je jednodušno podržala ovaj prijedlog. Prisutni delegati s područja Zagreba, Karlovca, Kutine, N. Gradiške, Gospića, SI. Broda i Našica iznijeli su svoje poglede o neprdkladnosti što se u republičkoj vladi SRH nije formirao jedinstveni Sekretarijat za šumarstvo i drvnu privredu. |