DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1972 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Radi toga ovakav razvoj opravdano izaziva našu sveukupnu zabrinutost. Posljedica toga je i nabijanje cijena i nizak rentabilitet pilanske prerade. Pokraj toga, a posebno radi tzv. slobodne utakmice poduzeća, najčešće nisu u stanju da sagledaju svoj srednjoročni, a kamo li dugoročni razvoj. Svi dosadašnji pokušaji koji su težili k usaglašenom razvoju osobito na nivou Republike a i po regijama nisu uglavnom dali zajedničke rezultate, koji bi inače mogli biti daleko bolji nego što jesu. Rješenje toga pitanja bilo bi prije gotovo ako bi se i drvna industrija i šumarstvo našli na identičnim stajalištima u pogledu pilanskih kapaciteta, zatim kapaciteta kemijske i mehaničke prerade, odnosno kompleksnog korištenja drveta u cjelini. Baš radi pomanjkanja planova i programa usklađenog razvoja na svim nivoima i parcijalnih tretiranja finalna proizvodnja našla se danas u situaciji da za svoje potrebe nema dovoljno ploča iverica, furnira, tekstila i metalnih proizvoda. Za industriju namještaja Hrvatske uvozi se cea 15.000 m3, a za cijelu zemlju preko 130.000 m3 iverica. U Hrvatskoj bi odmah trebalo izgraditi bar jedan kapacitet od 50.000 m3, jer toliko nedostaje, ali je više vjerojatno da on neće do 1975. god. biti izgrađen radi nedostatka financijskih sredstava. To i pokraj toga što imamo raspoloživih sirovina za tu proizvodnju. S druge pak strane, industrija namještaja sve teže dolazi do piljene građe i elemenata građe za proizvodnju stolica i drugih finalnih produkata, jer se ovi proizvodi izvoze — razumljivo radi boljih financijskih efekata. Na oplemenjivanju ploča se u SRH gotovo ništa ne radi, a za vlaknatice se već 10 godina vrše samo pripreme. U Hrvatskoj mi zaostajemo u kapacitetima građevne stolarije za zadovoljenje naraslih potreba, a i ovi se kapaciteti presporo grade, tako da potrošnja ovih proizvoda iz drugih republika kod nas iznosi preko 60°/o ukupne potrošnje u SRH. U pitanju je dakle da se presporo podižu naši kapaciteti, a to znači da se ne koriste sirovinske i druge raspoložive mogućnosti. Razlogom su opet financijska sredstva. U posljednje dvije, tri godine uočljiva je diferencijacija među poduzećima, — jednih koji se brže i snažnije razvijaju i — drugih čiji su tempo i veličina rasta spori i zaostaju iza prvih. Gotovo je pravilo da se poduzeća finalne proizvodnje snažnije i brže razvijaju (namještaj), što se manifestira većim dohotkom i osobnim dohocima. U par primjera imamo krajnju razliku u prosječnim osobnim dohocima blizu 1 : 2. Dakako da je tome u dobroj mjeri doprinijela vrlo visoka konjuktura osobito na domaćem tržištu. Međutim, već se osjeća mala predimenzioniranost (odnosi se na cijelu zemlju) kapaciteta osobito korpusnog namještaja, tzv. masovne proizvodnje i tapeciranog namještaja, pa je tu u buduće potrebna veća usklađenost planova razvoja i za SRH i za cijelu zemlju. Nedovoljna i neadekvatna organiziranost drvne industrije nesumnjivo je jedan od razloga zbog kojih ona ne zauzima vidnije mjesto u privredi Republike. Kraj svih vanjskih faktora koji su uvjetovali dostignuti nivo razvijenosti naše grane (sistem i uvjeti privređivanja, kreditna politika i regionalna obilježja), činjenica je da bi smišljeniji zajednički rad i dogovor, unutar naše grane i jedinstveniji nastupi na tržištima kao i prema trećima, dao neuporedivo bolje rezultate. Činjenica je da su do sada postignuti rezultati na području integracije ispod postojećih potreba i mogućnosti. Ne radi se tu o stvaranju većih tehnološko-produkcionih jedinica (te jedinice u nas nisu sitne, 233 |